Nedelja, 07.01.2007.

09:00

„Upravljanje“ Internetom

Izvor: B92

„Upravljanje“ Internetom IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

11 Komentari

Sortiraj po:

Derok

pre 12 godina

Tekst preobiman, ali vredi svakog minuta izgubljenog na citanje!
Svaka cast autorima, mislim da je ovakva edukacija na jako razumljivoj osnovi bitna za bolje razumevanje i razvoj Interneta i poslovanja na istom!

networker

pre 16 godina

Lepo i sveobuhvatno, otvara mnoge teme za diskusiju. Osvrnuo bih se samo na jednu, meni po struci blisku. A to je IPv6.

Nisu operateri i provajderi ti koji pruzaju otpor uvodjenju IPv6, vec krajnji korisnici i ponudjaci sadrzaja (content providers). IPv6 je uveliko poceo da se koristi, IPv6 routing tabela ima oko 1500 ruta (mada je to smesno u poredjenju sa 200,000+ IPv4 ruta), skoro svi vodeci operateri u svetu imaju svoju IPv6 infrastrukturu, doduse kod vecine je to u nekoj probnoj fazi. Najveca prepreka prelaska sa IPv4 na IPv6 je zapravo nedostatak aplikacija i sadrzaja. Lepo je to imati 128-bitne adrese, ali vecina vodecih sajtova je dostupna iskljucivo preko IPv4. Ukljucujuci tu i Google. Pa ni Microsoft, iako se hvali svojim IPv6 implementacijama, nema svoj IPv6 web sajt! Onog momenta kada Google i Akamai recimo budu podigli barem jedan deo svojih sajtova na IPv6 mrezi, pa za njima krenu i Yahoo, MSN i YouTube ljudi ce imati razlog da predju tamo. Ovako je sve to jos uvek u domenu trla baba lan.

Ono sto operatere sprecava da predju na IPv6 je i sigurnost: novi protocol stack otvara nova mala vrata za ulaz u mrezu i prilikom projektovanja zastite mreze, firewall-a i sl. treba voditi racuna o posebnim filterima za IPv4 i IPv6. Osim toga, s obzirom na relativno malu zastupljenost sigurnosni bagovi u IPv6 softveru nisu jos uvek dovoljno istrazeni.

No, stvari su se ipak malcice pokrenule. Trenutnih 32-bitnih IPv4 adresa (npr. 192.0.2.2 i sl.) bice taman dovoljno do negde 2012-2015 godine. Trenutna popularnost always-on servisa (xDSL, cable Internet), kao i pojava tih servisa cak i u manje razvijenim zemljama dovodi do enormne potrosnje adresa. Predvidja se da ce ICANN dodeliti poslednji /8 blok adresa regionalnim adresnim registrima (ARIN, RIPE NCC, APNIC) negde 2010. godine, sto znaci da ce u periodu izmedju 2012-2015 zapoceti dva procesa. Prvi, crno trziste adresa, podrazumevace ne bas 100% "legalnu" prodaju IPv4 adresa od strane onih koji poseduju ogromnu kolicinu neiskoriscenog adresnog prostora. S druge strane, mnogi ce se baciti na osvajanje IPv6 prostora i neminovan prelazak na novu tehnologiju.

Srecom, u igru ulazi i MPLS koji 6PE konceptom omogucava postepeni prelazak na IPv6 u ivicnom (edge) delu mreze bez ikakvih izmena jezgra (core) mreze - najpre koriscenjem posebnih rutera, a potom i kombinacijom IPv4 i IPv6 (dual stack) na istoj ruterskoj platformi. U oba slucaja bez ikakvih izmena u jezgru mreze i upravljackom sloju, koji bi i dalje ostali na IPv4. Ovakvo resenje vec se uspesno koristi i predstavlja efikasan i skalabilan nacin prelaska na novi protocol stack, uz gotovo nikakve izmene trenutne produkcione mreze.

Dusan

pre 16 godina

Ne razumem cemu ovakvi 'sveobuhvatni' tekstovi. Previse paranoje na jednom mestu. Covek stice utisak da je Internet ideja u razvoju i da tek treba da se ostvari u relanosti ali da na tom putu ima previse problema. Necu ni da pokusam da prokomentarisem sva pitanja kojima se tekst bavi ali cu skrenuti paznju: 1) da je Internet od jednog iskljucivo vojnog projekta prerastao i u globalno civilno dobro, kao sto je uvek slucaj sa tehnologijom. 2)sukob interesa i koncepcija 'velikih i malih', 'bogatih i siromasnih', 'leganog i neleganog' ne treba i ne sme da se razresava radikalnim promenama, intervencijama i "revolucijama' u realno postojecem stanju vec postepenim korekcijama segmenata koji proizvode vise problema nego koristi(sto nije slucaj ni sa jednim segmentom neta), pa ko progura svoje, i 3)to sto verovatno SAD imaju veliki uticaj na strukturu i funkcionisanje Interneta ne treba da nas brine jer to samo garantuje da ce se net i dalje razvijati prema realnim ekonomskim zakonitostima i u duhu tradicije liberalnih demokratija. Za pocetak, setimo se razlike u cenama, brzini, kolicini i raznovrsnosti danas i perioda od pre 10 godina. Preporucujem optimizam!

Vladimir Radunovic

pre 16 godina

b@nem, hvala na komentaru vezano za Open Source - komentar je na mestu.

Kao autor texta uprostio sam ovaj deo u ogranicenju prostora, jer je ovo prica za sebe i zasluzuje posebno mesto za diskusiju. Nije mi namera da stajem na bilo koju od te dve strane.

Inace, Open Source diskusija je vrlo razvijena i prisutna u procesu jos od Svetskog samita u Zenevi 2003.

Naime, samo je pitanje izbora. OS se pojavio kao konkurencija i dodatni izbor za sve one koji imaju znanja da iskoriste "otvorenu kutiju" bolje nego "zatvorenu". Svakako, i dalje velika vecina korisnika nema dovoljno znanja - ili prosto potrebe - da stedi i ostane bez podrske.

No, u novije vreme ni taj front nije vise strikno polarisan na licenciran protiv OS softvera. Naime, mnoge kompanije su uvele u ponudu hibridna resenja: open source softver sa podrskom - sto kosta, ali znatno manje. Primer je ondasnji Rad Hat Linux koji je nudio OS platformu ali i pakete podrske - i to je kostalo; pa ipak manje od Windows Server sistema. Konacno, nebrojeno je mnogo ozbiljnih kompanija koje, bar za serverska resenja, imaju Linux-based platforme, odnosno open source, a imaju sopstvene profesionalce, "outsource"-uju ljudstvo ili angazuju specijalizovane IT firme da im odrzavaju sistem. Da li to na kraju ispadne jeftinije i bolje od licenciranog softvera sa profi podrskom - to je pitanje za ozbiljnu analizu.

Jedno je sigurno - nista nije za dzabe, i neko placa vremenom, neko znanjem, a neko parama.

Jos jednom, bez namere da se svrstam na ovu ili onu stranu (mada kao IT-evac imam svoje licne favorite :o) zelja mi je samo da prikazem potpunu komplexnost cele price generalno - ali i svakog podsegmenta, ukljucujuci i pricu o open source.

Pozdrav!

VladaR

bora

pre 16 godina

Open Source je buducnost interneta, a Microsoft i velike korporacije ga se itekako plase, ali naravno nece to da priznaju.
Jer Microsoftu & Co je bilo neuporedivo lakse krajem 90-ih, kad su bili prakticno monopolisti bez ozbiljne konkurencije.

Danas je moguce instalirati potpuno legalan i funkcionalan sistem sa open source i besplatnim resenjema, jedino je potrebno platiti Windows Xp Home Edition i eventualno Office 2003.

Ali potrebno je jos samo malo pa da npr Ubuntu i Open Office postanu uporedivi sa njima.

