Odbacio je kravatu i okrenuo se prirodi: Svet korporacija zamenio je čudesnim svetom lekovitog bilja

"Karantin nas je utihnuo pre svega spolja, a onda iznutra. Niz svakodnevnih zvukova poput gradske buke, razgovora po ulicama i kafićima, brujanja automobila, laveža pasa, sve je odjednom utihnulo spolja. Ostalo nam je da osluškujemo naše unutra, a ono je bivalo prazno, jer je godinama zatrpavano spoljnim glasovima. Kad čovek oseti tu unutrašnju prazninu, počne da teži prirodi koja u sebi ima iskonsku punoću. I onda smo svi poželeli da se vratimo prirodi, da se povežemo sa njom. Jer, priroda je uvek harmonična i veličanstvena. A kada budemo manje samoživi bićemo naklonjeniji prirodi".

Izvor: PR

Utorak, 26.05.2020.

10:00

Odbacio je kravatu i okrenuo se prirodi: Svet korporacija zamenio je čudesnim svetom lekovitog bilja
Foto: Privatna arhiva

Ovako Zlatko Šćepanović objašnjava ono što smo svi primetili tokom ove pandemije i samoizolacije - da nam priroda nedostaje, mnogo više nego ljudi i gradska vreva. Zavideli smo onima sa kućama i baštama, sa vikendicama… Počeli smo da primećujemo da se priroda oporavlja i budi. A sve se češće čulo i da je ovaj period ljudima doneo vremena za prave stvari, za porodicu, za davno započete knjige, nikad do kraja odgledane filmove…

Zlatko se odavno okrenuo prirodi. Odbacio je kravatu i korporativni svet u kojem je bio uspešan direktor marketinga velikih kompanija. I odlučio da živi u sasvim drugačijem ritmu.

"Jaka je simbolika u tom sitnom odevnom predmetu kao što je kravata. Ona definiše vašu ulogu u svetu, kravata je forma biznisa, forma jedne formalnosti, mehaničkih odnosa u kojima često sevnu emocije, ali su one mahom ekstremne. U svetu biznisa i korporacija je sve jedno veliko klatno koje ide s jednog kraja na drugi kraj naših emotivnih stanja, ali i fizičkih mogućnosti. Naprežemo se neprirodno tokom radnih dana, a onda se za vikend neprirodno odmaramo pokušavajući da se obnovimo za nastavak rada. U prirodi vladaju drugačiji ritmovi, tamo sve ide usporeno, mirno, bez velikih oscilacija, poštuje se vreme i doba u kome se nalazimo. A život u skladu sa prirodnim ritmovima leči".

Ovu odluku nije doneo slučajno. Pre 30-ak godina se aktivno bavio skupljanjem lekovitog bilja i čak i tada je imao impresivnu biljnu apoteku u kući. To je bio njegov hobi, vreme eksperimenta. A ta ljubav vuče korene iz detinjstva.

"To je valjda neko duhovno nasleđe, jer se moja pokojna baka bavila lekovitim biljem, na jedan skroman ali upečatljiv način, i ona mi je od malena usadila ljubav ka biljkama. Celo svoje detinjstvo i mladost sam posvetio izučavanju lekovitog bilja, kao nekoj vrsti lepog hobija. Nastavio sam da učim o biljkama od koga sam stigao, skoro svaku knjigu o lekovitom bilju koja je izašla kod nas u zadnjih 100 godina sam pročitao ili makar pregledao. Hilandarski kodeks je upečatljiva knjiga, stručna javnost bi trebala njoj da se posveti više. Učio sam dosta i iz kineske tradicionalne medicine, ali jedno je teorijsko znanje, a drugo praksa. Tek proba i iskustvo nas vodi pravom znanju".

Stečeno znanje utkao je u portal Bašta Balkana koji je pokrenuo 2009. godine. Taj veb sajt za njega je otklon od potrošačkog društva, industrijalizma, povratak korenima, jednostavnosti, duhovnosti.
Foto: Privatna arhiva
"Naši preci, početkom 20. veka, ovaj naš prostor u kome živimo su zvali bašta Balkana, zbog raznovrsnosti ljudi, flore i faune koja ovde postoji. To je nešto što treba da očuvamo. U toj našoj bašti krije se pravo bogatstvo lekovitih biljaka. Meni su tri omiljene. Hajdučka trava, jer je spasila mom ocu odsečen prst, od nje je sve počelo i to je naša porodična trava. Ako bi pravili porodični grb, hajdučka trava bi bila na njemu. Druga je kantarion, trava Presvete Bogorodice. To je biljka koja ima posebna svojstva, nebeska svojstva, da tako kažem i kao dodatak se nalazi skoro u svim preparatima Priroda na Dar. Treća je majkina dušica, njen miris, ukus i lekovitost su nešto što je neprocenjivo. Interesantno je i da su me neke biljke tokom godina iznenadile. Jedna od njih je Ehinacea. Čitao sam, slušao o njoj i isprobao je, ali bez efekta. To je najprodavanija lekovita biljka na svetu i pomislio sam da je tako zbog marketinga. Ali, ona je lepa ukrasna biljka, pa sam je zasadio u dvorištu. Kad je sazrela i stvorila plod, nalik na čičak, i kad sam se ubo na taj plod koji liči na makrofage - ćelije imuniteta, pomislio sam da u njoj nešto ima. Napravio sam sopstvenu tinkturu, dosta jaču od komercijalnih proizvoda, i počeo sam da je pijem. O mog iznenađenja! Kako Ehinacea brzo podiže imunitet!"

Još jedna biljka ima posebno mesto u njegovom svakodnevnom životu – kafa. O njoj bi, kaže, mogao da priča dva dana bez prestanka.

"To je lekovita biljka koju sam najviše istraživao u svom životu, ali ne zbog lekovitosti nego zbog strasti koju imam prema kafi kao napitku. Nikada je ne pijem na prazan stomak, već posle doručka ili ručka. U mojoj kući espresso kafa je kult. Već dugo imamo odlične aparate za espresso kafu i sami je sebi spremamo. Ujutru i popodne, kada supruga i ja sednemo da pijemo kafu, to nam je jedino vreme kada možemo na miru da popričamo i da se o svemu dogovorimo. Kafa kod kuće je naša dnevna rutina u kojoj uživamo".
Foto. Promo

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: