Zabrinuti zbog mogućih ratova na Mesecu: "Ovo je jedini kog imamo"

Voda i gvožđe posebno su vredni resursi koje bi mogli da se prikupljaju sa Meseca, što bi pomoglo kompanijama u izgradnji infrastrukture i razvoju poljoprivredem ali bi trebalo i da smanji ogromne troškove transporta tih materijala sa Zemlje na Mesec.

"Mnogi o Svemiru razmišljaju kao o mestu mira i harmonije između nacija. Problem je u tome što ne postoji zakon koji reguliše ko ima pravo da koristi te resurse. Postoji značajan broj svemirskih agencija i drugih privatnih subjekata koji žele da slete na Mesec u narednih pet godina", kaže Martin Elvis iz ovog Centra.

Studija koja se bavi tom problematikom objavljena je u naučnom časopisu "Philosophical Transactions of the Royal Society A", piše Zimo.

"Pregledali smo sve karte Meseca do kojih smo došli, i otkrili da nema previše mesta koja imaju nama potrebne resurse, a ona koja ih imaju vrlo su mala. To otvara prostor za sukob oko određenih resursa", dodaje.

Sporazumi koji postoje, poput Sporazuma o svemiru iz 1967. godine, ne pružaju pravu zaštitu nebeskim telima od privatnih kompanija. Ono što u navedenom sporazumu piše, jeste da će sve njegove potpisnice Mesec i ostale objekte u Svemiru koristiti isključivo u mirnodopske svrhe.

SAD su insistirale na klauzuli koja dozvoljava komercijalnim kompanijama eksploataciju Svemira sve dok su pod stalnim nadzorom. Rusija, s druge strane, ima suprotan stav - smatra da bi eksploatacija trebalo da bdue ograničena isključivo na vlade zemalja članica.

Sledeći sporazum, nazvan Sporazum o Mesecu iz 1979. godine, nije ratifikovala nijedna država koja je ostvarila samostalan let u svemir, poput SAD, Rusije, Kine, Japana i članica Evropske svemirske agencije.

Foto: Depositphotos/rcreitmeyer

Ipak, za 2020. godinu najavljeni su i potpisani takozvani "Artemis dogovori", koji postavljaju set dogovorenih pravila koja od zemalja koje sarađuju sa SAD na povratku na Mesec zahtevaju nekoliko stvari.

To uključuje transparentnost, isključivo korišćenje svemira u mirnodopske svrhe, kao i garancije za saradnju oko spašavanja bilo kojih astronauta koji se nađu u opasnosti tokom misije. Međutim, ni Artemis dogovori ne štite svemirska tela od eksploatisanja od strane privatnih kompanija, prenosi Independent.

"Najveći problem je što svi ciljaju na ista područja i iste resurse, od država do privatnih kompanija. Reč je o ograničenim mestima i resursima. Nemamo još jedan Mesec na koji bismo se preselili. To je sve što imamo", kaže Alana Krolikovski, sa Univerziteta Misuri.