Da li ulazimo u eru mega-oluja?

Tropske oluje se prema jačini kategorizuju na lestvici od 1 do 5, pri čemu su oni u petoj kategoriji najjači. I dok je Harvi na svom vrhuncu bio svrstan u četvrtu kategoriju, Irma je bila monstrum u najvišoj kategoriji, sa vetrom koji duva brzinom od 285 kilometara na sat, jedan od najvećih ikad zabeleženih na Atlantiku. Uragan je bio toliko jak da su ga registrovali i detektori za zemljotres. Uragan Irma pao je danas na kategoriju četiri, ali i dalje je moćna oluja koja se velikom brzinom približava Floridi.

Dok su proteklih godina stanovnici SAD i Kariba imali sreće, "ove godine je sezona uragana vrlo aktivna", kaže Andreas Friedrih iz Nemačke meteorološke službe u Frankfurtu u razgovoru za DW: "Delom je to zbog posledica El Ninjove godine koju smo imali prošle sezone. Nakon nje se formiraju jači uragani nad Atlantikom."

Više "hrane" za uragane

To je metereološki fenomen koji je manje više normalan. Ali povećanje temerature mora dodatno pogoršava stvari. "Trenutno je Karipsko more sa oko 30 stepeni toplije nego inače i to je drugi razlog za sezonu ovako jakih uragana", objašnjava meteorolog u Frankfurtu. "Magična" temperatura za stvaranje uragana i drugih tropskih oluja je 26 stepeni. Što je more toplije, to više isparava i "hrani" tako oluju koja postaje sve jača.

"Više energije u atmosferi znači više potencijala za ekstremne vremenske prilike", objašnjava Friedrih. Ukratko, porastom temperature mora, povećava se opasnost od tropskih oluja.

Jače, ali ne nužno i češće

Iako je evidentno da tropske oluje postaju sve jače, naučnici ne smatraju da su one zbog globalnog zagrevanja i češće. "Da bismo to mogli utvrditi, morali bismo imati pouzdane podatke koji bi ukazivali na veću učestalost uragana u zadnjih 30 godina, a to jednostavno nije slučaj", upućuje nemački meteorolog. Ima boljih i gorih godina. "I u 70-ih smo imali perioda sa češćim i jačim uraganima."

Sa Friedrihom se slaže i Mohib Latif iz Centra za istraživanje okeana Geomar u Kilu, ali ukazuje na činjenicu da to što je nešto teško dokazivo ne znači i da nije istina. On kao primer za to navodi napunjenu kocku. "Da biste dokazali da je ona napunjena, morate je puno puta baciti."

I on ukazuje na to da se uočava određeni trend, a to je da su jake tropske oluje sve češće - i to ne važi samo za područje Kariba nego i za ciklone i tajfune u drugim krajevima sveta.

2008. su načnici sa Državnog univerziteta Floride došli do zaključka da tropski cikloni prosečno postaju sve jači, sa velikim ubrzanjem. I oni su sa tim u vezu doveli toplinu mora.

Ali i Latif priznaje da je teško reći da li je za pojedine uragane poput Irme ili Harvija krivo globalno zagrevanje. Može se, međutim, prognozirati da će u budućnosti uragani biti jači.

"Ono što da sada doživljavamo je vesnik onoga što nam klimatske prognoze predskazuju", zaključuje Fridrih. Stoga je možda vreme da prestanemo da razglabamo o prognozama i počnemo konkretno da se pripremamo za buduće mega-oluje.