Bušenje rupe u srcu vulkana na Islandu - opasan plan? "Kao da iglom bodete slona"

Vulkan Krafla s velikim kraterskim jezerom tirkizne boje, oblacima dima i bazenima sumpornog blata jedno je od najimpresivnijih islandskih prirodnih čuda.

Život

Izvor: index.hr

Ponedeljak, 29.11.2021.

12:07

Bušenje rupe u srcu vulkana na Islandu - opasan plan?
Foto: Profimedia

Na severoistoku Islanda, grupa međunarodnih istraživača priprema se da buši dva kilometra u srce vulkana. Svrha ovog "žilvernovskog" projekta jeste gradnja prve podzemne opservatorije magme u svetu.

Projekat vredan 100 miliona dolara pokrenut je još 2014. godine, a prva bušenja trebalo bi da počnu 2024. U njemu učestvuju naučnici i inženjeri s 38 istraživačkih instituta i kompanija iz 11 zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju i Francusku.

Njihova namera je da izbuše rupu do magmatske komore u vulkanu.

Prva opservatorija magme u svetu

Suprotno od lave koja izbija na površinu, magma, rastopljeni stenoviti materijal ispod Zemljine površine, naučnicima je i dalje zagonetka.

Opservatorija u Krafli biće prva takva u svetu, rekao je Paolo Papale, vulkanolog sa italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju INGV.

"Nikada nismo proučavali podzemnu magmu, osim kad bismo slučajno naišli na nju prilikom bušenja" u vulkanima na Havajima, u Keniji i u samoj Krafli 2009., dodao je Papale.

Naučnici se nadaju da će projekat dovesti do velikog napretka u iskorišćavanju geotermalne energije i da će produbiti znanje o predviđanju vulkanskih erupcija i rizika.

Ključno je znati gde se nalazi magma kako bismo bili spremni za erupciju, rekao je Pppale. "Bez toga, mi smo gotovo slepi", dodao je.

"Nije tako duboko"

Poput mnogih naučnih dostignuća, opservatorija magme rezultat je neočekivanog otkrića. Kad su 2009. godine inženjeri radili na proširenju geotermalne elektrane Krafla, velika bušilica slučajno je probušila magmatski džep na dubini od 2.1 kilometra.

Dim se podigao iz bušotine, a poteklo je i nešto lave, koja je oštetila opremu za bušenje. Međutim, nije došlo do erupcije niti je iko povređen.

Vulkanolozi su tada shvatili da su nadomak magmatske komore, za koju procenjuju da sadrži oko 500 miliona kubičnih metara magme. Naučnici su bili zaprepašćeni što su pronašli magmu tako plitko. Očekivali su da će morati da buše barem do dubine od 4.5 kilometara pre nego što do nje dopru.

Posledične studije su pokazale da otkrivena magma ima slična svojstva poput one iz erupcije Krafle 1724. godine, što znači da je stara barem 300 godina.

"Ovo otkriće bi moglo potencijalno da znači ogroman napredak u sposobnostima razumevanja mnogih različitih stvari - od nastanka kontinenata do dinamike vulkana i geotermalnih sastava", entuzijastično je rekao Papale.

Energija do 10 puta snažnija od one u konvencionalnim bušotinama

Slučajno otkriće magme bilo je povoljno i za Landsvirkjun, islandsku elektroenergetsku kompaniju koja upravlja tamošnjom elektranom.

Kad je tako blizu tekućoj magmi, stena doseže toliko ekstremne temperature da tečnosti postaju "superkritične", odnosno prelaze u agregatno stanje između tečnog i plinovitog.

Energija koja se tako proizvede je od pet do 10 puta snažnija od one proizvedene u konvencionalnim bušotinama za geotermalne elektrane.

Temperatura pare koja je izbila na površinu tokom incidenta 2009. iznosila je 450 Celzijevih stepeni, što je najviša zabeležena temperatura vulkanske pare.

Dve takve "superkritične" bušotine bile bi dovoljne da proizvedu 60 megavata električne energije, što je količina za koju je postojećoj geotermalnoj elektrani potrebno 18 bušotina.

"Kao da iglom bodete slona"

Landsvirkjun se zato nada da će ovaj međunarodni projekat dovesti "do novih tehnologija kako bi se moglo bušiti dublje i iskoristiti energija s kojom se to do sada nije moglo", rekla je Vordis Eiriksdotir, direktorka Odeljenja za geotermalne operacije i upravljanje resursima u kompaniji.

Bušenje u ovoliko ekstremnom okruženju tehnički je zahtevno. Oprema mora da bude otporna na koroziju koju stvara izuzetno vruća para.

Mogućnost da poduhvat izazove vulkansku erupciju nešto je zbog čega se naravno treba brinuti, kaže Džon Eichelberger, geofizičar sa Univerziteta Aljaska i jedan od pokretača projekta u Krafli. "Ali to je kao da iglom bodete slona", dodao je.

"Magma je otkrivena u desetak bušotina na tri različita mesta u svetu i ništa se loše nije dogodilo", rekao je Eichelberger.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: