Zemlja ulazi u novu epohu - epohalipsu

Ljudi su toliko promenili planetu da smo ušlu u novu geološku epohu. Naučnici je zovu antropocen – od starih grčkih reči za ljudsko i novo.

Život

Izvor: B92

Sreda, 28.03.2012.

08:30

Default images

Prethodnih 12.000 godina bila je epoha holocen; ona je počela nakon poslednjeg ledenog doba i imala je prilično stabilnu klimu i životinjsku populaciju.

Međutim ljudi su sve to promenili – globalne temperature su u porastu, a životinjske vrste nestaju rekordnom brzinom.

Potvrda o novoj epohi treba da stigne nakon konferencije "Planet under pressure" koja će se ove nedelje održati u Londonu. Pitanje neće biti da li je antropocen počeo, već kada se to desilo?

Pojedini učesnici smatraju da se to dogodilo nedavno, dok drugi misle da smo u toj epohi već hiljadama godina.

“Čovečanstvo je, po svom uticaju, jednako ledenom dobu,” rekao je profesor Džejms Sivitski, američki geolog.

Za milion godina geolozi će, po slojevima zemlje, tačno znati kada je antropocen počeo.

“Ovo doba će verovatno spadati u prvih šest u istoriji naše planete ako uzmemo u obzir istrebljenja koja su se desila,” rekao je Vil Stefan, australijski geolog.

Geološka doba traju milionima godina, epohe desetine milona, ere stotine miliona, a eoni bar pola milijarde. Veoma je neobično da jedna epoha traje samo hiljadama godina.

Pre holocena, bila je epoha pleistocena koja je trajala od pre 2.6 miliona godina do pre 12.000 godina. U ovom periodu pojavili su se prvi preci čoveka, čiji potomci danas imaju epohu nazvanu po njima.

Naša planeta više ne funcioniše kao pre. Atmosfera, klima, okeani i ekosistemi su van normi holocena; to pokazuje da smo prešli granicu.

Postoje tri ideje o početku ovog, novog doba.

Neki misle da je počelo pre više hiljada godina, sa pojavom poljoprivrede. Međutim prvi farmeri nisu mogli mnogo da promene planetu.

Drugi su označili 1800. godinu kao prekretnicu, kada su spaljivana fosilna goriva u industrijskoj revoluciji.

Međutim zaista velike promene nisu stigle da se dese pre 1945. i nuklearnog doba. Sedimenti koji su deponovani te godine imali su radioaktivne supstance, što je posledica prvih testova atomskih bombi, koje su zauvek promenile ekosistem u kom živimo.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

18 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

17 h

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

1 d

Podeli: