Srpkinja namerava da osnuje kosmičku agenciju: "Pitaju me..."
Međunarodne vode i Antartik su područja, u međunarodnom pravu, u interesu čitavog čovečanstva, ali i Mesec, zvezde i sve ono što čini kosmos ne pripada jednoj državi, organizaciji ili pojedincu, već svim ljudima na Zemlji što je priznato kosmičkim pravom.
Tom, srpskoj javnosti pomalo stranom vrstom prava bavi se Anja Nakarada Pečujlić, doktorant kosmičkog prava u Kelnu, koja je za Tanjug objasnila da i Srbija ima pravo na korišćenje kosmičkog prostora i kosmičkih dostignuća uprkos slaboj kosmičkoj aktivnosti.
"Prvi član konvencije Kosmičkog ugovora govori o tome da se kosmos istražuje i koristi u interesu svih zemalja bez obzira na stepen njihovog razvoja i tehnoloških dostignuća", navodi Pečujlić.
Iako kosmičkim prostorom ne kruži nijedan srpski satelit, građani Srbije već decenijama za telefoniranje, surfovanje internetom i slanjem mejlova koriste satelite drugih država.
"Svaki put kada telefonirate vi koristite telekomunikacijski satelit, kada se izgubite pogledate navigaciju na svom telefonu, i to ide preko satelita, iz tog razloga što koristimo kosmičku tehnologiju u svakodnevnom životu i plaćamo drugim državama za te usluge, u interesu je Srbije da osnuje košmičku agenciju u svojoj režiji", ukazala je ona.
Zbog toga je Pečujlić sa grupom građana osnovala fondaciju pod nazivom Srpski zalog za svemir s ciljem da se u Srbiji napravi platforma za osnivanje prve kosmičke agencije.
Kako je istakla, ideja je da se proceni kojim industrijskim kapacitetom raspolaže srpsko tržište u oblastima aerodinamike, robotike, softvera i drugih "internet stvari", i u saradnji sa kompanijama, fakultetima, ali i državom podrži razvoj kosmičke industrije.
Međutim, da bi se u Srbiji osnovala takva agencija, objašnjava ona, država bi prvo morala da pošalje "verbal note" Ujedinjenim nacijama i traži članstvo u Komitetu za miroljubivo korišćenje kosmičkog prostora, čime bi se zvanično obavezala na neće kršiti uredbe kosmičkog prava.
Kao doktorant kosmičkog prava Pečujlić kaže da je u Srbiji često pitaju da li je ona studirala naučnu fantastiku, daleke planete ili vanzemaljce.
Naprotiv, objašnjava ona, kosmičko pravo kao grana međunarodnog prava, uređuje korišćenje kosmičkog prostora, te je tako definisano da je država odgovorna za poštovanje pravila i članova tog prava bez obzira da li se pojedinac ili organizacija bavila lansiranjem satelita koji bi mogli da dovedu do nesreće, zabranjeno je korišćenje nuklearnog oružja, izbacivanje nuklearnog otpada, prisvajanje teritorije u kosmosu...
"Izričito ne postoji prisvajanje teritorije u kosmosu i to što je u Americi bio slučaj da je neko prodavao parcele na Mesecu to je protivzakonito, ako je Amerika potpisala Kosmički ugovor nijedan pojedinac ne može da tvrdi da on prodaje parcele na Mesecu", precizirala je Pečujlić.
Upitana da li postoji slučaj koji je došao pred sud zbog kršenja košmičkog prava, odgovara da takvih slučajeva nije bilo, ali da su dve nesreće u kosmosu ostale upamćene.
"Jednom se srušio ruski satelit na teritoriju Kanade i napravio štetu, to je rešeno diplomatskim putem, jer je Rusija platila odštetu za čišnje tog nuklearnog materijala", navela je ona.
Dodala je da drugi sudar dva satelita - ruskog neaktivnog i američkog aktivnog - još nije razrešen, jer je Rusija odbila da plati odštetu Amerikancima, braneći se time da je reč o neaktivnom satelitu za koji oni više nisu odgovorni.
S obzirom na to da su Rusija i Amerika dva glavna aktera u kosmosu, ističe Pečujlić, i da je to jedna od oblasti na kojoj usko sarađuju u Međunarodnoj svemirskoj stanici, smatra da ni taj slučaj neće doći pred sudom.
Srbija je do sada potpisala i ratifikovala četiri od pet međunarodnih sporazuma o korišćenju kosmičkog prostora, ali još uvek nije član nijedne svemirske organizacije, što ne isključuje mogućnost da i Srbija ima pravo na kosmička dostignuća, zakljucak je naše doktorantkinje kosmičkog prava.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Rusija i Ukrajina su skoro postigle novi sporazum o crnomorskom transportu u martu nakon dva meseca pregovora, da bi Kijev naglo otišao, preneo je Rojters u ponedeljak.
Dvadeset hiljada ljudi demonstriralo je večeras u Tbilisiju, glavnom gradu Gruzije protiv izglasavanja spornog zakona o "stranom uticaju", kojeg kritičari porede s represivnim zakonom Rusije i smatraju "ubistvenim za slobodu".
Dva pripadnika poznate kriminalne bande Bišnoi iz Indije pucali su na stan poznatog bolivudskog glumca Salmana Kana iz osvete što je on ubio dve antilope
Prepoznajući alarmantne nivoe zagađenja vazduha u nekoliko srpskih gradova i značajne zdravstvene rizike koje određene čestice u vazduhu predstavljaju, posebno za decu, kompanija P&G odlučila je da pomogne.
Nakon što je imao 10 nominacija za Oskara u prethodnoj godini, Martin Skorseze ima u planu dva nova projekta, a jedan od njih je biografski film o Frenku Sinatri.
At the Brod border crossing, a victim of international human trafficking was discovered and identified, and it is a five-year-old girl who was accompanied by a foreign citizen, who was detained by order of the acting prosecutor.
Speaker of the National Assembly of the Republic of Serbia, Ana Brnabić, speaks after the end of the meeting where representatives of the government and the opposition discussed election conditions.
The popular Greek portal Pronews announced this morning that the only Greek member of parliament who did not vote "yes" last night in Strasbourg was Nina Kasimati and that, as they wrote, it serves her honor.
Najveći pritisak na Telegram ne vrše vlade, već američke korporacije Apple i Google, izjavio je izvršni direktor ove platforme Pavel Durov u intervjuu sa novinarom Takerom Karlsonom.
Izvršni direktor jedne od AI firmi u usponu, prozvao je druge kompanije u njhovom poduhvatu da kreiraju takozvanu "generalnu veštačku inteligenciju" (AGI).
Pre nekoliko godina, Samsung je predstavio 8.5Gbps LPDDR5X RAM, koji je tada bio najbrži na svetu. Kako ova tehnologija napreduje, sada je kompanija najavila još brži LPDDR5X.
Robot po imenu Atlas, kompanije Boston Dynamics, prethodnih godina impresionirao nas je svojim akrobacijama. Međutim, došlo mu je vreme da ode u penziju.
Nakon što je Evropska komisija primorala Apple da otvori iOS za eksterne prodavnice aplikacija u EU, izgleda da i druge države istražuju Apple zbog antimonopolskih praksi i monopola.
Usluge servisiranja klima u automobilima ovog leta postaće prošlost. Serviseri masovno sklanjaju klima stanice iz svojih auto-servisa, a sada smo dobili i objašnjenje zbog čega je to tako.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija će na zatvorenom sastanku raspravljati o Nacrtu rezolucije o "Međunarodnom danu refleksije i sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine".
Golman Američke Samoe Niki Salapu našao se među stativama 11. aprila 2001. godine, braneći u najtežem porazu u međunarodnom fudbalu, kada je njegov tim izgubio od Australije 31:0.
Komentari 35
Pogledaj komentare