Rusija i SAD u zajedničkoj misiji na Veneru tek 2027. godine

Lansiranje svemirske misije "Venera D", koja predviđa slanje ruskog orbitalnog objekta i uređaja za sletanje, kao i američke male naučne stanice, planirano je na teškoj raketi-nosaču "Angara A5" sa kosmodroma Vostočni.

"Trebalo bi da se na putu za Veneru iznese 6,5-7 tona tereta u zavisnosti od intervala lansiranja", dodala je ona.

Zasova je navela da su Rusija i Sjedinjene Američke Države završile formiranje naučnih zadataka za zajedničku misiju na Veneru, utvrdile određene prioritete, predložile koncepciju rešavanja tih složenih zadataka, kao i da su spremne da pređu na izradu naučne aparature i same međuplanetarne stanice projekta "Venera D".

Nije isključeno da u Venerinom sloju oblaka postoje primitivne bakterije. Zasova je objasnila da se temperatura i pritisak u donjem sloju oblaka na Veneri malo razlikuju od uslova na površini Zemlje. Oblačni sloj planete nalazi se na visinama između 50 i 70 kilometara i sastoji se od kapljica sumporne kiseline sa sadržajem vode između 15 i 25 odsto.

Venera u prolazu pored Sunca/Foto: Getty

Ranije su naučnici otkrili da u toj oblasti postoji takozvani "nepoznati apsorber ultraljubičastog zračenja", koji je odgovoran za upijanje polovine solarne energije koja stiže na Veneru.

"Za prijem će se koristiti ruske stanice koje rade u oblasti iks zraka radio-opsega. Razmatra se i mogućnost korišćenja američkih stanica Ka-opsega, koje će omogućiti da se višestruko poveća obim prenesenih informacija. Mi u Rusiji za sada nemamo takve stanice", rekla je ona.

Zemaljske radio-stanice i stanice za sletanje na Veneri biće povezane orbitalnom letelicom koja će biti lansirana na planetu u okviru iste misije "Venera D". Podaci sa svih uređaja predavaće se na orbitalnu letelicu, a sa nje na Zemlju, dodala je Zasova.

Planirano je da misija "Venera D" ("dugogodišnja") bude lansirana 2026. godine uz pomoć rakete "Angara". Projekat je uvršten u ruski federalni svemirski program do 2025. godine, ali je kasnije isključen.