Zemlji ponestaje prostora za "svemirsko smeće", buduća lansiranja ugrožena

Veći komadi ostataka mogu dovesti do raspršivanja krhotina oko naše male planete. U 2009. godini, ugašena ruska svemirska letelica udarila je u komunikacijski satelit sa sedištem u SAD-u, izbacujući ogromnih 1.800 komada otpada i brojne druge sićušne krhotine.

Problem takozvanog "svemirskog smeća" nastaje od lansiranja Sputnjika u orbitu 1957. Od tada su Zemljani začepili prostor oko planete zapuštenim raketnim telima, mrtvim svemirskim letelicama i sa oko 6.000 uglavnom ugašenih satelita.

NASA opisuje 30.000 komadića otpada kao najveću deponiju smeća na svetu. A ta deponija će se uskoro povećati sa naglim porastom komercijalne svemirske industrije, povećavajući opasnost da planeta bude toliko zamagljena svemirskim smećem da bi buduća lansiranja mogla biti izuzetno opasna.

"Komercijalizacija svemira dovela je do povećanja zagušenja na nadmorskim visinama na kojima inače ne biste nužno imali problem zagušenja, na oko 500 kilometara", rekao je Hju Levis, stručnjak za svemirske ostatke sa Univerziteta u Sautemptonu.

Prednjači "SpejsIks", koji je u svemir lansirao skoro 1.600 od svojih 4.000 Starlink satelita u niskoj orbiti kako bi obezbedio jeftin internet udaljenim lokacijama.

Prema Levisovom istraživanju koje modelira putanje satelita, Starlink-ovi lansiranja ovog tipa se dešavaju 1.600 puta svake nedelje. Očekuje da će problem rasti kako ovi sateliti nastavljaju da zasićuju noćno nebo. "To nam to govori o tome koliko je orbitalna regija zakrčena", rekao je za "Intelligencer".

On procenjuje da će do kraja ove decenije biti 100.000 takvih satelita sa niskom orbitom. Oni su već toliko brojni da nadmašuju nebeske objekte koje su astronomi pokušali da posmatraju teleskopima.

Bliski susreti između sve većeg broja satelita, krhotina i drugih svemirskih letelica događaju