Zemlja postaje sve lakša?

„Postoje određeni faktori koji utiču na to da Zemlja vremenom gubi, ali i dobija, na masi“, smatra makrobiolog dr Kris Smit.

Koristeći se ne tako uobičajenim kalkulacijame, Smit je, uz pomoć kolega sa Kembridža, došao do računice koja pokazuje koliko Zemlja gubi, a koliko dobija na masi. Po njihovoj tvrdnji, u pitanju su ipak samo grube procene za sada.

Najveći doprinos Zemljinoj težini daje 40.000 tona prašine koja pada iz svemira i pokriva površinu planete.

„U pitanju su tragovi solarnog sistema koji nas je iznedrio, ali i asteroidi koji su se raspali kao i stvari koje nikada nisu uspele da stvore planetu. Sve to pluta oko Zemlje koja se ponaša kao veliki usisivač koji pogoni gravitacija“, izjavio je dr Smit.

Drugi faktor koji doprinosi povećanju težine Zemlje jeste globalno zagrevanje.

„NASA je izračunala da Zemlja godišnje oteža 160 tona zbog povećanih temperatura. Kada nekom sistemu dodajemo energiju, mora mora porasti“, nastavlja dr Smit.

Ovo sve znači da plaenta godišnje dobije oko 40.000 tona na svojoj težini.

Rast populacije i izgradnja ne utiču na ovu brojku pošto su sve ove stvari već sačinjene od postojeće materije na planeti.

Na primer, Zemljino jezgro je poput velikog nuklearnog reaktora koji postepeno gubi energiju, a upravo se taj gubitak energije pretvara u gubitak mase.

Globalno gledajući, Zemlja ipak gubi svoju masu, uključujući mora i atmosferu – iako su cifre značajno manje. Na godišnjem nivou gubitak težine iznosi 16 tona.

Na gubitak težine u velikoj meri utiču i gasovi poput vodonika koji su izuzetno laki pa tako beže iz atmosfere.

„Fizičari su pokazali da Zemlja gubi oko 3 kilograma gasa svake sekunde. To je otprilike 95.000 tona vodonika koje Zemlja izgubi svake godine. Drugi gas koji nam izmiče je helijum – 1.600 tona svake godine.

Kada se sve cifre uzmu u obzir dr Smit smatra da Zemlja godišnje izgubi 50.000 tona.