Tragovi života na "paklenoj planeti" Veneri: "Sve se uklapa" VIDEO

Bilo je u proteklim decenijama pokušaja da se pošalju brojne robotske misije na Veneru, ali se sve završilo bezuspešno. Međutim, britanski i američki naučnici su pomoću moćnih teleskopa otkrili prisustvo fosfina, gasa koji možda potvrđuje da na Zemljinoj bliznakinji ima života. Da li to znači da se surova klima Venere promenila i da li ćemo ubrzo zaboraviti na Mars, koji se već dugo istražuje kao druga moguća planeta za život?

Život

Izvor: B92

Sreda, 16.09.2020.

14:08

Tragovi života na
Foto: Printskrin/TV Prva

Gas fosfin je otkriven u Venerinoj atmosferi, a dr Nataša Stanić, predavač u planetarijumu Astronomskog društva "Ruđer Bošković", navodi da je fosfin izuzetno otrovan, i da se može naći u crevima životinja, recimo delfina. Dodaje da se fosfin nalazi na delovima planete u kojima nema mnogo kiseonika.

Venera je okružena sumpornom kiselinom i sumpor-dioksidom u obliku gustih oblaka, a temperatura ove planete je viša od 460 stepeni.

"Magma i lava vladaju tamo", kaže Stanićeva i dodaje da je Venera po svojoj masi vrlo slična Zemlji, ali se na njoj umesto okeana nalaze vulkani. Atmosferski pritisak je skoro 100 puta viši u odnosu na Zemlju.

Navodi da ju je iznenadila vest za fosfin na Veneri, i dodaje da je ovo velika stvar jer fosfin može, osim u crevima životinja, da bude produkt industrijskog razvoja, a to svakako nije moguće u ovom slučaju.

Doduše, ne bi rekla da su uslovi na Veneri mogući za život, iako postoje istraživanja o organizmima termofilima koji mogu da žive na temperaturama od 122 stepena celzijusa, poput bakterija.

Stanićeva kaže za TV Prvu da je površina Venere mlada, i da se stalno nešto događalo sa lavom, koja je u njenoj unutrašnjosti. Mars, Mesec, Merkus i Zemlja imaju površinu staru oko nekoliko milijardi godina, a Venera je mlada, nekoliko stotina miliona godina, te da se stalno obnavlja iznutra lavom koja ističe iz unutrašnjosti.
Foto: Printskrin/TV Prva
"To je paklena, otrovna planeta", navodi ona. "Slična je Zemlji samo po veličini i masi, a ako biste je gledali iz druge galaksije, Venera i Zemlja se uopšte ne razliikuju.
Fosfin može da bude samo u visokim slojevima atmofere Venere, a možda u gornjim slojevima postoji mogućnost da organizmi poput bakterija prežive jer su u gornjim slojevima temperature niže. Sve se uklapa“, navodi ona, dodajući da oni godinama čekaju da se savremenom tehnologijom otkriju organizmi u Sunčevom sistemu.

Mars je i daje neprikosnoven jer ima uslove slične uslovima na Zemlji, ako nešto tamo postoji, uskoro ćemo to otkriti.

Navodi da jeste Venera negostoljubiva, ali da je i Zemlja u jednom trenutku bila ista takva, ali da se to promenilo sa geološkim procesima.

Moguće je da je ovo početak menjanja Venere, ali ogromni vremenski intervali koji se broje u milionima godinama moraju da prođu da bi se nešto promenilo, zaključuje Stanićeva.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: