"Ne znam šta je argument u korist ravne Zemlje, ali znam da je pogrešan!"

Pred kraj druge decenije 21. veka, u informatičko doba, u kome čovečanstvo, u nikad većoj meri uživa plodove naučnih dostignuća iz proteklih decenija i vekova, neke stvari za koje smo mislili da jesu sigurne po tvrdnjama i uverenjima nekih ljudi izgleda da baš i nisu...

Život

Izvor: Miloš B. Jovanoviæ

Petak, 22.03.2019.

10:20

Ilustracija / Foto: Depositphotos/lekcej

Više od 2.000 godina ljudi znaju da je Zemlja okrugla, što je još Aristotel svojim eksperimentima dokazao. I ne samo da je slavni filozof uz pomoć "štapa i kanapa" uspeo da dođe do prvih potvrda te naučne istine, već je uspeo i da, za njegovo vreme prilično precizno, izračuna obim naše planete (što prema njegovim proračunima iznosi oko 40.000 kilometara, dok je njen stvarni obim 40.075 kilometara).

I mada su jaki dokazi da Zemlja nije ravna ploča bili poznati od stare Grčke naovamo, sredinom 19. veka u Engleskoj će grupa mistika i pseudonaučnika osnovati prvi moderni pokret zagovornika ravne Zemlje. Paradoksalno, taj pokret će u eri interneta doživet svoju "renesansu", pa takozvani ravnozemljaši danas okupljaju veliki broj pristalica, čijem porastu je širenje društvenih mreža znatno doprinelo.

Upravo toj temi bila je posvećena tribina Instituta za fiziku u Beogradu, održana u okviru inicijative "Nauka kroz priče". U sinoćnjem "putu u središte ravne Zemlje" učestvovali su: astrofizičar Stanislav Milošević, sa Katedre za astronomiju Matematičkog fakulteta u Beogradu, psiholog Aleksandar Baucal, sa Odeljenja za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, direktor Istraživačke stanice Petnica Vigor Majić i fizičarka sa Instituta za fiziku u Beogradu Marija Mitrović Dankulov. Moderator tribine bio je Slobodan Bubnjević.

Svepristunost te pseudonaučne teme na internetu dovela je i do njene pojave i u "mejnstrim" medijima, pa je ona bila prisutna i na domaćim televizijama.
Foto: Bojan Džodan / Institut za fiziku
Stanislav Milošević, koji je nedavno učestvovao u jednoj jednoj emisiji koja se bavila temom ravne Zemlje, smatra da su mediji nekada edukovali, dok im danas nije potrebna edukacija, a tržišna sloboda koja im je data manifestuje se na pogrešan način. U emisijama u kojima se o temi ravne Zemlje raspravlja, često nema ravnoteže između laika i stručnjaka, što značajno snižava nivo rasprave.

"Kod tih ljudi ne postoji ispravan put od premise ka zaključku. U nauci nema demokratije, ne možete ne referendumu da ukinete gravitaciju", kaže Milošević, dodajući da bi, sa druge strane, "kontrebrendiranje" u slučaju ravne Zemlje bilo ista vrsta agresivnog pristupa koju primenjuju "ravnozemljaši".

"Neki od tih ljudi pokušavaju da privuku pažnju, oni igraju na kartu preokretanja uverenja. A jedan od bitnih aspekata tog problema kod nas je učenje, koje se u školi svodi na saopštavanje istine, a da se pri tome ne kaže kako se došlo do te istine. U obrazovanje bi trebalo uključiti i to kako se do nečega dolazi", smatra psiholog Aleksandar Baucal.

On dodaje da tome doprinose i sami naučnici, koji mistifikuju nauku.
Foto: Bojan Džodan / Institut za fiziku
Nekada je znanje prihvatano nekritički, a danas bi ono trebalo da podstiče na intenzivniji rad. Kada ljudi nauče kako funkcioniše nauka, biće mnogo obazriviji kada su u pitanju uverenja, istakao je Bucal.

Postojanje različitih uverenja normalna stvar, a sumnja je nešto što je mnogo bolje imati - nego sve nekritički prihvatati. Ono do čega se dođe razmšljanjem, čovek bolje prihvata.

Vigor Majić kaže da što ljudima više predočavate neke stvari, to oni u njih više veruju - "i to je normalana stvar". Međutim, ne postoje nikakve fotografije "ravne" Zemlje, za razliku od mnogobrojnih fotografija iz svemira na kojima se može videti da je Zemlja okrugla, odnosno elipsoidnog oblika.

"Ne treba se boriti protiv ravnozemljaša, već poboljšavati obrazovanje. Neka ljudi sumnjaju", istakao je Majić.
Foto: Bojan Džodan / Institut za fiziku
Upitan da pruži kontraargumente "dokazima" koji se mogu naći širom interneta, da je Zemlja ravna ploča, Stanislav Milošević je odgovorio:

"Ne znam šta je argument u korist ravne Zemlje, ali znam da je pogrešan!"

Tribina, održana u prepunoj velikoj sali SKC-a, završena je pitanjima publike, među kojima su se mogle čuti i neke zanimljive ideje, kakva je ona da se kod nas nađe neki srpski Nil de Gras Tajson koji će argumentovano jednostavnim i razumljivim jezikom širiti naučne istine u medijima i društvenim mrežama.

Na konstataciju iz publike, da je juče grupa "ravnozemljaša" krenula u "misiju" na Antarktik da dokaže da je Zemlja ravna ploča, prisutni su se saglasili da je to dobro za njih, budući da su iz verovanja krenuli u dokazivanje.
Foto: Bojan Džodan / Institut za fiziku

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

129 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

22 h

Podeli: