Gde će počivati Mileva Marić Ajnštajn?

Livada na obodu groblja Nordhajm u Cirihu neće još dugo, u nezasluženoj senci, skrivati najveću srpsku naučnicu 20. veka Milevu Marić Ajnštajn (1875-1948).

Izvor: Jovanka Simiæ

Četvrtak, 31.12.2015.

19:51

Default images
Mileva Maric 1896. godine

Ukoliko uprava grada Ciriha prihvati inicijativu Udruženja "Mileva Marić Ajnštajn", osnovanog nedavno u tom gradu, posle gotovo sedam decenija Milevini posmrtni ostaci biće ekshumirani iz zajedničke grobnice u kojoj počiva sa neznancima, poslati na DNK analizu i, najzad, dostojno sahranjeni.

Dilema je samo - gde? U Cirihu, gde već počiva njen mlađi sin, ili u zavičaju - pitanje je o kojem tek treba da se dogovori Milevinih 13 praunuka, grad Cirih, ali i država Srbija.

- Prvi i najvažniji korak je ekshumacija - otkriva za "Novosti" Jelena Mitrović (na slici), predsednica Udruženja. - Mi smo ovo udruženje i osnovali s ciljem da možemo zvanično od gradske uprave Ciriha da zatražimo ekshumaciju i DNK analizu. Krajnje je vreme da ispravimo nepravdu prema toj velikoj ženi. Neprimereno je, kaže Mitrovićeva, da takva ličnost počiva sa nepoznatim ljudima samo zato što nekoliko godina posle njene smrti niko nije brinuo o njenom grobu te je groblje preorano, a njene kosti premeštene u zajedničku grobnicu sa tuđincima za koje takođe niko nije mario.

Svesna je predsednica Mitrović da to neće ići glatko. U Švajcarskoj visoko rangiraju kategoriju "mir pokojnika", zbog koje je ekshumiranje prava retkost. Ipak, veruje u "naše ljudske i krajnje humane argumente", a u celoj ideji oslanja se i na pomoć srpskog konzulata u Cirihu, sa generalnim konzulom Zoranom Jeremićem na čelu .

- Imamo izuzetne razloge da tražimo ekshumiranje - samouverena je Mitrovićeva. - Mileva je bila supruga jednog od najblistavijih umova čovečanstva, majka njegove dece i zaslužuje dostojanstveno počivalište. Verujemo da će naša inicijativa biti odobrena.

Za odluku vlasti u Cirihu biće važno i mišljenje Milevinih potomaka. Njih trinaestoro živi u Izraelu, Americi i Švajcarskoj. Naš čovek Petar Stojanović iz Udruženja "Tesla Society" iz Sent Galena, koji je godinama uporno tragao po arhivima za Milevinim grobnim mestom i konačno ga, 2004. godine, i otkrio, u kontaktu je sa nekim od potomaka Alberta i Mileve. - Nisu Milevu svi potomci zaboravili - kaže Petar za "Novosti". - Mira Ajnštajn, Milevina praunuka (unuka starijeg sina Hansa Alberta), javila mi se upravo ovih dana iz Berna. Ona se zalaže i za to da se u Novom Sadu osnuje muzej sa imenom njene slavne prabake.

Stojanović naglašava da je srpska dijaspora u Švajcarskoj jedinstvena u nameri da ispravi ogrešenje cele naše nacije o Milevu. I švajcarska javnost je, veli, fascinirana neobičnom sudbinom ove izuzetne žene.

- Nisam siguran da li bi Milevine posmrtne ostatke trebalo vraćati u Srbiju - veli Stojanović. - Možda bismo se time ogrešili o nju samu, jer sam u ciriškim arhivima našao svedočenje gospođe Rite Gonzenbah, Milevine bliske prijateljice, koja je tvrdila da je ona izrazila želju da počiva u Cirihu, blizu svog mlađeg sina Eduarda (1910-1965).

Eduard, odnosno Tete kako ga je odmilja zvala Mileva, bolovao je od šizofrenije, a umro je u ciriškom sanatorijumu 17 godina posle svoje majke i daleko od svog oca i starijeg brata koji su posle razvoda Alberta i Mileve 1919. godine već živeli u Americi.

Naša istoričarka u Americi prof. Radmila Milentijević, koja je 2006. godine imala privilegiju da zaviri u tek otvoreni Ajnštajnov arhiv i da prouči sadržaj 850 pisama koje je Ajnštajn pisao iz Amerike, te je pre četiri godine objavila knjigu "Mileva Marić Ajnštajn - Život sa Albertom Ajnštajnom", kaže za "Novosti" da Ajnštajnova supruga nije ostavila testament.

Zato se i ne zna pouzdano da li je imala želju da bude sahranjena u Švajcarskoj ili u Srbiji.

- Mileva nije imala testament - veli profesorka Milentijević. - Sahranjena je na groblju Nordhajm. Ideja o prenosu njenih posmrtnih ostataka u Srbiju je plemenita, ali je po mom mišljenju nerealna. Novosadski istoričar dr Drago Njegovan, autor knjige "Dragi moji kumovi", satkane od pisama koje je Mileva pisala iz Ciriha kumovskoj porodici Gajin u Novom Sadu, kaže da je krajnje vreme da se Milevine kosti odvoje od kostiju nepoznatih ljudi s kojima, zbog naše nebrige, decenijama već počiva.

- Nemam odrešit stav o tome treba li njene posmrtne ostatke preneti u Srbiju ili ih ponovo sahraniti u Cirihu - kaže Njegovan. - Jedan sin joj počiva u Americi, drugi u Cirihu. Bojim se i da bi sam postupak prenosa bio dug i neizvestan. Neka odluči država Srbija da li će pokretati takvu inicijativu.

Njegovan dodaje da je od svega možda najbitnije to da Srbi ozbiljnije počnu da neguju kult o Milevi, kćerki Miloša i Marije Marić iz Titela, rođenoj s kraćom levom nogom, ali i s blistavim intelektom, zahvaljujući kojem je kao peta žena u istoriji Univerziteta u Cirihu i dospela na studije matematike i fizike.

U Cirihu je i upoznala Alberta, jednog od najblistavijih umova čovečanstva, i postala njegova žena i saradnik u naučnim otkrićima.

Izvor: Novosti.rs

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

53 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: