50 godina Kosmičke ere

Tog 12. aprila 1961. godine čovek je po prvi put otišao u Svemir. Povodom 50 godina ovog jubileja pogledajmo koji su dometi ruske kosmonautike.

Život

Izvor: Nikola Božiæ

Utorak, 12.04.2011.

10:54

Default images

Pre nešto više od četiristotine godina, 1609. godine, Galileo Galilej, je konstruisao prvi teleskop i usmerio ga ka nebu. Pored Meseca, Sunca i zvezda, posmatrao je i Jupiter, i oko njega ugledao četiri tačke. Te četiri tačke posmatrao je danima, i zaklkjučio da se one okreću oko Jupitera!

Danas ovo ne zvuči kao neko posebno otkriće, ali pre 4 veka, aktuelno je bilo mišljenje da je Zemlja centar sveta i da se sva tela okreću oko nje. Stoga je ovakvo otkriće imalo istorijsko, filozofsko, ali i civilizacijsko značenje. Činjenica da je dokazano da postoje neka tela koja se ne okreću oko naše Planete, je bila ključni crv sumnje koji je olakšao zastupnicima heliocentričnog sistema sveta da dokažu da je Sunce središte našeg sistema.

Danas ove četiri male tačke nazivamo Galilejevi sateliti i taj pojam se odnosi na najsjajnije satelite Jupitera – Jo, Evropu, Ganimed i Kalisto. Povodom prvih teleskopskih posmatranja, i rađanja moderne astronomije 2009. godinu su Ujedinjene nacije, UNESCO i Međunarodna astronomska unija proglasile Međunarodnom godinom astronomije.

Bip, bip,...

Ove godine se obeležava 50 godina prvog čovekovog lansiranja u Zemljinu orbitu i samim tim početak osvajanja Kosmosa. Međutim da bi ovaj mali korak mogao biti načinjen, bilo je potrebno da prođe 4 godine od jednog veoma velikog koraka i za čoveka i za čovečanstvo.

Togo oktobra meseca, pre tačno 54 godine, u etru se čuo jedan jednostavan zvuk: „bip, bip, bip…“. Tako jednostavan zvuk, a toliko oduševljenja kod slušalaca. U pitanju je prvi zvuk poslat iz Zemljine orbite. „Sputnjik I“ je tog 4. oktobra 1957. godine uspešno ušao u orbitu i postao prvi Zemljin veštački satelit. To je bio poečtak nove ere za čovečanstvo – Kosmičke ere.

Tog 4. oktobra 1957. godine Sovjetski savez je učinio veliki tehnološki napor, i u trci koja je tada bila prikrivea, sa Sjediwenim američkim državama, uspeo prvi da lansira prvi veštački satelit Zemlje – Sputnjih 1. Mala metalna kugla sačinjena od aluminijumskih legura, veličine košarkaške lopte (58 cm), teška 83,6 kilograma, sa četiri antene bila je prva čovekova tvorevina u svemiru. Antene su emitovale signal na frekfencijama koje su pratili svi radio amateri sveta, pa je ovo istorijsko dešavanje bilo dostupno najširoj svetskoj javnosti.

Najviše zasluga za ovo uspešno lansiranje imao je tvorac sovjetskog kosmičkog programa Sergej Koroljov, kojem je nažalost Nobelova nagrada za ovaj poduhvat izmakla, zbog političkog stava tadašnjeg državnog vrha, da je to kolektivno delo čitavog sovjetskog naroda. Nagrada ga je zaobišla ali ne i pamćenje.

Kosmička trka

Sledeći logičan korak je bilo je ostvarenje potajne želje svih generacija – čovekov odlazak u Kosmos. Animiraju se svi svetski naučni kapaciteti, ulaže se mnogo novca, javno mnjenje isčekuje...

Za to vreme sledi lansiranje Sputnjika 2 i prvog živog bića u svemiru, psa Lajke, koje je bilo veoma važno za istraživanje mogućnosti za opstanak čoveka u orbiti oko Zemlje. Pas je uginuo posle nekoliko sati od stresa i toplotnog udara, ali su rezultati o stanju organizma van atmosfere Zemlje bili veoma značajni za pripremanje izlaska čoveka u orbitu. Anegdota kaže da je Lajka ustvari bila dubler psu koji je planiran za ovaj let, ali da zaposleni u kosmičkom centru nisu mogli da pošalju psa kojeg su voleli u sigurnu smrt, nego su poslali njegovog dublera. Lajka je žrtvovana ali je ušla u istoriju, a pas kojeg su svi voleli je pao u zaborav.

Pažnja ubrzo pada i na Mesec kao najbliže nebesko telo, pa Sovjetski savez 1959. godine na naš satelit spušta prvu sondu Luna 2. A ubrzo zatim stižu i prve fotografije „nevidljive“ strane Meseca.

Uporedo sa tim pokreću se i interplanetarne misije za proučavanje Sunčevog sistema. Istražuju se pre svega bliže planete – Venera, Mars i Merkur. Prve sonde su lansirane 1960. godine. Horizonti naših mogućnosti, kao čovečanstva, su iz dana u dan bili sve dalji.

