"Za razliku od drugih životinja, ljudska bića provode mnogo vremena razmišljajući o prošlim ili budućim događajima ili onima koji se uopšte neće dogoditi. Čini se da je razmišljanje koje je
bez obzira na trenutne stimuluse ili razmišljanje koje
luta, uobičajeni način na koji radi ljudski mozak", stoji u uvodu naučnog rada.
"Iako je ova sposobnost sjajno evolutivno dostignuće koje ljudima omogućava da uče, zaključuju i planiraju, to bi moglo da ima svoju emocionalnu cenu", pišu naučnici koji smatraju da nije slučajno da neke religije i filozofske škole uče kako sreća dolazi iz toga da se živi u trenutku, odnosno iz treniranja mozga da ne luta, nego da se usredsredi na "ovde i sada".
Naučnici otkrili način čitanja misli? Seks kao jedini izuzetak Samo istraživanje je sprovedeno tako što je napravljena aplikacija za ajfon koju su ispitanici koristili, a koja im je u nasumično odabranim trenucima tokom dana postavljala pitanja o tome kako se osećaju, šta trenutno rade i da li u tom trenutku razmišljaju o nečem drugom.
Ako bi odgovorili da im misli lutaju, aplikacija bi ih pitala da li misle na nešto lepo, ružno ili neutralno.
Ispitivanje je sprovedeno na oko 5.000 ljudi iz 83 različite zemlje u dobi od 18 do 88 godina, kako bi se dobio što širi i bolji uzorak po pitanju starosti, pola i mesta iz kojih ispitanici dolaze, a kako bi se otkrile zanimljive činjenice o odnosu lutanja misli i ljudskih emocija.
Pre svega, otkriveno je da gotovo pola vremena (46,9 odsto) ljudi razmišljaju o nečem drugom, a ne o onome što rade, što je mnogo veći postotak od onog do kojeg se obično dolazilo u laboratorijskim istraživanjima.
"Iznenađujuće, priroda ljudskih aktivnosti imala je jako mali uticaj na to da li misli lutaju i gotovo nikakav uticaj na to da li su misli prijatne ili ne", složni su naučnici.
Istakli su da postoji jedna anomalija u celoj priči, jedna aktivnost pri kojoj su ljudi potpuno fokusirani na ono što rade, a to je seks.
Od pozitivnih misli nekad imate više štete nego koristi Lutanje misli je uzrok, a ne posledica osećaja tuge Osim toga, otkriveno je da su ljudi nesrećniji kada im misli lutaju nego kad su usredsređeni isključivo na ono što trenutno rade, a to takođe nije imalo veze s tim šta tačno rade. Dakle, ljudi su aplikacijom javljali da su srećniji ako rade nešto što ne vole, ali fokusirano, nego ako rade nešto što vole, ali im misli beže na nešto drugo.
"Iako je poznato da negativne emocije izazivaju lutanje misli, analiza sa vremenskim razmakom je pokazala da je lutanje misli mnogo češće uzrok, a ne posledica tog osećaja", objasnili su naučnici.
"Možemo da zaključimo da ljudski um luta, a um koji luta je nesrećan um. Mogućnost da razmišljamo o onome što nam se trenutno ne događa je kognitivni uspeh koji dolazi uz emocionalnu cenu", zaključili su psiholozi.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 23
Pogledaj komentare