Šumadijske suknje pred zatvorenicama u Požarevcu

Zatvorenice Kazneno-popravnog zavoda u Požarevcu, jedinog ženskog zatvora u Srbiji, privilegovana su publika koja će od danas moći da pogleda izložbu „Šumadijska suknja 1860–1960”, mr Tatjane Mikulić, kustosa Etnografskog muzeja iz Beograda.

Izvor: Izvor: Politika Autor: A. Cvetiæanin

Petak, 24.10.2014.

09:55

Default images

U postavci je 14 eksponata, iz bogatog fundusa muzeja, koji prikazuju specifičan razvoj i transformaciju ovog dela garderobe tokom veka – od odevnog inventara gradskog stanovništva do sinonima nošnje kraja centralne Srbije, piše Politika.

– Kao što je šajkača u muškoj nošnji tako je šumadijska suknja obeležje ženske nošnje – kaže kustoskinja kojoj se ideja o postavci u netipičnom prostoru javila posle jedne vesti:

– U novinama sam 2012. pročitala kako je izmenama postojećih propisa odobreno da žene u zatvoru nose suknje. Sa druge strane, posmatrano iz ugla kulturnog radnika, žene u tim ustanova su publika koja retko ili nikada ne posećuje muzeje, izložbe... Cilj je bio jednostavan: ako one ne dolaze nama, onda ćemo mi otići kod njih.

Uz pomoć i odobrenje nadležnih iz Uprave za izvršenje zatvorskih sankcija KPZ u Požarevcu, februara ove godine počela je realizacija izložbe. Prostor u kome su suknje je prigodan – izložene su u šivaoni. U toj radionici prinudne stanarke u Požarevcu, od 9 do 14 sati, za šivaćim mašinama šiju uniforme, radne mantile, posteljinu...

Tokom postavljanja eksponata, kako je primetila autorka izložbe, znatiželjnim pogledima i spremnošću da pomognu kako zatvorenice tako i radnici ustanove pod ingerencijom Ministarstva pravde, pokazali su da ih postavka sve zanima.
Suknja iz Velika Krsne kod Mladenovca iz 1924. godine
Šumadijska bogata suknja je ulaskom među opštu populaciju doprinela izmeni stava žena. Do tada su se nosile dugačka košulja, prednja i zadnja pregača. Uvođenjem suknje i jelekom oslobođen je struk, žena je počela da korača slobodnije, otkrila je svoju ličnost. U korpus odevanja žena sa sela ušla je šezdesetih godina 19. veka i to pod uticajem gradskog obrasca odevanja, pojašnjava kustoskinja Mikulić. Narednih decenija doživela je brojne promene u kroju, materijalima, dimenzijama, dekoraciji i koloritu.

kroz odevni predmet koji lično nose i šiju, osuđenice će kroz izložbu saznati nešto o istoriji i bogatom kulturno-istorijskom nasleđu.

Izložba će trajati do 10. novembra. U planu je da autorka Tatjana Mikulić obavi ne tipično predavanje – autorsko vođenje kroz postavku, kao i da se održe dve radionice o različitim tehnikama veza kako bi posle izložbe osim sećanja osuđenice dobile „primljivu” uspomenu.

Uzvratna izložba radova zatvorenica

U planu je da se naredne godine u Etnografskom muzeju u Beogradu organizuje izložba na kojoj bi bilo predstavljeno sve ono što zatvorenice Kazneno-popravnog zavoda u Požarevcu prave svojim rukama u tamošnjoj radionici: od sašivenih uniformi i radnih mantila, preko posteljina do nakita i grnčarije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: