Nedelja, 22.01.2017.

17:15

Oko zvezde udaljene 14 svetlosnih godina kruži "Super-Zemlja"

Izvor: klix.ba

Oko zvezde udaljene 14 svetlosnih godina kruži "Super-Zemlja" IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

60 Komentari

Sortiraj po:

Smuleco

pre 7 godina

@Aluvial: Na Veneri, na visini od oko 52 do 56 kilometara, od njene površine, u gustim slojevima atmosfere, temperatura je u rasponu od 0 do 37 stepeni Celzijusovih, a atmosferski pritisak je skoro jednak onom, na površini Zemlje, i iznosi oko 0,8 bara, odnosno, oko 80kPa(atmosferski pritisak, na površini Zemlje, u nivou mora, iznosi 101,3kPa, odnosno 1bar). Znači, taj pojas atmosfere Venere, sem odsustva vazduha, odnosno kiseonika, ima skoro idealne uslove za život, u pogledu, predhodno navedenih parametara.

MisterNo

pre 7 godina

@sir oliver
Izvinete se @fizicar, jer je u pravu.
Sila kojom se deluje na povrsinu tela je F=G*m1*m2/r^2
m1 je covek, a m2 masa planeta.
Posto masa zavisi od zapremine (uz istu gustinu), a precnik je 64% veci (ili 1.64) dobijamo da je masa druge planete m2 = 1.64^3 mase Zemlje = 4.4 mase Zemlje.
Ali imamo u imeniocu r^2, a kako je precnik druge planete 1.64*r Zemlje, imao konacno:
F nove planete = G*m1*4.4m2/(2.69r^2) =>
F nove planete = F Zemlje * 1.64
@fizicar zasluzeno ima taj nik, a sto se tice vas dvojice... ne znam, ocenite sami :)
(molim objaviti radi razjasnjenja)

Nevera

pre 7 godina

(sir oliver, 23. januar 2017 11:26)

Sila gravitacije je proporcionalna masi tela (jednog i drugog), a obrnuto proporcionalna kvadratu rastojanja. Koeficijent proporcionalnosti je univerzalna gravitaciona konstanta. pošto je masa proporcionalna trećem stepenu poluprečnika, ispada da je ~r^3/r^2, što ja ~r. Dakle, uz jednake gustine, povećaće se 1,64 puta. Drugi putmalo bolje razmisli.

Blazena Svetlost Nekomentarisanja

pre 7 godina

(...) Sve to ja ne znam da izracunam, ali recimo i da moze da se izracuna, ono sto ne mogu da shvatim, a sa trenutnim teleskopima i tehnologijom je i nemoguce, kako moze da zna kakve su klimatske promene tamo i da li je toplo ili hladno, to je bas bas pretpostavka bez ikakve naucne pozadine.
(voodoo, 23. januar 2017 09:23)

Naucnici ne iznose pretpostavke bez naucne pozadine. To ostavljamo svakojakim komentatorima na naucnom portalu.
Lepo si zapoceo - na osnovu analize svetlosti zvezde zna se njena velicina, starost i masa i spektralni tip. Na osnovu toga zna se koliko zracenja emituje na kojoj talasnoj duzini i na kom rastojanju od zvezde je oblast "zlatokose" - da je taman toplo da ima tecne vode, ali da nije previse vruce da imamo Veneru ili hladno da imamo sadasnji Mars ili neku vecito smrznutu grudvu. S obzirom da je energija zracenja zvezde glavni "input" za globalne cikluse protoka materije i energije na planeti, mozemo uz pomoc mocnih racunara modelovati klimu na planeti ako znamo njenu orbitu, njene dimenzije i pretpostavimo sastav atmosfere. Ako je mogao Milankovic pre 100 godina da pravi prve proracune kakva je klima na tada malo poznatom Marsu, Mesecu, Veneri... mozemo i mi danas da pretpostavimo kakva je klima na egzoplanetama.

bolji racundzija

pre 7 godina

E moj Racundzija, pogledaj ponovo kako glasi formula za jacinu gravitacionog polja pa ces videti da tu ne utice samo mada vec i razdaljina od centra.

sir oliver

pre 7 godina

@fizicar, prost racun, e moji fizicari i racundzije, prozivate @glupandera, a decko je profesor za vas! masa neke planete je osnov za jacinu gravitacije, a ona je gustina puta zapremina! a zapremina je direktno zavisna samo od precnika na kub! tako da 1,64 na trecu dodje tu oko 4,4! jedino sto bi tezina bila umanjena za nekih 32% , zbog malo vece udaljenosti od centra! bravo glupanderu!

voodoo

pre 7 godina

Teleskop zapravo ne moze da vidi samu planetu, zbog snage svetlosti zvezde, kao kad vam pred sijalicu proleti neki insekt, dok je ispred sijalice vi mozete da vidite samo tu tacku koja blokira svetlost, ne samog insekta. Onda se racuna koliko cesto ta planeta blokira tu svetlost i u kom periodu, na osnovu toga i mera te zvezde kao i procene njene jacine oni onda racunaju velicinu planete i udaljenost i donose zakljucak da li se nalazi u toj zlatnoj zoni ili ne. Sve to ja ne znam da izracunam, ali recimo i da moze da se izracuna, ono sto ne mogu da shvatim, a sa trenutnim teleskopima i tehnologijom je i nemoguce, kako moze da zna kakve su klimatske promene tamo i da li je toplo ili hladno, to je bas bas pretpostavka bez ikakve naucne pozadine.

Racundzija

pre 7 godina

Ako je prečnik veći za 64% povlači da je zapremina veća za 4.41 puta(V= 4/3 x r^3 x Pi). Ako je gustina ista, gravitaciona konstanta za tu planetu će biti 4.41 puta veća od one na Zemlji. Ovo takodje znači da ćemo biti 4.41 puta teži. Broj kilograma(masa) ostaje isti, ko je išao u osnovnu i na časovima fizike malo pazio, razumeće.

Učite deco i dan i noć, znanje je sila, znanje je moć...

Aluvial

pre 7 godina

Ne vidim nikakvu slicnost ove planete sa Venerom ukoliko se brzo zagreva i hladi. Venera je pakleno mesto, ubedljivo najtoplija planeta Suncevog sistema sa ogromnim atmosferskim pritiskom na povrsini planete. Na Veneri nema toplo - hladno nego samo vrelo.

Čist račun

pre 7 godina

Sa tolikim poluprečnikom i gustinom sličnoj Zemlji, ja bih bio 4.4 puta teži, ili ti prevedeno na srpski, moji mišići bi trebali da nose masu od 450 kg. 
Zaključak, tamo bi u idealnim uslovima mogli da živimo, ali pokretni kao panjevi :)
(glupander, 22. januar 2017 18:28)

Uz pretpostavku da planeta ima gustinu sličnu gustini Zemlje, a o tome ništa ne znamo, ti bi na toj planeti bio 1,64 puta teži. Ako ti je za utehu, i ja bih! I moja žena, ali se ne usuđujem da joj kažem.

Pored računa, ni padeži ti nisu "omiljeno voće".

Hugo

pre 7 godina

Oni i dalje traze "zivot na zemlji" negde van Zemlje. Ako trazis zivot van Zemlje ne trazi uslove kao ovde, jer zivot mozda postoji i negde gde bica piju sumpor, a jedu cink..

Valerij

pre 7 godina

Do sada najbrza letelica kojom se prevozio covek je letela blizu 30.000 km/h(space shutle Discovery).
Pod uslovom da ima neka fora da uskladisti toliko gorivo trebalo bi mu 504.000 godina da dodje do te planete.
Ukoliko uzmemo u obzir da covecanstvo napreduje i da svakih 10 godina uspe da napravi letelicu 10 puta brzu od ove trenutne a da zanemarimo problem skladistenja tolikog goriva, negde 2070-te godine bi trebali da imamo neku svemirsku letelicu koja bi mogla da stigne do tamo za recimo 5 godina, da odradi neki posao i da se vrati jos bar 10 godina, ja bih tad imao 110.
Nema svrhe da razmisljam o tome, idem ja da jedem Njeguski prsut, Sjenicki sir i da popijem casu Pro Crode Vranca.
O raznoraznim Alfa Centaurima, Orionima i persecima neka razmisljaju moji cukun unuci.

srećko

pre 7 godina

Hoće i tamo prvi da stignu Rusi i Amerikanci, bankari i imobilien makleri? Prije običnog naroda, tako da narodu imaju šta prodavati. Šta je najbolje ponijeti kad se krene?

Super

pre 7 godina

Poenta svemira nije ljudski zivot nego planetarno zvezdani zivot. Smesni su ljudi koji smatraju zemlju jedinom planetom na kojoj ima zivota. Ljudi verovatno nema ali drugih bica ima. Pa ljudi nije bilo ni na zemlji pa smo nastali kada su dinosauruse iskorenili udari kometa. Tako ce nesto pocistiti nas a nastsce novi zivot u okviru planetarno zvezdanog sistema

tachyon

pre 7 godina

@ (anonymous on purpose, 22. januar 2017 17:51)

Da su tako razmišljali stanovnici Evrope nikad ne bi otkrili Ameriku. Postoji još mnogo sličnih primera, ali hoću da naglasim da je bitan istraživački duh kako bismo napredovali.

Blazena Svetlost Nekomentarisanja

pre 7 godina

Sa tolikim poluprečnikom i gustinom sličnoj Zemlji, ja bih bio 4.4 puta teži, ili ti prevedeno na srpski, moji mišići bi trebali da nose masu od 450 kg.
Zaključak, tamo bi u idealnim uslovima mogli da živimo, ali pokretni kao panjevi :)
(glupander, 22. januar 2017 18:28)

Ne, ne bi bio 4.4 puta tezi jer bi bio i 1.6 puta udaljeniji od centra, a privlacna sila opada sa kvadratom rastojanja. Bio bi tezi 1.6 puta.

ša te briga

pre 7 godina

Kaže ovaj genije da tamo vlada pravi haos. Očigledno nikada nije bio u Srbiji da vidi kako naša vlada pravi haos, a ipak živimo ovde

nebojsanele

pre 7 godina

Ljudi su po bibliji kaznjeni i baceni u taj prostor gde nijednim brodom ne mozete preci tu razdaljinu. Dakle mozete samo cekati novi dolazak Isusa.

Pax

pre 7 godina

Da li postoji mogucnost da jedna osoba ili bilo ko objasni kako je moguce da se otkrivaju planete udaljene svetlosnim godinama a nemamo jednu jedinu pravu sliku(fotografiju) od mesta na kom zivimo. Nekako ispada da je lakse istrazivati maglu nego fakticno mesto postojanja.

dado.zlo

pre 7 godina

Sa tolikim poluprečnikom i gustinom sličnoj Zemlji, ja bih bio 4.4 puta teži, ili ti prevedeno na srpski, moji mišići bi trebali da nose masu od 450 kg.
Zaključak, tamo bi u idealnim uslovima mogli da živimo, ali pokretni kao panjevi :)
Komentar poslat iz B92 Android™ aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0) (glupander, 22. januar 2017 18:28)

to sto si dbio ovoliko pluseva od "skolovanih ljudi tu" je uzas
naime masa je uvijek ista ali tezina nije

ako je tvoja MASA 100kg onda tezina (zaokruzeno) je 1000N (od 9,80 do 8.82 m/s)

u ovom slucaju tvoja tezina bi se povecala proporcijalno gravitacijskoj sili pomnozenoj s tvojom masom..

cobo

pre 7 godina

mare @
I sto je jos tuznije,kada nestane zivot na Zemlji bice zadnji koji je postojao i taj se fenomen nikad vise u svemiru nece ponoviti .

Očekujući minuse...

pre 7 godina

Dok Bog "ne kaže svoje",od nastanka života nema ništa. Možete da verujete u abiogenezu koliko god hoćete. Omne vivum ex vivo.

Blazena Svetlost Nekomentarisanja

pre 7 godina

Ne shvatam zasto je "super-Zemlja" a nije super-Venera kada je vec slicnija Veneri nego Zemlji.
(Cx, 22. januar 2017 19:32)

"Super Zemlja" je usvojeni naziv za stenovite planete vece od Zemlje koje postoje u zvezdanim egzo-planetarnim sistemima, kao npr. i "vruci Jupiter" ili "vruci Neptun". Inace u radu o kome je rec zaista se koristi izraz "super Venera" za ovu planetu.

Za tri planete oko ove zvezde, crvenog patuljka Wolf 1061, znalo se i ranije, ali je sada na osnovu 7 godina preciznog posmatranja odredjena priroda zvezde i velicina habitabilne zone oko nje. Te planete su oznacene kao Wolf 1061 b,c i d. Ova planeta Wolf 1061b se nalazi na samoj unutrasnjoj granici habitabilne zone, cak zahvaljujuci ekscentricnoj putanji prilazi i blize zvezdi nego sto bi trebalo. Tako da ako ima atmosferu, najverovatnije je rec o super Veneri sa podivljalim efektom staklene baste. Kao dodatak ispitivana je stabilnost orbita ove tri planete zbog medjusobnog uticaja i nadjeno je da planeta c pokazuje haoticnost putanje, sto bi, uz plimsku vezanost, klimu na njoj cinilo veoma nepredvidljivom cak i na skalama od par hiljada godina.

MisterNo

pre 7 godina

@glupander
Mislim da ste pogresili u racunici. Jeste da 64% povecan precnik
znaci sto se tice mase (iz zapremine) (1.64)^3 = 4.4, ali i precnik (iz imenioca) (1.64*r)^2, pa na kraju ostaje da je gravitacija na povrsini te planete 1.64 puta veca nego na Zemlji, sto je ipak podnosljivo.
Izvinjavam se na ovakom zapisu, komplikovano mi je pisati jednacine u ovom formatu.

protheus

pre 7 godina

Jes ono, mi ne možemo na kentauri a kamo li 3 puta dalje.
Vodite vi naučnici računa za zemlju i to što već 2 godine imamo prenaseljenost u odnosu na ishranu stanovništva zemlje.

чупакадабра

pre 7 godina

iskoristicemo bas ovo saznanje o bas ovoj planeti i cim budemo putovali brzinom svetlosti idemo bas tamo. u medjuvremenu...

my way

pre 7 godina

Та планета је позната одраније, после је откривена много ближа планета слична Земљи, Проксима Б која кружи око прве звезде до Сунца, Проксиме Кентаури и удаљена је од нас 4,2 светлосне године.

milos

pre 7 godina

" .. bolje se fokusirajte i trosite resurse na to kako da odrzimo i sacuvamo ovu nasu jednu jedinu koju imamo. .."
(anonymous on purpose, 22. januar 2017 17:51)

Astronomi se bave astronomijom a ne ekologijom kao sto se i ekolozi ne bave astronomijom. Zamisli kada bi rekao nekom ekologu da izracuna lucni ugao izmedju Jupitera i Ganimeda .

Baquero

pre 7 godina

Ne znaju šta se dešava na Veneri i Mesecu, koji su najbliži našoj planeti, al zato znaju šta se dešava četrnaest svetlosnih godina od nas, važi.

Marko

pre 7 godina

@Rodi Obrenovac Po Trampovom mišljenju poprilično sam siguran da gresis. Efekat staklene bašte je produkt Kine da bi se usporila ekonomija Amerike.

tex willer

pre 7 godina

"Nastanjiva zona" je vrlo relativan pojam, jer postoji mnoštvo prirodnih uslova i vrlo veliki kompleks njihovih međuodnosa da bi na nekoj planeti mogla da nastane biosfera. Osim udaljenosti od matične zvezde, veoma su bitni i tip same zvezde, veličina i masa konkretne planete, snaga magnetnog polja, sastav atmosfere, hemijski profil okeana, kretanje kontinentalnih ploča, vulkanska aktivnost, prisustvo prirodnih satelita, itd - dakle, jako mnogo elemenata. Zato ni Venera ni Mars nisu adekvatni primeri u tom kontekstu, jer odrednice "preblizu" ili "predaleko" u okviru te zone nemaju presudan značaj za razvoj životnih formi. Obe planete bi i danas bile pogodne za život da u prošlosti nisu doživele ceo niz katastrofa koje su ih načinile vrlo negostoljubivim mestima za život. Malo je verovatno da je položaj unutar "nastanjive zone" bio odlučujući faktor za gubljenje atmosfere, okeana, vodenog ciklusa i magnetnog polja - ali, udari masivnih asteroida (odn. kometa), kataklizmički sudari ili vrlo bliska razmimoilaženja sa drugim planetama, kao i čudovišno snažna električna pražnjenja tokom planetne migracije svakako su mogli dovesti do ovakvog ishoda. S druge strane, postojanje ogromnih podzemnih okeana na mesecima džinovskih planeta i patuljastim planetama van nastanjive zone (primerice, na Ceresu, Evropi, Enceladusu, Titanu, itd.) jasno ukazuju da bi "mejnstrim" nauka morala da bude mnogo manje rigidna i isključiva kada je reč o uslovima za evoluciju.

Dulex

pre 7 godina

I u ovom tekstu apsolutno nista nije receno. Pa mi nasu planetu nismo u mogucnosti da potpuno istrazimo, kamo li neke tamo Vučije zvezde 1000 i kusur brojki.

Jovan

pre 7 godina

S' obzirom da je prosecan zivotni vek zvezda i planeta negde oko 10 milijardi godina, velika je verovatnoca da ce na nekoj planeti koja se nalazi u nastanjivoj zoni, u nekom trenutku njenog postojanja se razviti zivot.
To je jednostavno teorija verovatnoce, statistike a i Marfijev zakon - sve sto moze da se desi desice se.
Pa samo u nasoj galaksiji ima oko 100 milijardi zvezda. Svemir vrvi od zivota!

my way

pre 7 godina

Та планета је позната одраније, после је откривена много ближа планета слична Земљи, Проксима Б која кружи око прве звезде до Сунца, Проксиме Кентаури и удаљена је од нас 4,2 светлосне године.

Rogi Obrenovac

pre 7 godina

Koliko ja znam, a prilično sam siguran da znam, Venera je na početku nastanjive zone u našem sunčevom sistemu. Razlozi zašto je toliko vrela nisu u njenoj blizini suncu, već u njenoj atmosveri koja stvara efekat staklene bašte i tako podiže temperaturu na površini. Kada ne bi ispuštala štetne gasove temperatura na Veneri bi bila malo veća nego na zemlji. Efekat staklene bašte se u bliskoj budućnosti može desiti i Zemlji, jer sve je više štetnih gasova, temperatura raste iz godine u godinu.....

glupander

pre 7 godina

Sa tolikim poluprečnikom i gustinom sličnoj Zemlji, ja bih bio 4.4 puta teži, ili ti prevedeno na srpski, moji mišići bi trebali da nose masu od 450 kg.
Zaključak, tamo bi u idealnim uslovima mogli da živimo, ali pokretni kao panjevi :)

Zoro

pre 7 godina

Još jedna super-zemlja oko crvenog patuljka. To je valjda neki maksimum koji mogu da otkriju sa današnjom tehnologijom.
Planeta je verovatno zbog male orbite uvek svojom jednom stranom okrenuta ka suncu u čiji prilog govori i otkriće da postoje jake klimatske promene.
Sa nestrpljenjem očekujem lansiranje teleskopa TESS (okt.2017) koji će se usredsrediti na zvezde sličnije našem suncu, kao i naravno JWT (okt.2018).

dragan

pre 7 godina

Tesko da to ima veze s Zemljom, ako 1.64 veca od Zemlje to znaci da 1.64 na kub, a to je 4.4 puta ima vecu masu od Zemlje ako joj je slican sastav. Recimo ako imate 80 kg, tamo bi imali 350 kg, naravno da bi vam popucale kosti i kada bi bilo vazduha i ne bi trebali da nosite skafander. Ali verovatnije je da je kao na Veneri, plus 500 stepeni i pritisak 250 bara.

Kobster

pre 7 godina

Da predupredim komentare tipa: Zasto traze zivot bas u nastanjivoj zoni, mozda vanzemaljski zivot pociva na drugacijim postulatima. Mozda, ali zivot na Zemlji je jedini koji znamo, pa i najvece sanse za otkrivanje novog zivota su u slicnim uslovima.

anonymous on purpose

pre 7 godina

14 svetlosnih godina, sica, znaci ako sad krenete imate sanse da stignete tamo zanjedno 14000 godina, bolje se fokusirajte i trosite resurse na to kako da odrzimo i sacuvamo ovu nasu jednu jedinu koju imamo.

Rogi Obrenovac

pre 7 godina

Koliko ja znam, a prilično sam siguran da znam, Venera je na početku nastanjive zone u našem sunčevom sistemu. Razlozi zašto je toliko vrela nisu u njenoj blizini suncu, već u njenoj atmosveri koja stvara efekat staklene bašte i tako podiže temperaturu na površini. Kada ne bi ispuštala štetne gasove temperatura na Veneri bi bila malo veća nego na zemlji. Efekat staklene bašte se u bliskoj budućnosti može desiti i Zemlji, jer sve je više štetnih gasova, temperatura raste iz godine u godinu.....

glupander

pre 7 godina

Sa tolikim poluprečnikom i gustinom sličnoj Zemlji, ja bih bio 4.4 puta teži, ili ti prevedeno na srpski, moji mišići bi trebali da nose masu od 450 kg.
Zaključak, tamo bi u idealnim uslovima mogli da živimo, ali pokretni kao panjevi :)

Kobster

pre 7 godina

Da predupredim komentare tipa: Zasto traze zivot bas u nastanjivoj zoni, mozda vanzemaljski zivot pociva na drugacijim postulatima. Mozda, ali zivot na Zemlji je jedini koji znamo, pa i najvece sanse za otkrivanje novog zivota su u slicnim uslovima.

anonymous on purpose

pre 7 godina

14 svetlosnih godina, sica, znaci ako sad krenete imate sanse da stignete tamo zanjedno 14000 godina, bolje se fokusirajte i trosite resurse na to kako da odrzimo i sacuvamo ovu nasu jednu jedinu koju imamo.

my way

pre 7 godina

Та планета је позната одраније, после је откривена много ближа планета слична Земљи, Проксима Б која кружи око прве звезде до Сунца, Проксиме Кентаури и удаљена је од нас 4,2 светлосне године.

Marko

pre 7 godina

@Rodi Obrenovac Po Trampovom mišljenju poprilično sam siguran da gresis. Efekat staklene bašte je produkt Kine da bi se usporila ekonomija Amerike.

Čist račun

pre 7 godina

Sa tolikim poluprečnikom i gustinom sličnoj Zemlji, ja bih bio 4.4 puta teži, ili ti prevedeno na srpski, moji mišići bi trebali da nose masu od 450 kg. 
Zaključak, tamo bi u idealnim uslovima mogli da živimo, ali pokretni kao panjevi :)
(glupander, 22. januar 2017 18:28)

Uz pretpostavku da planeta ima gustinu sličnu gustini Zemlje, a o tome ništa ne znamo, ti bi na toj planeti bio 1,64 puta teži. Ako ti je za utehu, i ja bih! I moja žena, ali se ne usuđujem da joj kažem.

Pored računa, ni padeži ti nisu "omiljeno voće".

Hugo

pre 7 godina

Oni i dalje traze "zivot na zemlji" negde van Zemlje. Ako trazis zivot van Zemlje ne trazi uslove kao ovde, jer zivot mozda postoji i negde gde bica piju sumpor, a jedu cink..

tachyon

pre 7 godina

@ (anonymous on purpose, 22. januar 2017 17:51)

Da su tako razmišljali stanovnici Evrope nikad ne bi otkrili Ameriku. Postoji još mnogo sličnih primera, ali hoću da naglasim da je bitan istraživački duh kako bismo napredovali.

Aluvial

pre 7 godina

Ne vidim nikakvu slicnost ove planete sa Venerom ukoliko se brzo zagreva i hladi. Venera je pakleno mesto, ubedljivo najtoplija planeta Suncevog sistema sa ogromnim atmosferskim pritiskom na povrsini planete. Na Veneri nema toplo - hladno nego samo vrelo.

Valerij

pre 7 godina

Do sada najbrza letelica kojom se prevozio covek je letela blizu 30.000 km/h(space shutle Discovery).
Pod uslovom da ima neka fora da uskladisti toliko gorivo trebalo bi mu 504.000 godina da dodje do te planete.
Ukoliko uzmemo u obzir da covecanstvo napreduje i da svakih 10 godina uspe da napravi letelicu 10 puta brzu od ove trenutne a da zanemarimo problem skladistenja tolikog goriva, negde 2070-te godine bi trebali da imamo neku svemirsku letelicu koja bi mogla da stigne do tamo za recimo 5 godina, da odradi neki posao i da se vrati jos bar 10 godina, ja bih tad imao 110.
Nema svrhe da razmisljam o tome, idem ja da jedem Njeguski prsut, Sjenicki sir i da popijem casu Pro Crode Vranca.
O raznoraznim Alfa Centaurima, Orionima i persecima neka razmisljaju moji cukun unuci.

Super

pre 7 godina

Poenta svemira nije ljudski zivot nego planetarno zvezdani zivot. Smesni su ljudi koji smatraju zemlju jedinom planetom na kojoj ima zivota. Ljudi verovatno nema ali drugih bica ima. Pa ljudi nije bilo ni na zemlji pa smo nastali kada su dinosauruse iskorenili udari kometa. Tako ce nesto pocistiti nas a nastsce novi zivot u okviru planetarno zvezdanog sistema

MisterNo

pre 7 godina

@glupander
Mislim da ste pogresili u racunici. Jeste da 64% povecan precnik
znaci sto se tice mase (iz zapremine) (1.64)^3 = 4.4, ali i precnik (iz imenioca) (1.64*r)^2, pa na kraju ostaje da je gravitacija na povrsini te planete 1.64 puta veca nego na Zemlji, sto je ipak podnosljivo.
Izvinjavam se na ovakom zapisu, komplikovano mi je pisati jednacine u ovom formatu.

Blazena Svetlost Nekomentarisanja

pre 7 godina

Sa tolikim poluprečnikom i gustinom sličnoj Zemlji, ja bih bio 4.4 puta teži, ili ti prevedeno na srpski, moji mišići bi trebali da nose masu od 450 kg.
Zaključak, tamo bi u idealnim uslovima mogli da živimo, ali pokretni kao panjevi :)
(glupander, 22. januar 2017 18:28)

Ne, ne bi bio 4.4 puta tezi jer bi bio i 1.6 puta udaljeniji od centra, a privlacna sila opada sa kvadratom rastojanja. Bio bi tezi 1.6 puta.

milos

pre 7 godina

" .. bolje se fokusirajte i trosite resurse na to kako da odrzimo i sacuvamo ovu nasu jednu jedinu koju imamo. .."
(anonymous on purpose, 22. januar 2017 17:51)

Astronomi se bave astronomijom a ne ekologijom kao sto se i ekolozi ne bave astronomijom. Zamisli kada bi rekao nekom ekologu da izracuna lucni ugao izmedju Jupitera i Ganimeda .

ša te briga

pre 7 godina

Kaže ovaj genije da tamo vlada pravi haos. Očigledno nikada nije bio u Srbiji da vidi kako naša vlada pravi haos, a ipak živimo ovde

voodoo

pre 7 godina

Teleskop zapravo ne moze da vidi samu planetu, zbog snage svetlosti zvezde, kao kad vam pred sijalicu proleti neki insekt, dok je ispred sijalice vi mozete da vidite samo tu tacku koja blokira svetlost, ne samog insekta. Onda se racuna koliko cesto ta planeta blokira tu svetlost i u kom periodu, na osnovu toga i mera te zvezde kao i procene njene jacine oni onda racunaju velicinu planete i udaljenost i donose zakljucak da li se nalazi u toj zlatnoj zoni ili ne. Sve to ja ne znam da izracunam, ali recimo i da moze da se izracuna, ono sto ne mogu da shvatim, a sa trenutnim teleskopima i tehnologijom je i nemoguce, kako moze da zna kakve su klimatske promene tamo i da li je toplo ili hladno, to je bas bas pretpostavka bez ikakve naucne pozadine.

Blazena Svetlost Nekomentarisanja

pre 7 godina

(...) Sve to ja ne znam da izracunam, ali recimo i da moze da se izracuna, ono sto ne mogu da shvatim, a sa trenutnim teleskopima i tehnologijom je i nemoguce, kako moze da zna kakve su klimatske promene tamo i da li je toplo ili hladno, to je bas bas pretpostavka bez ikakve naucne pozadine.
(voodoo, 23. januar 2017 09:23)

Naucnici ne iznose pretpostavke bez naucne pozadine. To ostavljamo svakojakim komentatorima na naucnom portalu.
Lepo si zapoceo - na osnovu analize svetlosti zvezde zna se njena velicina, starost i masa i spektralni tip. Na osnovu toga zna se koliko zracenja emituje na kojoj talasnoj duzini i na kom rastojanju od zvezde je oblast "zlatokose" - da je taman toplo da ima tecne vode, ali da nije previse vruce da imamo Veneru ili hladno da imamo sadasnji Mars ili neku vecito smrznutu grudvu. S obzirom da je energija zracenja zvezde glavni "input" za globalne cikluse protoka materije i energije na planeti, mozemo uz pomoc mocnih racunara modelovati klimu na planeti ako znamo njenu orbitu, njene dimenzije i pretpostavimo sastav atmosfere. Ako je mogao Milankovic pre 100 godina da pravi prve proracune kakva je klima na tada malo poznatom Marsu, Mesecu, Veneri... mozemo i mi danas da pretpostavimo kakva je klima na egzoplanetama.

Blazena Svetlost Nekomentarisanja

pre 7 godina

Ne shvatam zasto je "super-Zemlja" a nije super-Venera kada je vec slicnija Veneri nego Zemlji.
(Cx, 22. januar 2017 19:32)

"Super Zemlja" je usvojeni naziv za stenovite planete vece od Zemlje koje postoje u zvezdanim egzo-planetarnim sistemima, kao npr. i "vruci Jupiter" ili "vruci Neptun". Inace u radu o kome je rec zaista se koristi izraz "super Venera" za ovu planetu.

Za tri planete oko ove zvezde, crvenog patuljka Wolf 1061, znalo se i ranije, ali je sada na osnovu 7 godina preciznog posmatranja odredjena priroda zvezde i velicina habitabilne zone oko nje. Te planete su oznacene kao Wolf 1061 b,c i d. Ova planeta Wolf 1061b se nalazi na samoj unutrasnjoj granici habitabilne zone, cak zahvaljujuci ekscentricnoj putanji prilazi i blize zvezdi nego sto bi trebalo. Tako da ako ima atmosferu, najverovatnije je rec o super Veneri sa podivljalim efektom staklene baste. Kao dodatak ispitivana je stabilnost orbita ove tri planete zbog medjusobnog uticaja i nadjeno je da planeta c pokazuje haoticnost putanje, sto bi, uz plimsku vezanost, klimu na njoj cinilo veoma nepredvidljivom cak i na skalama od par hiljada godina.

Jovan

pre 7 godina

S' obzirom da je prosecan zivotni vek zvezda i planeta negde oko 10 milijardi godina, velika je verovatnoca da ce na nekoj planeti koja se nalazi u nastanjivoj zoni, u nekom trenutku njenog postojanja se razviti zivot.
To je jednostavno teorija verovatnoce, statistike a i Marfijev zakon - sve sto moze da se desi desice se.
Pa samo u nasoj galaksiji ima oko 100 milijardi zvezda. Svemir vrvi od zivota!

srećko

pre 7 godina

Hoće i tamo prvi da stignu Rusi i Amerikanci, bankari i imobilien makleri? Prije običnog naroda, tako da narodu imaju šta prodavati. Šta je najbolje ponijeti kad se krene?

MisterNo

pre 7 godina

@sir oliver
Izvinete se @fizicar, jer je u pravu.
Sila kojom se deluje na povrsinu tela je F=G*m1*m2/r^2
m1 je covek, a m2 masa planeta.
Posto masa zavisi od zapremine (uz istu gustinu), a precnik je 64% veci (ili 1.64) dobijamo da je masa druge planete m2 = 1.64^3 mase Zemlje = 4.4 mase Zemlje.
Ali imamo u imeniocu r^2, a kako je precnik druge planete 1.64*r Zemlje, imao konacno:
F nove planete = G*m1*4.4m2/(2.69r^2) =>
F nove planete = F Zemlje * 1.64
@fizicar zasluzeno ima taj nik, a sto se tice vas dvojice... ne znam, ocenite sami :)
(molim objaviti radi razjasnjenja)

Očekujući minuse...

pre 7 godina

Dok Bog "ne kaže svoje",od nastanka života nema ništa. Možete da verujete u abiogenezu koliko god hoćete. Omne vivum ex vivo.

nebojsanele

pre 7 godina

Ljudi su po bibliji kaznjeni i baceni u taj prostor gde nijednim brodom ne mozete preci tu razdaljinu. Dakle mozete samo cekati novi dolazak Isusa.

Pax

pre 7 godina

Da li postoji mogucnost da jedna osoba ili bilo ko objasni kako je moguce da se otkrivaju planete udaljene svetlosnim godinama a nemamo jednu jedinu pravu sliku(fotografiju) od mesta na kom zivimo. Nekako ispada da je lakse istrazivati maglu nego fakticno mesto postojanja.

Dulex

pre 7 godina

I u ovom tekstu apsolutno nista nije receno. Pa mi nasu planetu nismo u mogucnosti da potpuno istrazimo, kamo li neke tamo Vučije zvezde 1000 i kusur brojki.

Racundzija

pre 7 godina

Ako je prečnik veći za 64% povlači da je zapremina veća za 4.41 puta(V= 4/3 x r^3 x Pi). Ako je gustina ista, gravitaciona konstanta za tu planetu će biti 4.41 puta veća od one na Zemlji. Ovo takodje znači da ćemo biti 4.41 puta teži. Broj kilograma(masa) ostaje isti, ko je išao u osnovnu i na časovima fizike malo pazio, razumeće.

Učite deco i dan i noć, znanje je sila, znanje je moć...

tex willer

pre 7 godina

"Nastanjiva zona" je vrlo relativan pojam, jer postoji mnoštvo prirodnih uslova i vrlo veliki kompleks njihovih međuodnosa da bi na nekoj planeti mogla da nastane biosfera. Osim udaljenosti od matične zvezde, veoma su bitni i tip same zvezde, veličina i masa konkretne planete, snaga magnetnog polja, sastav atmosfere, hemijski profil okeana, kretanje kontinentalnih ploča, vulkanska aktivnost, prisustvo prirodnih satelita, itd - dakle, jako mnogo elemenata. Zato ni Venera ni Mars nisu adekvatni primeri u tom kontekstu, jer odrednice "preblizu" ili "predaleko" u okviru te zone nemaju presudan značaj za razvoj životnih formi. Obe planete bi i danas bile pogodne za život da u prošlosti nisu doživele ceo niz katastrofa koje su ih načinile vrlo negostoljubivim mestima za život. Malo je verovatno da je položaj unutar "nastanjive zone" bio odlučujući faktor za gubljenje atmosfere, okeana, vodenog ciklusa i magnetnog polja - ali, udari masivnih asteroida (odn. kometa), kataklizmički sudari ili vrlo bliska razmimoilaženja sa drugim planetama, kao i čudovišno snažna električna pražnjenja tokom planetne migracije svakako su mogli dovesti do ovakvog ishoda. S druge strane, postojanje ogromnih podzemnih okeana na mesecima džinovskih planeta i patuljastim planetama van nastanjive zone (primerice, na Ceresu, Evropi, Enceladusu, Titanu, itd.) jasno ukazuju da bi "mejnstrim" nauka morala da bude mnogo manje rigidna i isključiva kada je reč o uslovima za evoluciju.

bolji racundzija

pre 7 godina

E moj Racundzija, pogledaj ponovo kako glasi formula za jacinu gravitacionog polja pa ces videti da tu ne utice samo mada vec i razdaljina od centra.

Baquero

pre 7 godina

Ne znaju šta se dešava na Veneri i Mesecu, koji su najbliži našoj planeti, al zato znaju šta se dešava četrnaest svetlosnih godina od nas, važi.

dado.zlo

pre 7 godina

Sa tolikim poluprečnikom i gustinom sličnoj Zemlji, ja bih bio 4.4 puta teži, ili ti prevedeno na srpski, moji mišići bi trebali da nose masu od 450 kg.
Zaključak, tamo bi u idealnim uslovima mogli da živimo, ali pokretni kao panjevi :)
Komentar poslat iz B92 Android™ aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0) (glupander, 22. januar 2017 18:28)

to sto si dbio ovoliko pluseva od "skolovanih ljudi tu" je uzas
naime masa je uvijek ista ali tezina nije

ako je tvoja MASA 100kg onda tezina (zaokruzeno) je 1000N (od 9,80 do 8.82 m/s)

u ovom slucaju tvoja tezina bi se povecala proporcijalno gravitacijskoj sili pomnozenoj s tvojom masom..

Nevera

pre 7 godina

(sir oliver, 23. januar 2017 11:26)

Sila gravitacije je proporcionalna masi tela (jednog i drugog), a obrnuto proporcionalna kvadratu rastojanja. Koeficijent proporcionalnosti je univerzalna gravitaciona konstanta. pošto je masa proporcionalna trećem stepenu poluprečnika, ispada da je ~r^3/r^2, što ja ~r. Dakle, uz jednake gustine, povećaće se 1,64 puta. Drugi putmalo bolje razmisli.

cobo

pre 7 godina

mare @
I sto je jos tuznije,kada nestane zivot na Zemlji bice zadnji koji je postojao i taj se fenomen nikad vise u svemiru nece ponoviti .

sir oliver

pre 7 godina

@fizicar, prost racun, e moji fizicari i racundzije, prozivate @glupandera, a decko je profesor za vas! masa neke planete je osnov za jacinu gravitacije, a ona je gustina puta zapremina! a zapremina je direktno zavisna samo od precnika na kub! tako da 1,64 na trecu dodje tu oko 4,4! jedino sto bi tezina bila umanjena za nekih 32% , zbog malo vece udaljenosti od centra! bravo glupanderu!

Zoro

pre 7 godina

Još jedna super-zemlja oko crvenog patuljka. To je valjda neki maksimum koji mogu da otkriju sa današnjom tehnologijom.
Planeta je verovatno zbog male orbite uvek svojom jednom stranom okrenuta ka suncu u čiji prilog govori i otkriće da postoje jake klimatske promene.
Sa nestrpljenjem očekujem lansiranje teleskopa TESS (okt.2017) koji će se usredsrediti na zvezde sličnije našem suncu, kao i naravno JWT (okt.2018).

protheus

pre 7 godina

Jes ono, mi ne možemo na kentauri a kamo li 3 puta dalje.
Vodite vi naučnici računa za zemlju i to što već 2 godine imamo prenaseljenost u odnosu na ishranu stanovništva zemlje.

Smuleco

pre 7 godina

@Aluvial: Na Veneri, na visini od oko 52 do 56 kilometara, od njene površine, u gustim slojevima atmosfere, temperatura je u rasponu od 0 do 37 stepeni Celzijusovih, a atmosferski pritisak je skoro jednak onom, na površini Zemlje, i iznosi oko 0,8 bara, odnosno, oko 80kPa(atmosferski pritisak, na površini Zemlje, u nivou mora, iznosi 101,3kPa, odnosno 1bar). Znači, taj pojas atmosfere Venere, sem odsustva vazduha, odnosno kiseonika, ima skoro idealne uslove za život, u pogledu, predhodno navedenih parametara.

dragan

pre 7 godina

Tesko da to ima veze s Zemljom, ako 1.64 veca od Zemlje to znaci da 1.64 na kub, a to je 4.4 puta ima vecu masu od Zemlje ako joj je slican sastav. Recimo ako imate 80 kg, tamo bi imali 350 kg, naravno da bi vam popucale kosti i kada bi bilo vazduha i ne bi trebali da nosite skafander. Ali verovatnije je da je kao na Veneri, plus 500 stepeni i pritisak 250 bara.

my way

pre 7 godina

Та планета је позната одраније, после је откривена много ближа планета слична Земљи, Проксима Б која кружи око прве звезде до Сунца, Проксиме Кентаури и удаљена је од нас 4,2 светлосне године.

чупакадабра

pre 7 godina

iskoristicemo bas ovo saznanje o bas ovoj planeti i cim budemo putovali brzinom svetlosti idemo bas tamo. u medjuvremenu...

Marko

pre 7 godina

@Rodi Obrenovac Po Trampovom mišljenju poprilično sam siguran da gresis. Efekat staklene bašte je produkt Kine da bi se usporila ekonomija Amerike.

anonymous on purpose

pre 7 godina

14 svetlosnih godina, sica, znaci ako sad krenete imate sanse da stignete tamo zanjedno 14000 godina, bolje se fokusirajte i trosite resurse na to kako da odrzimo i sacuvamo ovu nasu jednu jedinu koju imamo.

Rogi Obrenovac

pre 7 godina

Koliko ja znam, a prilično sam siguran da znam, Venera je na početku nastanjive zone u našem sunčevom sistemu. Razlozi zašto je toliko vrela nisu u njenoj blizini suncu, već u njenoj atmosveri koja stvara efekat staklene bašte i tako podiže temperaturu na površini. Kada ne bi ispuštala štetne gasove temperatura na Veneri bi bila malo veća nego na zemlji. Efekat staklene bašte se u bliskoj budućnosti može desiti i Zemlji, jer sve je više štetnih gasova, temperatura raste iz godine u godinu.....

Valerij

pre 7 godina

Do sada najbrza letelica kojom se prevozio covek je letela blizu 30.000 km/h(space shutle Discovery).
Pod uslovom da ima neka fora da uskladisti toliko gorivo trebalo bi mu 504.000 godina da dodje do te planete.
Ukoliko uzmemo u obzir da covecanstvo napreduje i da svakih 10 godina uspe da napravi letelicu 10 puta brzu od ove trenutne a da zanemarimo problem skladistenja tolikog goriva, negde 2070-te godine bi trebali da imamo neku svemirsku letelicu koja bi mogla da stigne do tamo za recimo 5 godina, da odradi neki posao i da se vrati jos bar 10 godina, ja bih tad imao 110.
Nema svrhe da razmisljam o tome, idem ja da jedem Njeguski prsut, Sjenicki sir i da popijem casu Pro Crode Vranca.
O raznoraznim Alfa Centaurima, Orionima i persecima neka razmisljaju moji cukun unuci.

glupander

pre 7 godina

Sa tolikim poluprečnikom i gustinom sličnoj Zemlji, ja bih bio 4.4 puta teži, ili ti prevedeno na srpski, moji mišići bi trebali da nose masu od 450 kg.
Zaključak, tamo bi u idealnim uslovima mogli da živimo, ali pokretni kao panjevi :)

nebojsanele

pre 7 godina

Ljudi su po bibliji kaznjeni i baceni u taj prostor gde nijednim brodom ne mozete preci tu razdaljinu. Dakle mozete samo cekati novi dolazak Isusa.

Racundzija

pre 7 godina

Ako je prečnik veći za 64% povlači da je zapremina veća za 4.41 puta(V= 4/3 x r^3 x Pi). Ako je gustina ista, gravitaciona konstanta za tu planetu će biti 4.41 puta veća od one na Zemlji. Ovo takodje znači da ćemo biti 4.41 puta teži. Broj kilograma(masa) ostaje isti, ko je išao u osnovnu i na časovima fizike malo pazio, razumeće.

Učite deco i dan i noć, znanje je sila, znanje je moć...

Kobster

pre 7 godina

Da predupredim komentare tipa: Zasto traze zivot bas u nastanjivoj zoni, mozda vanzemaljski zivot pociva na drugacijim postulatima. Mozda, ali zivot na Zemlji je jedini koji znamo, pa i najvece sanse za otkrivanje novog zivota su u slicnim uslovima.

Čist račun

pre 7 godina

Sa tolikim poluprečnikom i gustinom sličnoj Zemlji, ja bih bio 4.4 puta teži, ili ti prevedeno na srpski, moji mišići bi trebali da nose masu od 450 kg. 
Zaključak, tamo bi u idealnim uslovima mogli da živimo, ali pokretni kao panjevi :)
(glupander, 22. januar 2017 18:28)

Uz pretpostavku da planeta ima gustinu sličnu gustini Zemlje, a o tome ništa ne znamo, ti bi na toj planeti bio 1,64 puta teži. Ako ti je za utehu, i ja bih! I moja žena, ali se ne usuđujem da joj kažem.

Pored računa, ni padeži ti nisu "omiljeno voće".

my way

pre 7 godina

Та планета је позната одраније, после је откривена много ближа планета слична Земљи, Проксима Б која кружи око прве звезде до Сунца, Проксиме Кентаури и удаљена је од нас 4,2 светлосне године.

Pax

pre 7 godina

Da li postoji mogucnost da jedna osoba ili bilo ko objasni kako je moguce da se otkrivaju planete udaljene svetlosnim godinama a nemamo jednu jedinu pravu sliku(fotografiju) od mesta na kom zivimo. Nekako ispada da je lakse istrazivati maglu nego fakticno mesto postojanja.

Hugo

pre 7 godina

Oni i dalje traze "zivot na zemlji" negde van Zemlje. Ako trazis zivot van Zemlje ne trazi uslove kao ovde, jer zivot mozda postoji i negde gde bica piju sumpor, a jedu cink..

sir oliver

pre 7 godina

@fizicar, prost racun, e moji fizicari i racundzije, prozivate @glupandera, a decko je profesor za vas! masa neke planete je osnov za jacinu gravitacije, a ona je gustina puta zapremina! a zapremina je direktno zavisna samo od precnika na kub! tako da 1,64 na trecu dodje tu oko 4,4! jedino sto bi tezina bila umanjena za nekih 32% , zbog malo vece udaljenosti od centra! bravo glupanderu!

Očekujući minuse...

pre 7 godina

Dok Bog "ne kaže svoje",od nastanka života nema ništa. Možete da verujete u abiogenezu koliko god hoćete. Omne vivum ex vivo.

dragan

pre 7 godina

Tesko da to ima veze s Zemljom, ako 1.64 veca od Zemlje to znaci da 1.64 na kub, a to je 4.4 puta ima vecu masu od Zemlje ako joj je slican sastav. Recimo ako imate 80 kg, tamo bi imali 350 kg, naravno da bi vam popucale kosti i kada bi bilo vazduha i ne bi trebali da nosite skafander. Ali verovatnije je da je kao na Veneri, plus 500 stepeni i pritisak 250 bara.

ša te briga

pre 7 godina

Kaže ovaj genije da tamo vlada pravi haos. Očigledno nikada nije bio u Srbiji da vidi kako naša vlada pravi haos, a ipak živimo ovde

Super

pre 7 godina

Poenta svemira nije ljudski zivot nego planetarno zvezdani zivot. Smesni su ljudi koji smatraju zemlju jedinom planetom na kojoj ima zivota. Ljudi verovatno nema ali drugih bica ima. Pa ljudi nije bilo ni na zemlji pa smo nastali kada su dinosauruse iskorenili udari kometa. Tako ce nesto pocistiti nas a nastsce novi zivot u okviru planetarno zvezdanog sistema

Baquero

pre 7 godina

Ne znaju šta se dešava na Veneri i Mesecu, koji su najbliži našoj planeti, al zato znaju šta se dešava četrnaest svetlosnih godina od nas, važi.

Aluvial

pre 7 godina

Ne vidim nikakvu slicnost ove planete sa Venerom ukoliko se brzo zagreva i hladi. Venera je pakleno mesto, ubedljivo najtoplija planeta Suncevog sistema sa ogromnim atmosferskim pritiskom na povrsini planete. Na Veneri nema toplo - hladno nego samo vrelo.

cobo

pre 7 godina

mare @
I sto je jos tuznije,kada nestane zivot na Zemlji bice zadnji koji je postojao i taj se fenomen nikad vise u svemiru nece ponoviti .

tachyon

pre 7 godina

@ (anonymous on purpose, 22. januar 2017 17:51)

Da su tako razmišljali stanovnici Evrope nikad ne bi otkrili Ameriku. Postoji još mnogo sličnih primera, ali hoću da naglasim da je bitan istraživački duh kako bismo napredovali.

Dulex

pre 7 godina

I u ovom tekstu apsolutno nista nije receno. Pa mi nasu planetu nismo u mogucnosti da potpuno istrazimo, kamo li neke tamo Vučije zvezde 1000 i kusur brojki.

protheus

pre 7 godina

Jes ono, mi ne možemo na kentauri a kamo li 3 puta dalje.
Vodite vi naučnici računa za zemlju i to što već 2 godine imamo prenaseljenost u odnosu na ishranu stanovništva zemlje.

srećko

pre 7 godina

Hoće i tamo prvi da stignu Rusi i Amerikanci, bankari i imobilien makleri? Prije običnog naroda, tako da narodu imaju šta prodavati. Šta je najbolje ponijeti kad se krene?

milos

pre 7 godina

" .. bolje se fokusirajte i trosite resurse na to kako da odrzimo i sacuvamo ovu nasu jednu jedinu koju imamo. .."
(anonymous on purpose, 22. januar 2017 17:51)

Astronomi se bave astronomijom a ne ekologijom kao sto se i ekolozi ne bave astronomijom. Zamisli kada bi rekao nekom ekologu da izracuna lucni ugao izmedju Jupitera i Ganimeda .

MisterNo

pre 7 godina

@glupander
Mislim da ste pogresili u racunici. Jeste da 64% povecan precnik
znaci sto se tice mase (iz zapremine) (1.64)^3 = 4.4, ali i precnik (iz imenioca) (1.64*r)^2, pa na kraju ostaje da je gravitacija na povrsini te planete 1.64 puta veca nego na Zemlji, sto je ipak podnosljivo.
Izvinjavam se na ovakom zapisu, komplikovano mi je pisati jednacine u ovom formatu.

dado.zlo

pre 7 godina

Sa tolikim poluprečnikom i gustinom sličnoj Zemlji, ja bih bio 4.4 puta teži, ili ti prevedeno na srpski, moji mišići bi trebali da nose masu od 450 kg.
Zaključak, tamo bi u idealnim uslovima mogli da živimo, ali pokretni kao panjevi :)
Komentar poslat iz B92 Android™ aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0) (glupander, 22. januar 2017 18:28)

to sto si dbio ovoliko pluseva od "skolovanih ljudi tu" je uzas
naime masa je uvijek ista ali tezina nije

ako je tvoja MASA 100kg onda tezina (zaokruzeno) je 1000N (od 9,80 do 8.82 m/s)

u ovom slucaju tvoja tezina bi se povecala proporcijalno gravitacijskoj sili pomnozenoj s tvojom masom..

voodoo

pre 7 godina

Teleskop zapravo ne moze da vidi samu planetu, zbog snage svetlosti zvezde, kao kad vam pred sijalicu proleti neki insekt, dok je ispred sijalice vi mozete da vidite samo tu tacku koja blokira svetlost, ne samog insekta. Onda se racuna koliko cesto ta planeta blokira tu svetlost i u kom periodu, na osnovu toga i mera te zvezde kao i procene njene jacine oni onda racunaju velicinu planete i udaljenost i donose zakljucak da li se nalazi u toj zlatnoj zoni ili ne. Sve to ja ne znam da izracunam, ali recimo i da moze da se izracuna, ono sto ne mogu da shvatim, a sa trenutnim teleskopima i tehnologijom je i nemoguce, kako moze da zna kakve su klimatske promene tamo i da li je toplo ili hladno, to je bas bas pretpostavka bez ikakve naucne pozadine.

Blazena Svetlost Nekomentarisanja

pre 7 godina

(...) Sve to ja ne znam da izracunam, ali recimo i da moze da se izracuna, ono sto ne mogu da shvatim, a sa trenutnim teleskopima i tehnologijom je i nemoguce, kako moze da zna kakve su klimatske promene tamo i da li je toplo ili hladno, to je bas bas pretpostavka bez ikakve naucne pozadine.
(voodoo, 23. januar 2017 09:23)

Naucnici ne iznose pretpostavke bez naucne pozadine. To ostavljamo svakojakim komentatorima na naucnom portalu.
Lepo si zapoceo - na osnovu analize svetlosti zvezde zna se njena velicina, starost i masa i spektralni tip. Na osnovu toga zna se koliko zracenja emituje na kojoj talasnoj duzini i na kom rastojanju od zvezde je oblast "zlatokose" - da je taman toplo da ima tecne vode, ali da nije previse vruce da imamo Veneru ili hladno da imamo sadasnji Mars ili neku vecito smrznutu grudvu. S obzirom da je energija zracenja zvezde glavni "input" za globalne cikluse protoka materije i energije na planeti, mozemo uz pomoc mocnih racunara modelovati klimu na planeti ako znamo njenu orbitu, njene dimenzije i pretpostavimo sastav atmosfere. Ako je mogao Milankovic pre 100 godina da pravi prve proracune kakva je klima na tada malo poznatom Marsu, Mesecu, Veneri... mozemo i mi danas da pretpostavimo kakva je klima na egzoplanetama.

Jovan

pre 7 godina

S' obzirom da je prosecan zivotni vek zvezda i planeta negde oko 10 milijardi godina, velika je verovatnoca da ce na nekoj planeti koja se nalazi u nastanjivoj zoni, u nekom trenutku njenog postojanja se razviti zivot.
To je jednostavno teorija verovatnoce, statistike a i Marfijev zakon - sve sto moze da se desi desice se.
Pa samo u nasoj galaksiji ima oko 100 milijardi zvezda. Svemir vrvi od zivota!

tex willer

pre 7 godina

"Nastanjiva zona" je vrlo relativan pojam, jer postoji mnoštvo prirodnih uslova i vrlo veliki kompleks njihovih međuodnosa da bi na nekoj planeti mogla da nastane biosfera. Osim udaljenosti od matične zvezde, veoma su bitni i tip same zvezde, veličina i masa konkretne planete, snaga magnetnog polja, sastav atmosfere, hemijski profil okeana, kretanje kontinentalnih ploča, vulkanska aktivnost, prisustvo prirodnih satelita, itd - dakle, jako mnogo elemenata. Zato ni Venera ni Mars nisu adekvatni primeri u tom kontekstu, jer odrednice "preblizu" ili "predaleko" u okviru te zone nemaju presudan značaj za razvoj životnih formi. Obe planete bi i danas bile pogodne za život da u prošlosti nisu doživele ceo niz katastrofa koje su ih načinile vrlo negostoljubivim mestima za život. Malo je verovatno da je položaj unutar "nastanjive zone" bio odlučujući faktor za gubljenje atmosfere, okeana, vodenog ciklusa i magnetnog polja - ali, udari masivnih asteroida (odn. kometa), kataklizmički sudari ili vrlo bliska razmimoilaženja sa drugim planetama, kao i čudovišno snažna električna pražnjenja tokom planetne migracije svakako su mogli dovesti do ovakvog ishoda. S druge strane, postojanje ogromnih podzemnih okeana na mesecima džinovskih planeta i patuljastim planetama van nastanjive zone (primerice, na Ceresu, Evropi, Enceladusu, Titanu, itd.) jasno ukazuju da bi "mejnstrim" nauka morala da bude mnogo manje rigidna i isključiva kada je reč o uslovima za evoluciju.

чупакадабра

pre 7 godina

iskoristicemo bas ovo saznanje o bas ovoj planeti i cim budemo putovali brzinom svetlosti idemo bas tamo. u medjuvremenu...

Blazena Svetlost Nekomentarisanja

pre 7 godina

Ne shvatam zasto je "super-Zemlja" a nije super-Venera kada je vec slicnija Veneri nego Zemlji.
(Cx, 22. januar 2017 19:32)

"Super Zemlja" je usvojeni naziv za stenovite planete vece od Zemlje koje postoje u zvezdanim egzo-planetarnim sistemima, kao npr. i "vruci Jupiter" ili "vruci Neptun". Inace u radu o kome je rec zaista se koristi izraz "super Venera" za ovu planetu.

Za tri planete oko ove zvezde, crvenog patuljka Wolf 1061, znalo se i ranije, ali je sada na osnovu 7 godina preciznog posmatranja odredjena priroda zvezde i velicina habitabilne zone oko nje. Te planete su oznacene kao Wolf 1061 b,c i d. Ova planeta Wolf 1061b se nalazi na samoj unutrasnjoj granici habitabilne zone, cak zahvaljujuci ekscentricnoj putanji prilazi i blize zvezdi nego sto bi trebalo. Tako da ako ima atmosferu, najverovatnije je rec o super Veneri sa podivljalim efektom staklene baste. Kao dodatak ispitivana je stabilnost orbita ove tri planete zbog medjusobnog uticaja i nadjeno je da planeta c pokazuje haoticnost putanje, sto bi, uz plimsku vezanost, klimu na njoj cinilo veoma nepredvidljivom cak i na skalama od par hiljada godina.

Blazena Svetlost Nekomentarisanja

pre 7 godina

Sa tolikim poluprečnikom i gustinom sličnoj Zemlji, ja bih bio 4.4 puta teži, ili ti prevedeno na srpski, moji mišići bi trebali da nose masu od 450 kg.
Zaključak, tamo bi u idealnim uslovima mogli da živimo, ali pokretni kao panjevi :)
(glupander, 22. januar 2017 18:28)

Ne, ne bi bio 4.4 puta tezi jer bi bio i 1.6 puta udaljeniji od centra, a privlacna sila opada sa kvadratom rastojanja. Bio bi tezi 1.6 puta.

Nevera

pre 7 godina

(sir oliver, 23. januar 2017 11:26)

Sila gravitacije je proporcionalna masi tela (jednog i drugog), a obrnuto proporcionalna kvadratu rastojanja. Koeficijent proporcionalnosti je univerzalna gravitaciona konstanta. pošto je masa proporcionalna trećem stepenu poluprečnika, ispada da je ~r^3/r^2, što ja ~r. Dakle, uz jednake gustine, povećaće se 1,64 puta. Drugi putmalo bolje razmisli.

Zoro

pre 7 godina

Još jedna super-zemlja oko crvenog patuljka. To je valjda neki maksimum koji mogu da otkriju sa današnjom tehnologijom.
Planeta je verovatno zbog male orbite uvek svojom jednom stranom okrenuta ka suncu u čiji prilog govori i otkriće da postoje jake klimatske promene.
Sa nestrpljenjem očekujem lansiranje teleskopa TESS (okt.2017) koji će se usredsrediti na zvezde sličnije našem suncu, kao i naravno JWT (okt.2018).

my way

pre 7 godina

Та планета је позната одраније, после је откривена много ближа планета слична Земљи, Проксима Б која кружи око прве звезде до Сунца, Проксиме Кентаури и удаљена је од нас 4,2 светлосне године.

bolji racundzija

pre 7 godina

E moj Racundzija, pogledaj ponovo kako glasi formula za jacinu gravitacionog polja pa ces videti da tu ne utice samo mada vec i razdaljina od centra.

MisterNo

pre 7 godina

@sir oliver
Izvinete se @fizicar, jer je u pravu.
Sila kojom se deluje na povrsinu tela je F=G*m1*m2/r^2
m1 je covek, a m2 masa planeta.
Posto masa zavisi od zapremine (uz istu gustinu), a precnik je 64% veci (ili 1.64) dobijamo da je masa druge planete m2 = 1.64^3 mase Zemlje = 4.4 mase Zemlje.
Ali imamo u imeniocu r^2, a kako je precnik druge planete 1.64*r Zemlje, imao konacno:
F nove planete = G*m1*4.4m2/(2.69r^2) =>
F nove planete = F Zemlje * 1.64
@fizicar zasluzeno ima taj nik, a sto se tice vas dvojice... ne znam, ocenite sami :)
(molim objaviti radi razjasnjenja)

Smuleco

pre 7 godina

@Aluvial: Na Veneri, na visini od oko 52 do 56 kilometara, od njene površine, u gustim slojevima atmosfere, temperatura je u rasponu od 0 do 37 stepeni Celzijusovih, a atmosferski pritisak je skoro jednak onom, na površini Zemlje, i iznosi oko 0,8 bara, odnosno, oko 80kPa(atmosferski pritisak, na površini Zemlje, u nivou mora, iznosi 101,3kPa, odnosno 1bar). Znači, taj pojas atmosfere Venere, sem odsustva vazduha, odnosno kiseonika, ima skoro idealne uslove za život, u pogledu, predhodno navedenih parametara.