Ostali komercijalni softver za obicnog korisnika ima potpuno uporedive besplatne alternative, koje nece zadovoljiti samo teske profesionalce, a takvi se mere u promilima:

AcdSee - Xnview
Photoshop - Gimp
Total Comander - Free Comander
Window Washer - Ccleaner
Nero - CDBurnerXP
Symantec AV - AVG AV
Symantec FW - Zone Alarm
Eudora - Thunderbird
....

Posto se kod nas nista ne placa naravno da svi instaliraju piratske verzije.
Vec sada su neka open source resenja postala bolja od komercijalnih.

A da ne pominjem servere...

Gradjanin Srbije

pre 16 godina

B@nem, Vi ili radite na nekim nebitnim poslovima u Microsoftu ili niste uopste programer. Ako bi se raspitali videli bi ste da programeri koji rade na Open source resenjima imaju velike plate i prihode.

Programer koji je piso matrice za Suse (koji postoji i u GPL verziji), nase gore list, ima novaca da Vam se zavrti u glavi.

Programeri koji rade na otklanjanu gresaka u Open Oficce su astronomski placeni.

Neznate vi ni sta je licenciranje a ni sta je programiranje.

b@nem

pre 16 godina

Solidan tekst sa jednim ispadom. Citiram:

"Pitanje „štaje u kutiji?“ najčešće je upućivano Microsoft korporaciji zbog kompajliranog sofvera koji ne omogućava uvid u sam softverski kôd. Takođe, kompajlirani programi ne omogućavaju izmene i prilagođavanje paketa korisničkim potrebama. Pojavom Open Source programa odnosno otvorenog koda Internet je dobio gotovo besplatna prilagodljiva rešenja koja su najčešće viđena kao alternativa skupom licenciranom softveru. Otvoreni kôd predstavlja jak oslonac razvoju Interneta u nerazvijenim zemljama, i bolan „prst u oko“ nekim velikim svetskim korporacijama."

A zašto bi komercijalan softver bio otvorenog koda? Kako bi onda korisnici imali tehničku podršku? Kako bi proizvođač mogao (besplatno) da dopunjava softver? Kako bi platili desetine hiljada zaposlenih.

U poslovnoj primeni se zna šta se koristi. Čak i kada takav komplikovan softver ima grešku, proizvođač odmah reaguje i rešava problem.

Kod open source programa kome ja mogu da se obratim? Nekom Indijcu koji će se javiti sledeće nedelje?

Ja, kao programer, živim od toga što sam naučio i znam da radim. Sad po ovome citati bi neko pomislio da ću ja da radim za džabe i delim te programe.

Da li autor teksta radi za džabe??

A "What's in the box" lepo piše na sajtu proizvođača do detalja, a postoje i demo verzije.

Uopšte, iz vrlo dobrog teksta gornji citat treba potpuno izbaciti. Da se velike korporacije boje OpenSourcea, to može da misli samo neko ko nema pojma o materiji.

networker

pre 16 godina

Lepo i sveobuhvatno, otvara mnoge teme za diskusiju. Osvrnuo bih se samo na jednu, meni po struci blisku. A to je IPv6.

Nisu operateri i provajderi ti koji pruzaju otpor uvodjenju IPv6, vec krajnji korisnici i ponudjaci sadrzaja (content providers). IPv6 je uveliko poceo da se koristi, IPv6 routing tabela ima oko 1500 ruta (mada je to smesno u poredjenju sa 200,000+ IPv4 ruta), skoro svi vodeci operateri u svetu imaju svoju IPv6 infrastrukturu, doduse kod vecine je to u nekoj probnoj fazi. Najveca prepreka prelaska sa IPv4 na IPv6 je zapravo nedostatak aplikacija i sadrzaja. Lepo je to imati 128-bitne adrese, ali vecina vodecih sajtova je dostupna iskljucivo preko IPv4. Ukljucujuci tu i Google. Pa ni Microsoft, iako se hvali svojim IPv6 implementacijama, nema svoj IPv6 web sajt! Onog momenta kada Google i Akamai recimo budu podigli barem jedan deo svojih sajtova na IPv6 mrezi, pa za njima krenu i Yahoo, MSN i YouTube ljudi ce imati razlog da predju tamo. Ovako je sve to jos uvek u domenu trla baba lan.

Ono sto operatere sprecava da predju na IPv6 je i sigurnost: novi protocol stack otvara nova mala vrata za ulaz u mrezu i prilikom projektovanja zastite mreze, firewall-a i sl. treba voditi racuna o posebnim filterima za IPv4 i IPv6. Osim toga, s obzirom na relativno malu zastupljenost sigurnosni bagovi u IPv6 softveru nisu jos uvek dovoljno istrazeni.

No, stvari su se ipak malcice pokrenule. Trenutnih 32-bitnih IPv4 adresa (npr. 192.0.2.2 i sl.) bice taman dovoljno do negde 2012-2015 godine. Trenutna popularnost always-on servisa (xDSL, cable Internet), kao i pojava tih servisa cak i u manje razvijenim zemljama dovodi do enormne potrosnje adresa. Predvidja se da ce ICANN dodeliti poslednji /8 blok adresa regionalnim adresnim registrima (ARIN, RIPE NCC, APNIC) negde 2010. godine, sto znaci da ce u periodu izmedju 2012-2015 zapoceti dva procesa. Prvi, crno trziste adresa, podrazumevace ne bas 100% "legalnu" prodaju IPv4 adresa od strane onih koji poseduju ogromnu kolicinu neiskoriscenog adresnog prostora. S druge strane, mnogi ce se baciti na osvajanje IPv6 prostora i neminovan prelazak na novu tehnologiju.

Srecom, u igru ulazi i MPLS koji 6PE konceptom omogucava postepeni prelazak na IPv6 u ivicnom (edge) delu mreze bez ikakvih izmena jezgra (core) mreze - najpre koriscenjem posebnih rutera, a potom i kombinacijom IPv4 i IPv6 (dual stack) na istoj ruterskoj platformi. U oba slucaja bez ikakvih izmena u jezgru mreze i upravljackom sloju, koji bi i dalje ostali na IPv4. Ovakvo resenje vec se uspesno koristi i predstavlja efikasan i skalabilan nacin prelaska na novi protocol stack, uz gotovo nikakve izmene trenutne produkcione mreze.

Gradjanin Srbije

pre 16 godina

B@nem, Vi ili radite na nekim nebitnim poslovima u Microsoftu ili niste uopste programer. Ako bi se raspitali videli bi ste da programeri koji rade na Open source resenjima imaju velike plate i prihode.

Programer koji je piso matrice za Suse (koji postoji i u GPL verziji), nase gore list, ima novaca da Vam se zavrti u glavi.

Programeri koji rade na otklanjanu gresaka u Open Oficce su astronomski placeni.

Neznate vi ni sta je licenciranje a ni sta je programiranje.

Dusan

pre 16 godina

Ne razumem cemu ovakvi 'sveobuhvatni' tekstovi. Previse paranoje na jednom mestu. Covek stice utisak da je Internet ideja u razvoju i da tek treba da se ostvari u relanosti ali da na tom putu ima previse problema. Necu ni da pokusam da prokomentarisem sva pitanja kojima se tekst bavi ali cu skrenuti paznju: 1) da je Internet od jednog iskljucivo vojnog projekta prerastao i u globalno civilno dobro, kao sto je uvek slucaj sa tehnologijom. 2)sukob interesa i koncepcija 'velikih i malih', 'bogatih i siromasnih', 'leganog i neleganog' ne treba i ne sme da se razresava radikalnim promenama, intervencijama i "revolucijama' u realno postojecem stanju vec postepenim korekcijama segmenata koji proizvode vise problema nego koristi(sto nije slucaj ni sa jednim segmentom neta), pa ko progura svoje, i 3)to sto verovatno SAD imaju veliki uticaj na strukturu i funkcionisanje Interneta ne treba da nas brine jer to samo garantuje da ce se net i dalje razvijati prema realnim ekonomskim zakonitostima i u duhu tradicije liberalnih demokratija. Za pocetak, setimo se razlike u cenama, brzini, kolicini i raznovrsnosti danas i perioda od pre 10 godina. Preporucujem optimizam!

b@nem

pre 16 godina

Solidan tekst sa jednim ispadom. Citiram:

"Pitanje „štaje u kutiji?“ najčešće je upućivano Microsoft korporaciji zbog kompajliranog sofvera koji ne omogućava uvid u sam softverski kôd. Takođe, kompajlirani programi ne omogućavaju izmene i prilagođavanje paketa korisničkim potrebama. Pojavom Open Source programa odnosno otvorenog koda Internet je dobio gotovo besplatna prilagodljiva rešenja koja su najčešće viđena kao alternativa skupom licenciranom softveru. Otvoreni kôd predstavlja jak oslonac razvoju Interneta u nerazvijenim zemljama, i bolan „prst u oko“ nekim velikim svetskim korporacijama."

A zašto bi komercijalan softver bio otvorenog koda? Kako bi onda korisnici imali tehničku podršku? Kako bi proizvođač mogao (besplatno) da dopunjava softver? Kako bi platili desetine hiljada zaposlenih.

U poslovnoj primeni se zna šta se koristi. Čak i kada takav komplikovan softver ima grešku, proizvođač odmah reaguje i rešava problem.

Kod open source programa kome ja mogu da se obratim? Nekom Indijcu koji će se javiti sledeće nedelje?

Ja, kao programer, živim od toga što sam naučio i znam da radim. Sad po ovome citati bi neko pomislio da ću ja da radim za džabe i delim te programe.

Da li autor teksta radi za džabe??

A "What's in the box" lepo piše na sajtu proizvođača do detalja, a postoje i demo verzije.

Uopšte, iz vrlo dobrog teksta gornji citat treba potpuno izbaciti. Da se velike korporacije boje OpenSourcea, to može da misli samo neko ko nema pojma o materiji.

bora

pre 16 godina

Open Source je buducnost interneta, a Microsoft i velike korporacije ga se itekako plase, ali naravno nece to da priznaju.
Jer Microsoftu & Co je bilo neuporedivo lakse krajem 90-ih, kad su bili prakticno monopolisti bez ozbiljne konkurencije.

Danas je moguce instalirati potpuno legalan i funkcionalan sistem sa open source i besplatnim resenjema, jedino je potrebno platiti Windows Xp Home Edition i eventualno Office 2003.

Ali potrebno je jos samo malo pa da npr Ubuntu i Open Office postanu uporedivi sa njima.

Ostali komercijalni softver za obicnog korisnika ima potpuno uporedive besplatne alternative, koje nece zadovoljiti samo teske profesionalce, a takvi se mere u promilima:

AcdSee - Xnview
Photoshop - Gimp
Total Comander - Free Comander
Window Washer - Ccleaner
Nero - CDBurnerXP
Symantec AV - AVG AV
Symantec FW - Zone Alarm
Eudora - Thunderbird
....

Posto se kod nas nista ne placa naravno da svi instaliraju piratske verzije.
Vec sada su neka open source resenja postala bolja od komercijalnih.

A da ne pominjem servere...

Vladimir Radunovic

pre 16 godina

b@nem, hvala na komentaru vezano za Open Source - komentar je na mestu.

Kao autor texta uprostio sam ovaj deo u ogranicenju prostora, jer je ovo prica za sebe i zasluzuje posebno mesto za diskusiju. Nije mi namera da stajem na bilo koju od te dve strane.

Inace, Open Source diskusija je vrlo razvijena i prisutna u procesu jos od Svetskog samita u Zenevi 2003.

Naime, samo je pitanje izbora. OS se pojavio kao konkurencija i dodatni izbor za sve one koji imaju znanja da iskoriste "otvorenu kutiju" bolje nego "zatvorenu". Svakako, i dalje velika vecina korisnika nema dovoljno znanja - ili prosto potrebe - da stedi i ostane bez podrske.

No, u novije vreme ni taj front nije vise strikno polarisan na licenciran protiv OS softvera. Naime, mnoge kompanije su uvele u ponudu hibridna resenja: open source softver sa podrskom - sto kosta, ali znatno manje. Primer je ondasnji Rad Hat Linux koji je nudio OS platformu ali i pakete podrske - i to je kostalo; pa ipak manje od Windows Server sistema. Konacno, nebrojeno je mnogo ozbiljnih kompanija koje, bar za serverska resenja, imaju Linux-based platforme, odnosno open source, a imaju sopstvene profesionalce, "outsource"-uju ljudstvo ili angazuju specijalizovane IT firme da im odrzavaju sistem. Da li to na kraju ispadne jeftinije i bolje od licenciranog softvera sa profi podrskom - to je pitanje za ozbiljnu analizu.

Jedno je sigurno - nista nije za dzabe, i neko placa vremenom, neko znanjem, a neko parama.

Jos jednom, bez namere da se svrstam na ovu ili onu stranu (mada kao IT-evac imam svoje licne favorite :o) zelja mi je samo da prikazem potpunu komplexnost cele price generalno - ali i svakog podsegmenta, ukljucujuci i pricu o open source.

Pozdrav!

VladaR

Derok

pre 12 godina

Tekst preobiman, ali vredi svakog minuta izgubljenog na citanje!
Svaka cast autorima, mislim da je ovakva edukacija na jako razumljivoj osnovi bitna za bolje razumevanje i razvoj Interneta i poslovanja na istom!

b@nem

pre 16 godina

Solidan tekst sa jednim ispadom. Citiram:

"Pitanje „štaje u kutiji?“ najčešće je upućivano Microsoft korporaciji zbog kompajliranog sofvera koji ne omogućava uvid u sam softverski kôd. Takođe, kompajlirani programi ne omogućavaju izmene i prilagođavanje paketa korisničkim potrebama. Pojavom Open Source programa odnosno otvorenog koda Internet je dobio gotovo besplatna prilagodljiva rešenja koja su najčešće viđena kao alternativa skupom licenciranom softveru. Otvoreni kôd predstavlja jak oslonac razvoju Interneta u nerazvijenim zemljama, i bolan „prst u oko“ nekim velikim svetskim korporacijama."

A zašto bi komercijalan softver bio otvorenog koda? Kako bi onda korisnici imali tehničku podršku? Kako bi proizvođač mogao (besplatno) da dopunjava softver? Kako bi platili desetine hiljada zaposlenih.

U poslovnoj primeni se zna šta se koristi. Čak i kada takav komplikovan softver ima grešku, proizvođač odmah reaguje i rešava problem.

Kod open source programa kome ja mogu da se obratim? Nekom Indijcu koji će se javiti sledeće nedelje?

Ja, kao programer, živim od toga što sam naučio i znam da radim. Sad po ovome citati bi neko pomislio da ću ja da radim za džabe i delim te programe.

Da li autor teksta radi za džabe??

A "What's in the box" lepo piše na sajtu proizvođača do detalja, a postoje i demo verzije.

Uopšte, iz vrlo dobrog teksta gornji citat treba potpuno izbaciti. Da se velike korporacije boje OpenSourcea, to može da misli samo neko ko nema pojma o materiji.

Gradjanin Srbije

pre 16 godina

B@nem, Vi ili radite na nekim nebitnim poslovima u Microsoftu ili niste uopste programer. Ako bi se raspitali videli bi ste da programeri koji rade na Open source resenjima imaju velike plate i prihode.

Programer koji je piso matrice za Suse (koji postoji i u GPL verziji), nase gore list, ima novaca da Vam se zavrti u glavi.

Programeri koji rade na otklanjanu gresaka u Open Oficce su astronomski placeni.

Neznate vi ni sta je licenciranje a ni sta je programiranje.

bora

pre 16 godina

Open Source je buducnost interneta, a Microsoft i velike korporacije ga se itekako plase, ali naravno nece to da priznaju.
Jer Microsoftu & Co je bilo neuporedivo lakse krajem 90-ih, kad su bili prakticno monopolisti bez ozbiljne konkurencije.

Danas je moguce instalirati potpuno legalan i funkcionalan sistem sa open source i besplatnim resenjema, jedino je potrebno platiti Windows Xp Home Edition i eventualno Office 2003.

Ali potrebno je jos samo malo pa da npr Ubuntu i Open Office postanu uporedivi sa njima.

Ostali komercijalni softver za obicnog korisnika ima potpuno uporedive besplatne alternative, koje nece zadovoljiti samo teske profesionalce, a takvi se mere u promilima:

AcdSee - Xnview
Photoshop - Gimp
Total Comander - Free Comander
Window Washer - Ccleaner
Nero - CDBurnerXP
Symantec AV - AVG AV
Symantec FW - Zone Alarm
Eudora - Thunderbird
....

Posto se kod nas nista ne placa naravno da svi instaliraju piratske verzije.
Vec sada su neka open source resenja postala bolja od komercijalnih.

A da ne pominjem servere...

Vladimir Radunovic

pre 16 godina

b@nem, hvala na komentaru vezano za Open Source - komentar je na mestu.

Kao autor texta uprostio sam ovaj deo u ogranicenju prostora, jer je ovo prica za sebe i zasluzuje posebno mesto za diskusiju. Nije mi namera da stajem na bilo koju od te dve strane.

Inace, Open Source diskusija je vrlo razvijena i prisutna u procesu jos od Svetskog samita u Zenevi 2003.

Naime, samo je pitanje izbora. OS se pojavio kao konkurencija i dodatni izbor za sve one koji imaju znanja da iskoriste "otvorenu kutiju" bolje nego "zatvorenu". Svakako, i dalje velika vecina korisnika nema dovoljno znanja - ili prosto potrebe - da stedi i ostane bez podrske.

No, u novije vreme ni taj front nije vise strikno polarisan na licenciran protiv OS softvera. Naime, mnoge kompanije su uvele u ponudu hibridna resenja: open source softver sa podrskom - sto kosta, ali znatno manje. Primer je ondasnji Rad Hat Linux koji je nudio OS platformu ali i pakete podrske - i to je kostalo; pa ipak manje od Windows Server sistema. Konacno, nebrojeno je mnogo ozbiljnih kompanija koje, bar za serverska resenja, imaju Linux-based platforme, odnosno open source, a imaju sopstvene profesionalce, "outsource"-uju ljudstvo ili angazuju specijalizovane IT firme da im odrzavaju sistem. Da li to na kraju ispadne jeftinije i bolje od licenciranog softvera sa profi podrskom - to je pitanje za ozbiljnu analizu.

Jedno je sigurno - nista nije za dzabe, i neko placa vremenom, neko znanjem, a neko parama.

Jos jednom, bez namere da se svrstam na ovu ili onu stranu (mada kao IT-evac imam svoje licne favorite :o) zelja mi je samo da prikazem potpunu komplexnost cele price generalno - ali i svakog podsegmenta, ukljucujuci i pricu o open source.

Pozdrav!

VladaR

Dusan

pre 16 godina

Ne razumem cemu ovakvi 'sveobuhvatni' tekstovi. Previse paranoje na jednom mestu. Covek stice utisak da je Internet ideja u razvoju i da tek treba da se ostvari u relanosti ali da na tom putu ima previse problema. Necu ni da pokusam da prokomentarisem sva pitanja kojima se tekst bavi ali cu skrenuti paznju: 1) da je Internet od jednog iskljucivo vojnog projekta prerastao i u globalno civilno dobro, kao sto je uvek slucaj sa tehnologijom. 2)sukob interesa i koncepcija 'velikih i malih', 'bogatih i siromasnih', 'leganog i neleganog' ne treba i ne sme da se razresava radikalnim promenama, intervencijama i "revolucijama' u realno postojecem stanju vec postepenim korekcijama segmenata koji proizvode vise problema nego koristi(sto nije slucaj ni sa jednim segmentom neta), pa ko progura svoje, i 3)to sto verovatno SAD imaju veliki uticaj na strukturu i funkcionisanje Interneta ne treba da nas brine jer to samo garantuje da ce se net i dalje razvijati prema realnim ekonomskim zakonitostima i u duhu tradicije liberalnih demokratija. Za pocetak, setimo se razlike u cenama, brzini, kolicini i raznovrsnosti danas i perioda od pre 10 godina. Preporucujem optimizam!

networker

pre 16 godina

Lepo i sveobuhvatno, otvara mnoge teme za diskusiju. Osvrnuo bih se samo na jednu, meni po struci blisku. A to je IPv6.

