Najskuplja kafa iz izmeta slonova

Slonovi iz severnog Tajlanda igraju vrlo važnu ulogu u tome da ljudi mogu da uživaju u posebno finom ukusu kafe. U proizvodnju takozvane ´kafe iz izmeta slona´ uključeno je oko 20 ovih debelokožaca iz "Zlatnog trougla", zaštićenog područja za slonove na granici s Laosom i Mjanmarom.

Slonovi svakodnevno jedu zrna kafe pomešane sa njhivom hranom. Nakon otprilike 24 sata ti se plodovi mogu naći, gotovo nesvareni, u njihovom izmetu. Plodovi se potom peru i iz njih se vade zrna kafe i šalju na prženje u Bangkok. Rezultat je jedna od najskupljih sorti kafe na svetu. "Blek ajvori" (Crna slonovača) je ime ove plemenite mešavine koja se u nekom hotelu s pet zvezdica ne može dobiti za manje od 50 evra po šoljici, piše Dojče Vele.

Slonovi su biljojedi. Njihov želudac služi kao neka vrsta prirodne posude za fermentaciju", kaže kanadski preduzetnik Blejk Dinkin. Tokom varenja dolazi do enzimske reakcije. Enzimi smanjuju učinak gorkih supstanci. "Usporeni proces vrenja u crevu slona doprinosi posebnom ukusu", dodaje Dinkin.

Nakon što je deset godina radio na razvoju ove svoje ideje i uložio 400.000 dolara iz sopstvenog džepa, ovaj preduzetnik počeo s prodajom 70 kilograma kafe iz izmeta slonova. U međuvremenu je proizvodnja povećana šest puta. Od samog početka je ovaj 42-godišnji preduzetnik posebnu pažnju posvećivao tome da se koriste samo etički prihvatljive metode proizvodnje, na kakvim insistiraju udruženja za zaštitu životinja. Ona inače često kritikuju proizvođače koji za proizvodnju kafe koriste razne životinje.

Druga strana medalje

U Indoneziji i Vijetnamu se već duže vreme proizvodi kafa iz izmeta azijske cibetke, jedne posebne vrste mačke. Ljubitelji kafe iz celog sveta jako cene "Kopi Luvak", kafu dobijenu nakon što je prošla probavni trakt ove životinje. U početku se izmet ove mačke koja živi u divljini sakupljao i iz njega su se potom probirala zrna kafe. No u međuvremenu sve je više primera da se ove životinje masovno uzgajaju, žale se udruženja za zaštitu životinja. Mačke se često drži u kavezima i na silu hrane plodovima kafe.

Međunarodna organizacija za zaštitu divljih životinja "Trefik" je početkom ove godine u jednom svom izveštaju upozorila na sve šire razmere iskorišćavanja azijske cibetke za proizvodnju kafe. Ovakav razvoj događaja sa zabrinutošću prati i organizacija Svetski fond za zaštitu divljih životinja (WWF): "Bojimo se da će ova proizvodnja kafe dovesti do još većeg lova cibetki", kaže jedan od čelnika WWF-a Peč Manopauitr. "Mnogim vrstama već preti da će izgubiti svoja prirodna staništa." Azijska cibetka je u Indoneziji nezaštićena vrsta. "Stoga bi potrošači trebalo da budu vrlo oprezni, kada žele da probaju kafu proizvedenu uz pomoć ovih životinja." Procenjuje se da je 60 posto navodne kafe od azijske cibetke zapravo falsifikat.

Za razliku od toga, Peč Manopauitr iz WWF-a proizvodnju kafe iz izmeta slona smatra inovativnom, jer su slonovi iz zaštićenog područja već pripitomljeni. Proizvođač Dinkin kaže da osam posto svoje zarade vraća fondaciji za zaštitu slonova "Zlatni trougao", koja ima za cilja da slonovima obezbedi sigurno stanište, kao i da se pobrine za to da se slonovi neće iskorišćavati zbog proizvodnje kafe.

Neškodljivi plodovi kafe

Plodovi biljke kafe nemaju štetnog učinka na slonove, objašnjava Dinkin. "Plodovi kafe nisu zamena za njihove obroke. Slonovi dnevno pojedu oko 250 kilograma hrane i plodovi kafe su tek jedan mali deo toga. Kofein iz kafe se oslobađa tek pri njenom kuvanju", poziva se Dinkin na naučna istraživanja.

On isto tako tvrdi da nema razloga za strah da bi možda u kafi mogli da budu ostaci i izmeta slonova. Zrna kafe se temeljno peru, a potom prolaze dodatne provere. Dosad se kafa "Blek ajvrori" mogla popiti pre svega u luksuznim hotelima na Tajlandu, u Dubaiju i na Maldivima. Reakcija potrošača je pozitivna, tvrde hotelski menadžeri. A neobičan proces fermentacije zasada nije zaplašio mušterije.