"Zbog ideologije SFRJ decenijama kasni film o Jasenovcu"

Marković povodom lavine komentara na ovo ostvarenje Predraga Antonijevića od ideloških učitavanja - poricanja istorijske dokumenovanosti događaja u logoru koji su u filmu eksplicitno opisani, pa sve do polemike - zašto je film snimljen, primećuje da se namerno ili slučajno zaobilazi širi kontekt nastanka i emitovanja ovog filma.

"Treba imati u vidu da su filmovi o holokaustu novijeg datuma. Do osamdesetih godina prošlog veka nije postojao Memorijalni centar posvećen holokaustu u Vašingtonu. Jevrejima je trebalo nekoliko decenija da se suoče sa traumom holokausta. Reč je o mnogo širem fenomenu, nego što mi mislimo", kaže Marković za Tanjug.

Srbljanović tvrdi da je "Dara" plagijat

On ističe da su posle Drugog svetskog rata čak i kod Jevreja spomenici bili borački, a civilne žrtve su otkrivene relativno kasno: šesdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka.

"Televizijska serija 'Holokaust' iz sedamsdesetih godina je pomogla da ljudi širom sveta, naročito na zapadu, imaju u svest o holokaustu", kaže Marković i dodaje da su spomenici u Jugoslaviji nakon Drugog svetskog rata takođe bili borački. Kako kaže, u knjizi Jelene Subotić "Spomenici u istočnoj Evropi", lepo je objašnjeno da su na spomenicima u Jugoslaviji najčešće pisalo "Ovde je okupator ubio antifašiste". Marković u proklamovanoj ideologiji socijalističke Jugoslavije vidi razlog što smo 75 godina čekali na film o stradanju nedužnih ljudi u Jasenovcu.

"Na tim spomenicima niklim posle Drugog svetskog rata nije pisalo 'Ustaše su ubile...' Za ideologiju tog vremena je bilo veoma bolno podsećanje na bratoubilački rat. Tadašnje vlasti su govorile o okupatorima i nekolicini domaćih izdajnika. Bilo je teško prihvatiti da su suprostavljeni narodi vodili bratoubilački rat između sebe, ali i između samih sebe. Baš zato film o Jasenovcu nije snimljen ranije", kazao je Marković.

Latković o "Dari iz Jasenovca": "Bojim se da ovakvi filmovi unose nove podele" VIDEO

Prema njegovim rečima Hrvati su veoma specifičan narod jer su dali ogroman doprinos fašizmu, ali i antifašizmu.

"U vreme Drugog svetskog rata, hrvatski narod se raspolovio... Ignorisanje zlodela u Jasenovcu najviše šteti Hrvatima jer su na taj način odbacili svoje istinske heroje. Ti heroji nisu učestvovali u Domovinskom ratu devedesetih godina prošlog veka, već su izginuli na Sutjesci 1943. godine boreći se u jednicama Narodnooslobodilačke vojske. Da nije koketiranja sa ustaštvom, najveći praznik borbe u Hrvatskoj bila bi Bitka na Sutjesci", kazao je Marković.

Foto: Profimedia

Za njega nema dileme da Srbija mora agilnije da radi na osvetljavanju prošlosti našeg naroda, pa i zločina koje je u burnoj istoriji preživeo.

"Neki put to ispadne katastrofalno, a nekada je odlično, kao što je slučaj sa filmom "Dara iz Jasenovca". Istorijska verodostojnost filma je bez greške jer je savetnik na izradi scenarija bio Majkl Berenbaum, svetski poznat i cenjen proučavalac holokausta. O umetničkim dometima filma treba da govore profesionalci iz filmske industrije", kazao je Marković.

"U Jasenovcu su ubijali na 57 načina, mi smo prikazali tek neke... Ono što ljudi mogu da podnesu"

On veruje da bi dokumentarni filmovi i naučni skupovi u Jasenovcu imali daleko veći edukativni uticaj na širi deo stanovništva Srbije od celevočernjih igranih filmova.

"Siguran sam da je dokumentarni film o 'Jasenovcu' daleko lakše snimiti uz jasnu državnu podršku od celovečernjeg igranog filma. Naučni skupovi bi otkrili mnoge istine o tom jezivom logoru smrti", kazao je Marković. Insistiranje na zakonskim rešenjima u Srbiji koja bi regulisala negiranje genocida u Jasenovcu Marković vidi kao mač sa dve oštrice.

"Neki ugledni jevrejski intelektualci poput Noama Čomskog bili su protiv zakona koji zabranjuje negiranje holokausta bez obzira što je takav zakon na snazi u većini evropskih zemalja. Moramo tu biti dosta oprezni kao država i društvo jer postoji mogućnost da Evropska komisija donese zakon o genocidu u Srebrenici."

Najavljena je realizacija niza filmova sa nacionalnom tematikom u Srbiji koji će se između ostalog baviti akcijom "Oluja" u Hrvatskoj, događanjima na karauli "Košare", zločinima u "Žutoj kući" na Kosovu i Metohiji... Marković napominje da je film "Dnevnik Diane Budisavljević" pravi primer ostvarenja koje komunicira sa svetom i komšijama u regionu.

"Reč je o ostvarenju koje nije konfrotirajuće, već veliča humanost i spasavanje", kazao je Marković.