Zabrinuti zbog mogućih ratova na Mesecu: "Ovo je jedini kog imamo"
Nedostatak međunarodnih pravila i dogovora mogao bi dovesti do napetosti i brze ekspanzije rudarskih projekata na Mesecu, tvrde naučnici iz Centra za Astrofiziku "Harvard & Smithsonian".
Voda i gvožđe posebno su vredni resursi koje bi mogli da se prikupljaju sa Meseca, što bi pomoglo kompanijama u izgradnji infrastrukture i razvoju poljoprivredem ali bi trebalo i da smanji ogromne troškove transporta tih materijala sa Zemlje na Mesec.
"Mnogi o Svemiru razmišljaju kao o mestu mira i harmonije između nacija. Problem je u tome što ne postoji zakon koji reguliše ko ima pravo da koristi te resurse. Postoji značajan broj svemirskih agencija i drugih privatnih subjekata koji žele da slete na Mesec u narednih pet godina", kaže Martin Elvis iz ovog Centra.
Studija koja se bavi tom problematikom objavljena je u naučnom časopisu "Philosophical Transactions of the Royal Society A", piše Zimo.
"Pregledali smo sve karte Meseca do kojih smo došli, i otkrili da nema previše mesta koja imaju nama potrebne resurse, a ona koja ih imaju vrlo su mala. To otvara prostor za sukob oko određenih resursa", dodaje.
Sporazumi koji postoje, poput Sporazuma o svemiru iz 1967. godine, ne pružaju pravu zaštitu nebeskim telima od privatnih kompanija. Ono što u navedenom sporazumu piše, jeste da će sve njegove potpisnice Mesec i ostale objekte u Svemiru koristiti isključivo u mirnodopske svrhe.
SAD su insistirale na klauzuli koja dozvoljava komercijalnim kompanijama eksploataciju Svemira sve dok su pod stalnim nadzorom. Rusija, s druge strane, ima suprotan stav - smatra da bi eksploatacija trebalo da bdue ograničena isključivo na vlade zemalja članica.
Sledeći sporazum, nazvan Sporazum o Mesecu iz 1979. godine, nije ratifikovala nijedna država koja je ostvarila samostalan let u svemir, poput SAD, Rusije, Kine, Japana i članica Evropske svemirske agencije.
Ipak, za 2020. godinu najavljeni su i potpisani takozvani "Artemis dogovori", koji postavljaju set dogovorenih pravila koja od zemalja koje sarađuju sa SAD na povratku na Mesec zahtevaju nekoliko stvari.
To uključuje transparentnost, isključivo korišćenje svemira u mirnodopske svrhe, kao i garancije za saradnju oko spašavanja bilo kojih astronauta koji se nađu u opasnosti tokom misije. Međutim, ni Artemis dogovori ne štite svemirska tela od eksploatisanja od strane privatnih kompanija, prenosi Independent.
"Najveći problem je što svi ciljaju na ista područja i iste resurse, od država do privatnih kompanija. Reč je o ograničenim mestima i resursima. Nemamo još jedan Mesec na koji bismo se preselili. To je sve što imamo", kaže Alana Krolikovski, sa Univerziteta Misuri.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.
Pravoslavni episkop Mar Mari Emanuel, koji je u ponedeljak uveče propovedao u Crkvi Hrista Dobrog Pastira u Vejkliju na jugozapadu Sidneja kada je 19-godišnji dečak prišao oltaru i nasrnuo nožem na njega, kaže da je "dobro i da je sve oprostio napadaču".
Ruske podmornice dovedene su u stanje pripravnosti za lansiranje balističkih projektila, navode mediji, dodajući da "uhvaćeni“ radio signali sa njih to potvrđuju.
Pravoslavni episkop Mar Mari Emanuel, koji je u ponedeljak uveče propovedao u Crkvi Hrista Dobrog Pastira u Vejkliju na jugozapadu Sidneja kada je 19-godišnji dečak prišao oltaru i nasrnuo nožem na njega, kaže da je "dobro i da je sve oprostio napadaču".
Ruske podmornice dovedene su u stanje pripravnosti za lansiranje balističkih projektila, navode mediji, dodajući da "uhvaćeni“ radio signali sa njih to potvrđuju.
Čuveni srpski muzičar Momčilo Bajagić Bajaga, glavna je tema mnogih na društvenim mrežama zbog svog obraćanja publici povodom reizdanja prve ploče Bajage i Instruktora "Pozitivna geografija"
Nakon što je imao 10 nominacija za Oskara u prethodnoj godini, Martin Skorseze ima u planu dva nova projekta, a jedan od njih je biografski film o Frenku Sinatri.
The former director of intelligence at Israel's Mossad intelligence agency says that targeting nuclear facilities in Iran is one of the options to respond to an attack on Israel, writes Sky News.
Today at 18:00 at Trg Krajina in Banjaluka, a large rally "Srpska is calling" will be held, from which it will be announced that no one can and will not humiliate the Republic of Srpska and the Serbian people, no matter where and what decisions they make.
The Supreme Commander of the NATO Forces for Europe and the Commander of the European Command of the US Army, Christopher Cavoli, stated that NATO has made a decision to strengthen the reserve forces within the mission in Kosovo and Bosnia and Herzegovina.
Nedavno smo posetili Kinu, gde smo sa kompanijom Honor bili u njihovom sedištu, industrijskom parku i razvojnoj laboratoriji. Fascinirani smo viđenom tehnologijom, a detalje pročitajte u nastavku.
Najveći pritisak na Telegram ne vrše vlade, već američke korporacije Apple i Google, izjavio je izvršni direktor ove platforme Pavel Durov u intervjuu sa novinarom Takerom Karlsonom.
Izvršni direktor jedne od AI firmi u usponu, prozvao je druge kompanije u njhovom poduhvatu da kreiraju takozvanu "generalnu veštačku inteligenciju" (AGI).
Pre nekoliko godina, Samsung je predstavio 8.5Gbps LPDDR5X RAM, koji je tada bio najbrži na svetu. Kako ova tehnologija napreduje, sada je kompanija najavila još brži LPDDR5X.
Umetnik Ap$ent postao je popularan širom Istočne Evrope pošto je pesma koju je napisao o odlasku iz Belorusije postala na internetu himna napuštenih životinja.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija će na zatvorenom sastanku raspravljati o Nacrtu rezolucije o "Međunarodnom danu refleksije i sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine".
Komentari 33
Pogledaj komentare