Nisu operateri i provajderi ti koji pruzaju otpor uvodjenju IPv6, vec krajnji korisnici i ponudjaci sadrzaja (content providers). IPv6 je uveliko poceo da se koristi, IPv6 routing tabela ima oko 1500 ruta (mada je to smesno u poredjenju sa 200,000+ IPv4 ruta), skoro svi vodeci operateri u svetu imaju svoju IPv6 infrastrukturu, doduse kod vecine je to u nekoj probnoj fazi. Najveca prepreka prelaska sa IPv4 na IPv6 je zapravo nedostatak aplikacija i sadrzaja. Lepo je to imati 128-bitne adrese, ali vecina vodecih sajtova je dostupna iskljucivo preko IPv4. Ukljucujuci tu i Google. Pa ni Microsoft, iako se hvali svojim IPv6 implementacijama, nema svoj IPv6 web sajt! Onog momenta kada Google i Akamai recimo budu podigli barem jedan deo svojih sajtova na IPv6 mrezi, pa za njima krenu i Yahoo, MSN i YouTube ljudi ce imati razlog da predju tamo. Ovako je sve to jos uvek u domenu trla baba lan.

Ono sto operatere sprecava da predju na IPv6 je i sigurnost: novi protocol stack otvara nova mala vrata za ulaz u mrezu i prilikom projektovanja zastite mreze, firewall-a i sl. treba voditi racuna o posebnim filterima za IPv4 i IPv6. Osim toga, s obzirom na relativno malu zastupljenost sigurnosni bagovi u IPv6 softveru nisu jos uvek dovoljno istrazeni.

No, stvari su se ipak malcice pokrenule. Trenutnih 32-bitnih IPv4 adresa (npr. 192.0.2.2 i sl.) bice taman dovoljno do negde 2012-2015 godine. Trenutna popularnost always-on servisa (xDSL, cable Internet), kao i pojava tih servisa cak i u manje razvijenim zemljama dovodi do enormne potrosnje adresa. Predvidja se da ce ICANN dodeliti poslednji /8 blok adresa regionalnim adresnim registrima (ARIN, RIPE NCC, APNIC) negde 2010. godine, sto znaci da ce u periodu izmedju 2012-2015 zapoceti dva procesa. Prvi, crno trziste adresa, podrazumevace ne bas 100% "legalnu" prodaju IPv4 adresa od strane onih koji poseduju ogromnu kolicinu neiskoriscenog adresnog prostora. S druge strane, mnogi ce se baciti na osvajanje IPv6 prostora i neminovan prelazak na novu tehnologiju.

Srecom, u igru ulazi i MPLS koji 6PE konceptom omogucava postepeni prelazak na IPv6 u ivicnom (edge) delu mreze bez ikakvih izmena jezgra (core) mreze - najpre koriscenjem posebnih rutera, a potom i kombinacijom IPv4 i IPv6 (dual stack) na istoj ruterskoj platformi. U oba slucaja bez ikakvih izmena u jezgru mreze i upravljackom sloju, koji bi i dalje ostali na IPv4. Ovakvo resenje vec se uspesno koristi i predstavlja efikasan i skalabilan nacin prelaska na novi protocol stack, uz gotovo nikakve izmene trenutne produkcione mreze.

Derok

pre 12 godina

Tekst preobiman, ali vredi svakog minuta izgubljenog na citanje!
Svaka cast autorima, mislim da je ovakva edukacija na jako razumljivoj osnovi bitna za bolje razumevanje i razvoj Interneta i poslovanja na istom!