Utorak, 31.03.2020.

13:50

Predvideo "restart planete", a nakon nervnog sloma povukao se iz nauke

Izvor: B92

Predvideo "restart planete", a nakon nervnog sloma povukao se iz nauke IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

14 Komentari

Sortiraj po:

zoran stokic

pre 3 godine

@nowave7, 1. april 2020 17:03 Arijadnina nit koja spaja Keplera, Galileja, Dekarta i Lajbnica jeste ono njihovo aristotelovsko verovanje da je naučni iskaz ISTINIT onda kada se može LOGIČKI izvesti iz prvih METAFIZIČKIH principa; Metafizika je NADREĐENA NAUCI ona joj VREMENSKI I LOGIČKI PRETHODI. Sa Njutnom prirodna nauka nije ni "induktivna" ni "deduktivna" tj. istina se kroz zgradu naučne teorije ne prenosi ni sa "dna" ni sa "vrha". Njutn nije imao pretenzije da se bavi epistemologijom; on je samo bio zainteresovan da reši nekoliko naučnih zadataka. Tek kada ih je rešio postalo je očigledno da je to postigao tako što je napravio EPISTEMOLOŠKI-OBRT: metafizički principi više nisu bili garant istinitosti u jednoj fizičkoj teoriji. Nauka je postigla svoju AUTONOMNOST! Istinitost je sa Njutnom postala proizvod OBISTINJAVANJA teorije kao celine! Istinitos nije moguće izvesti logički ni iz prvih principa dedukcijom (kako su to hteli Aristotel,..., Dekart, Galilej, Lajbnic) ali ni iz "pojedinačnih tvrdnji" indukcijom (kako je to hteo Bekon), već sad sa Njutnom nauka i njena istinotost počivaju na hipotetičko-deduktivnom umeću na holističkom konvencionalizmu! Teorije su nalik "živim bićima" deluju kao celine, aksiome nisu istine u stvarnom svetu. Možemo proveravati istinitost nekih naučnih tvrđenja a ne možemo proveravati istinitost pojedinačnih aksioma...

nowave7

pre 3 godine

@zoran stokic

Za ove anegdote iz njegovog života nisam čuo, verovatno se može negde proveriti, ali tvrditi da tek od Njutna potiče ta praksa dokazivanja hipoteza kroz dokaze je ipak malo ozbiljno. Pre bih rekao da je za to zaslužan Galileo, ali kao i sa svime u nauci, to je proces koji traje, bez nekog striktnog početka evolucija, retko kad revolucija.

Jova

pre 3 godine

Pre oko 10 godina sam u google ukucao tri pojma: Isak Njutn 2054 i apokalipsa i broj pronađenih rezultata je bio 666. Šta mislite, da li je slučajno?

Predrag Markovic

pre 3 godine

Smatra se za najveci um ikada. Covek koji je napisao zakon optike i prelamanja svetlosti, kretanja, gravitacije, potpuno izumeo kompleksne nacine racunanja u matematici i jos gomilu drugih bitnih stvari koji su osnov moderne fizike kakvu znamo danas.
I onda je napunio 26 godina!!!

SciPo

pre 3 godine

Jedan od najvecih ikad koji je hodao zemaljskom kuglom. U isto vreme i genije i ludak. Mada prica da je poludeo pred kraj zivota se vezuje za cinjenicu da mu je telo bilo puno teskih metala( a simptomi prisutnosti u telu su nervno rastrojstvo). Istorijske cinjenice govore da se prvenstveno bavio alhemijom, a da su svi zakoni koje je dokazao u stvari posledica cinjenice da je veliki broj naucnika tadasnjeg doba dolazilo kod njega kada nisu mogli da rese neki matematicki problem. Njutn bi izmislio nov matematicki racun i resio problem. Bio je fasciniram svetloscu( zakon difrakcije je on definisao) i po spisima stoji da je imao obican da po sat vremena gleda neprestano u sunce. Posle toga je morao da se zatvara u zatamljenu prostoriju po vise dana kako bi povratio vid. Jednom je cak pokusao da gurne iglu iza oka(shvatio je da je oko socivo) kako bi utvrdio da li ce videti iglu. Za njegovo najvece delo principia matematika postoji anegdota koja kaze da delo nikad ne bi ugledalo svetlost dana da njegov prijatelj Edmund Halej( po njemu je kometa dobila ime) nije zatrazio neki matematicki proracun, a Njutn ga je uputio na sto sa njegovim spisima. Trazeci u hrpi papira to sto mu je trebalo, Halej je bio fasciniran dokazima koje je pronasao i naterao Njutna da ih izda. Ostalo je istorija. Kada su pitali njegovog batlera da ga opise on je rekao: pedesetogodisnjak kome je sve sem bavljenjem naukom gubljenje vremena. Njutn je definitivno vanvremenski covek i njegov doprinos nauci je nemerljiv.

a

pre 3 godine

Kad se pročita spisak proverenih teorija(zakona) koje
važe i dan danas,a prvi ih je spomenuo Isak Njutn,nije
ni čudo što je doživeo nervni slom.

verba volant

pre 3 godine

Njutn je nesumljivo bio genije, ali po mnogim izvorima veoma loš čovek. Posle dopisivanja sa Lajbnicom u kome mu je ovaj potonji izneo svoje ideje, hladno mu je ukrao infinitezimalni račun i pokupio svu slavu. Siroti Lajbnic je poludeo.
Što se predvidjanja tiče ( slabo verujem u te stvari ) jedno resetovanje se već dogodilo i to posle drugog svetskog rata. Možda je mislio na to, pa promašio za stotinak godina, a možda nas čeka novi veliki rat koji se možda sprema pod okriljem ove pandemije.

zoran stokic

pre 3 godine

U kulturnu matricu Engleza ugrađeno je da vertikalna i horizontalna prohodnost u društvu mora podlegati strogo empirijskom regulativnom principu: praktično postignutim rezultatima. Jer, činjenica je da ljudsko znanje nije moguće u potpunosti kvantifikovati, da niko nije imun na greške, da se znanje stiče postupno, nadograđuje se na ranija znanja, razvija se kroz dug proces učenja na počinjenim greškama, neuspeh nas navodi da proverimo naše ranije stavove, da u dijalogu sa drugima korigujemo naše hipoteze, da formulišemo nova rešenja. Njutnova ulaznica u Kraljevsko društvo 1672. bio je vrhunski svojeručno izrađen teleskop velikog dometa. Iste godine on je Društvu predao svoj rad "Teorija svetlosti i boja", ali, kada mu je hipoteze osporio Huk, nervozni Isak je tražio način da odmah i izađe iz Kraljevskog društva. Ne želeći da ih zvezda u usponu napusti, institucija i njen mudri sekretar Oldenburg su napravili kompromis:Njutn će ostati u Kraljevskom društvu pod uslovom da se javno demonstriraju njegovi eksperimenti o teoriji boja. Javna demonstracija je izvedena 1676, tako da je iz tog kompromisa rođena nova paradigma ljudskog znanja – novi standardi – nova savremena nauka, sa obavezom naučnika da se bave eksperimentalnim proverama i opovrgavanjima. Naime, ukoliko niz eksperimenta podrži iznesenu hipotezu, onda se iz empirijskih podataka matematičkim i logičkim izvođenjem mogu formirati fizički zakoni kojima se posmatrani fenomen može objasniti, a tokovi fenomena predviđati.

SciPo

pre 3 godine

Jedan od najvecih ikad koji je hodao zemaljskom kuglom. U isto vreme i genije i ludak. Mada prica da je poludeo pred kraj zivota se vezuje za cinjenicu da mu je telo bilo puno teskih metala( a simptomi prisutnosti u telu su nervno rastrojstvo). Istorijske cinjenice govore da se prvenstveno bavio alhemijom, a da su svi zakoni koje je dokazao u stvari posledica cinjenice da je veliki broj naucnika tadasnjeg doba dolazilo kod njega kada nisu mogli da rese neki matematicki problem. Njutn bi izmislio nov matematicki racun i resio problem. Bio je fasciniram svetloscu( zakon difrakcije je on definisao) i po spisima stoji da je imao obican da po sat vremena gleda neprestano u sunce. Posle toga je morao da se zatvara u zatamljenu prostoriju po vise dana kako bi povratio vid. Jednom je cak pokusao da gurne iglu iza oka(shvatio je da je oko socivo) kako bi utvrdio da li ce videti iglu. Za njegovo najvece delo principia matematika postoji anegdota koja kaze da delo nikad ne bi ugledalo svetlost dana da njegov prijatelj Edmund Halej( po njemu je kometa dobila ime) nije zatrazio neki matematicki proracun, a Njutn ga je uputio na sto sa njegovim spisima. Trazeci u hrpi papira to sto mu je trebalo, Halej je bio fasciniran dokazima koje je pronasao i naterao Njutna da ih izda. Ostalo je istorija. Kada su pitali njegovog batlera da ga opise on je rekao: pedesetogodisnjak kome je sve sem bavljenjem naukom gubljenje vremena. Njutn je definitivno vanvremenski covek i njegov doprinos nauci je nemerljiv.

Predrag Markovic

pre 3 godine

Smatra se za najveci um ikada. Covek koji je napisao zakon optike i prelamanja svetlosti, kretanja, gravitacije, potpuno izumeo kompleksne nacine racunanja u matematici i jos gomilu drugih bitnih stvari koji su osnov moderne fizike kakvu znamo danas.
I onda je napunio 26 godina!!!

zoran stokic

pre 3 godine

U kulturnu matricu Engleza ugrađeno je da vertikalna i horizontalna prohodnost u društvu mora podlegati strogo empirijskom regulativnom principu: praktično postignutim rezultatima. Jer, činjenica je da ljudsko znanje nije moguće u potpunosti kvantifikovati, da niko nije imun na greške, da se znanje stiče postupno, nadograđuje se na ranija znanja, razvija se kroz dug proces učenja na počinjenim greškama, neuspeh nas navodi da proverimo naše ranije stavove, da u dijalogu sa drugima korigujemo naše hipoteze, da formulišemo nova rešenja. Njutnova ulaznica u Kraljevsko društvo 1672. bio je vrhunski svojeručno izrađen teleskop velikog dometa. Iste godine on je Društvu predao svoj rad "Teorija svetlosti i boja", ali, kada mu je hipoteze osporio Huk, nervozni Isak je tražio način da odmah i izađe iz Kraljevskog društva. Ne želeći da ih zvezda u usponu napusti, institucija i njen mudri sekretar Oldenburg su napravili kompromis:Njutn će ostati u Kraljevskom društvu pod uslovom da se javno demonstriraju njegovi eksperimenti o teoriji boja. Javna demonstracija je izvedena 1676, tako da je iz tog kompromisa rođena nova paradigma ljudskog znanja – novi standardi – nova savremena nauka, sa obavezom naučnika da se bave eksperimentalnim proverama i opovrgavanjima. Naime, ukoliko niz eksperimenta podrži iznesenu hipotezu, onda se iz empirijskih podataka matematičkim i logičkim izvođenjem mogu formirati fizički zakoni kojima se posmatrani fenomen može objasniti, a tokovi fenomena predviđati.

a

pre 3 godine

Kad se pročita spisak proverenih teorija(zakona) koje
važe i dan danas,a prvi ih je spomenuo Isak Njutn,nije
ni čudo što je doživeo nervni slom.

verba volant

pre 3 godine

Njutn je nesumljivo bio genije, ali po mnogim izvorima veoma loš čovek. Posle dopisivanja sa Lajbnicom u kome mu je ovaj potonji izneo svoje ideje, hladno mu je ukrao infinitezimalni račun i pokupio svu slavu. Siroti Lajbnic je poludeo.
Što se predvidjanja tiče ( slabo verujem u te stvari ) jedno resetovanje se već dogodilo i to posle drugog svetskog rata. Možda je mislio na to, pa promašio za stotinak godina, a možda nas čeka novi veliki rat koji se možda sprema pod okriljem ove pandemije.

Jova

pre 3 godine

Pre oko 10 godina sam u google ukucao tri pojma: Isak Njutn 2054 i apokalipsa i broj pronađenih rezultata je bio 666. Šta mislite, da li je slučajno?

zoran stokic

pre 3 godine

@nowave7, 1. april 2020 17:03 Arijadnina nit koja spaja Keplera, Galileja, Dekarta i Lajbnica jeste ono njihovo aristotelovsko verovanje da je naučni iskaz ISTINIT onda kada se može LOGIČKI izvesti iz prvih METAFIZIČKIH principa; Metafizika je NADREĐENA NAUCI ona joj VREMENSKI I LOGIČKI PRETHODI. Sa Njutnom prirodna nauka nije ni "induktivna" ni "deduktivna" tj. istina se kroz zgradu naučne teorije ne prenosi ni sa "dna" ni sa "vrha". Njutn nije imao pretenzije da se bavi epistemologijom; on je samo bio zainteresovan da reši nekoliko naučnih zadataka. Tek kada ih je rešio postalo je očigledno da je to postigao tako što je napravio EPISTEMOLOŠKI-OBRT: metafizički principi više nisu bili garant istinitosti u jednoj fizičkoj teoriji. Nauka je postigla svoju AUTONOMNOST! Istinitost je sa Njutnom postala proizvod OBISTINJAVANJA teorije kao celine! Istinitos nije moguće izvesti logički ni iz prvih principa dedukcijom (kako su to hteli Aristotel,..., Dekart, Galilej, Lajbnic) ali ni iz "pojedinačnih tvrdnji" indukcijom (kako je to hteo Bekon), već sad sa Njutnom nauka i njena istinotost počivaju na hipotetičko-deduktivnom umeću na holističkom konvencionalizmu! Teorije su nalik "živim bićima" deluju kao celine, aksiome nisu istine u stvarnom svetu. Možemo proveravati istinitost nekih naučnih tvrđenja a ne možemo proveravati istinitost pojedinačnih aksioma...

nowave7

pre 3 godine

@zoran stokic

Za ove anegdote iz njegovog života nisam čuo, verovatno se može negde proveriti, ali tvrditi da tek od Njutna potiče ta praksa dokazivanja hipoteza kroz dokaze je ipak malo ozbiljno. Pre bih rekao da je za to zaslužan Galileo, ali kao i sa svime u nauci, to je proces koji traje, bez nekog striktnog početka evolucija, retko kad revolucija.

Jova

pre 3 godine

Pre oko 10 godina sam u google ukucao tri pojma: Isak Njutn 2054 i apokalipsa i broj pronađenih rezultata je bio 666. Šta mislite, da li je slučajno?

verba volant

pre 3 godine

Njutn je nesumljivo bio genije, ali po mnogim izvorima veoma loš čovek. Posle dopisivanja sa Lajbnicom u kome mu je ovaj potonji izneo svoje ideje, hladno mu je ukrao infinitezimalni račun i pokupio svu slavu. Siroti Lajbnic je poludeo.
Što se predvidjanja tiče ( slabo verujem u te stvari ) jedno resetovanje se već dogodilo i to posle drugog svetskog rata. Možda je mislio na to, pa promašio za stotinak godina, a možda nas čeka novi veliki rat koji se možda sprema pod okriljem ove pandemije.

SciPo

pre 3 godine

Jedan od najvecih ikad koji je hodao zemaljskom kuglom. U isto vreme i genije i ludak. Mada prica da je poludeo pred kraj zivota se vezuje za cinjenicu da mu je telo bilo puno teskih metala( a simptomi prisutnosti u telu su nervno rastrojstvo). Istorijske cinjenice govore da se prvenstveno bavio alhemijom, a da su svi zakoni koje je dokazao u stvari posledica cinjenice da je veliki broj naucnika tadasnjeg doba dolazilo kod njega kada nisu mogli da rese neki matematicki problem. Njutn bi izmislio nov matematicki racun i resio problem. Bio je fasciniram svetloscu( zakon difrakcije je on definisao) i po spisima stoji da je imao obican da po sat vremena gleda neprestano u sunce. Posle toga je morao da se zatvara u zatamljenu prostoriju po vise dana kako bi povratio vid. Jednom je cak pokusao da gurne iglu iza oka(shvatio je da je oko socivo) kako bi utvrdio da li ce videti iglu. Za njegovo najvece delo principia matematika postoji anegdota koja kaze da delo nikad ne bi ugledalo svetlost dana da njegov prijatelj Edmund Halej( po njemu je kometa dobila ime) nije zatrazio neki matematicki proracun, a Njutn ga je uputio na sto sa njegovim spisima. Trazeci u hrpi papira to sto mu je trebalo, Halej je bio fasciniran dokazima koje je pronasao i naterao Njutna da ih izda. Ostalo je istorija. Kada su pitali njegovog batlera da ga opise on je rekao: pedesetogodisnjak kome je sve sem bavljenjem naukom gubljenje vremena. Njutn je definitivno vanvremenski covek i njegov doprinos nauci je nemerljiv.

a

pre 3 godine

Kad se pročita spisak proverenih teorija(zakona) koje
važe i dan danas,a prvi ih je spomenuo Isak Njutn,nije
ni čudo što je doživeo nervni slom.

zoran stokic

pre 3 godine

U kulturnu matricu Engleza ugrađeno je da vertikalna i horizontalna prohodnost u društvu mora podlegati strogo empirijskom regulativnom principu: praktično postignutim rezultatima. Jer, činjenica je da ljudsko znanje nije moguće u potpunosti kvantifikovati, da niko nije imun na greške, da se znanje stiče postupno, nadograđuje se na ranija znanja, razvija se kroz dug proces učenja na počinjenim greškama, neuspeh nas navodi da proverimo naše ranije stavove, da u dijalogu sa drugima korigujemo naše hipoteze, da formulišemo nova rešenja. Njutnova ulaznica u Kraljevsko društvo 1672. bio je vrhunski svojeručno izrađen teleskop velikog dometa. Iste godine on je Društvu predao svoj rad "Teorija svetlosti i boja", ali, kada mu je hipoteze osporio Huk, nervozni Isak je tražio način da odmah i izađe iz Kraljevskog društva. Ne želeći da ih zvezda u usponu napusti, institucija i njen mudri sekretar Oldenburg su napravili kompromis:Njutn će ostati u Kraljevskom društvu pod uslovom da se javno demonstriraju njegovi eksperimenti o teoriji boja. Javna demonstracija je izvedena 1676, tako da je iz tog kompromisa rođena nova paradigma ljudskog znanja – novi standardi – nova savremena nauka, sa obavezom naučnika da se bave eksperimentalnim proverama i opovrgavanjima. Naime, ukoliko niz eksperimenta podrži iznesenu hipotezu, onda se iz empirijskih podataka matematičkim i logičkim izvođenjem mogu formirati fizički zakoni kojima se posmatrani fenomen može objasniti, a tokovi fenomena predviđati.

Predrag Markovic

pre 3 godine

Smatra se za najveci um ikada. Covek koji je napisao zakon optike i prelamanja svetlosti, kretanja, gravitacije, potpuno izumeo kompleksne nacine racunanja u matematici i jos gomilu drugih bitnih stvari koji su osnov moderne fizike kakvu znamo danas.
I onda je napunio 26 godina!!!

nowave7

pre 3 godine

@zoran stokic

Za ove anegdote iz njegovog života nisam čuo, verovatno se može negde proveriti, ali tvrditi da tek od Njutna potiče ta praksa dokazivanja hipoteza kroz dokaze je ipak malo ozbiljno. Pre bih rekao da je za to zaslužan Galileo, ali kao i sa svime u nauci, to je proces koji traje, bez nekog striktnog početka evolucija, retko kad revolucija.

zoran stokic

pre 3 godine

@nowave7, 1. april 2020 17:03 Arijadnina nit koja spaja Keplera, Galileja, Dekarta i Lajbnica jeste ono njihovo aristotelovsko verovanje da je naučni iskaz ISTINIT onda kada se može LOGIČKI izvesti iz prvih METAFIZIČKIH principa; Metafizika je NADREĐENA NAUCI ona joj VREMENSKI I LOGIČKI PRETHODI. Sa Njutnom prirodna nauka nije ni "induktivna" ni "deduktivna" tj. istina se kroz zgradu naučne teorije ne prenosi ni sa "dna" ni sa "vrha". Njutn nije imao pretenzije da se bavi epistemologijom; on je samo bio zainteresovan da reši nekoliko naučnih zadataka. Tek kada ih je rešio postalo je očigledno da je to postigao tako što je napravio EPISTEMOLOŠKI-OBRT: metafizički principi više nisu bili garant istinitosti u jednoj fizičkoj teoriji. Nauka je postigla svoju AUTONOMNOST! Istinitost je sa Njutnom postala proizvod OBISTINJAVANJA teorije kao celine! Istinitos nije moguće izvesti logički ni iz prvih principa dedukcijom (kako su to hteli Aristotel,..., Dekart, Galilej, Lajbnic) ali ni iz "pojedinačnih tvrdnji" indukcijom (kako je to hteo Bekon), već sad sa Njutnom nauka i njena istinotost počivaju na hipotetičko-deduktivnom umeću na holističkom konvencionalizmu! Teorije su nalik "živim bićima" deluju kao celine, aksiome nisu istine u stvarnom svetu. Možemo proveravati istinitost nekih naučnih tvrđenja a ne možemo proveravati istinitost pojedinačnih aksioma...