Snimak ovog let u svemir

Ali svi dalje očekuju ono najvažnije. Ceo svet se nada. Čeka da vidi ko će biti prvi čovek u Kosmosu. Prvi "mali korak" za čoveka načinjen je 12. aprila 1961. kada je u kosmičkom brodu Vastok Zemlju obleteo Jurij Gagrin. Bio je to prvi čovekov let u kosmos i era kosmonautike je time započela. Na ovom letu načinjen je jedan krug oko Zemlje. Gagrin je poleteo sa kosmodroma Bajkonura u 9:07 sati po moskovskom vremenu, dosegao visinu od 327 km i nakon 108 minuta spustio se nazad na Zemlju. Poleteo je kao major po činu, a sleteo kao pukovnik.

Međutim do samog poletanja se nije znalo ko će biti Prvi čovek. Sam Gagarin je svoje šanse da prvi poleti u Svemir smatrao jednakim šansama svog druga i dublera Germana Titova. "Sve vreme sam moje i Germanove šanse za let u kosmos smatrao jednakim i tek nakon što nam je saopštena odluka, poverovao sam u sreću koja mi je pala u udeo da izvedem prvi let u Kosmos".

Dve godine kasnije SSSR u orbitu šalje i prvu ženu – Valentinu Terješkovu.

Veliki korak

Sve ove godine SAD pokušavaju da prate enorman uspon sovjetskog kosmičkog programa, ali se i posvećuju svom novom cilju – spuštanju čoveka na Mesec. Pokreću Apolo program.

Osam godina od lansiranja prvog čoveka u svemir i 12 godina od lanisranja prve ljudkse tvorevine u orbitu oko Zemlje, amerikaci uspevaju da osvoje Mesec. Posle 102 sata 45 minuta i 40 sekundi dugog putovanja od Zemlje lunarni modul "Orao" dotiče površinu Meseca i Nil Armstron izgovara istorijsku rečenicu.

Pored takmičarskih razloga, stvarni naučni ciljevi ove misije su bili sakupljanja uzoraka sa tla i postavljanja naučne opreme. Astronauti su imali i nekoliko "ceremonijalnih" zadataka. Na Mesecu je ostavljeno još nešto o čemu piše Baz Oldrin: "Iz džepa skafandra izvadio sam mali paketić i položio ga na Mesečevu površinu. U njemu su se nalazila dva medaljona za dvojicu sovjetskih kosmonauta (Komarova i Gagarina) i jedan za naše drugove koji su poginuli u 'Apolu' za vreme priprema (Grisom, Vajt i Čafi). Tamo se, takođe nalazila i jedna od četiri maslinovih grančica..."

Od tada su se vremena promenila. Sinergija je glavna odlika savremenih naučnih istraživanja. Na polju astronautike iskorišćena su znanja koja je stekla Ruska Federacija razvijajući projekat Kosmičke stanice “MIR” (u prevodu sa ruskog Svet) i pre desetak godina započela je izgradnja Međunarodne svemirske stanice “Alfa”. Na ovoj stanici ruski, američki, evropski, japanski, brazilski, i mnogi drugi astronauti i kosmonauti vrše razne naučne eksperimente. Rusija je upravo ovog leta obznanila novu komercijalnu ponudu za sve turiste koji žele da borave na ovj Stanici.

Nebo za sve nas

Google posvetio svoj logo Juriju Gagarinu
Astronomija je jedna od najstarijih fundamentalnih nauka. Ona i danas ima dubok uticaj na našu kulturu i predstavlja snažan izraz ljudske inteligencije. U poslednjih nekoliko decenija učinjen je ogroman napredak. Pre samo stotinak godina jedva da smo znali za postojanje naše galaksije, Mlečnog Puta. Danas znamo da više milijardi galaksija čini naš Univerzum i da je on nastao pre približno 13.7 milijardi godina. Pre sto godina nismo mogli da kažemo da li postoje drugi planetarni sistemi u svemiru.

Danas znamo za više od 200 planeta koje kruže oko drugih zvezda u našoj galaksiji i idemo ka razumevanju nastanka života. Pre sto godina smo proučavali nebo samo uz pomoć optičkih teleskopa i fotografskih ploča. Danas posmatramo svemir i sa Zemlje i sa satelita, u opsegu od radio talasa do gama zraka, koristeći vrhunsku tehnologiju. Interesovanje medija i široke publike za astronomiju je veće nego ikada, a najnovija astronomska otkrića udarne su vesti širom sveta.

Od prvih teleskopskih posmatranja, i rađanja moderne astronomije, prošlo je oko 400 godina, ali se nauka razvila mnogo više nego za prethodnih nekoliko hiljada godina. Od prvih kosmonautskih koraka i pokušaja da se izroni iz Zemljine atmosfere bar na kratko je prošlo malo više od 50 godina, ali su razvoj tehnologije i nauke doprineli da su nam razmišljanja mnogo dalja od same Zemlje i Meseca.

Nebo nam je svima zajedničko!

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: