Javnost zbunjuju razni načini računanja smrtnosti: IFR, CFR, specifičan mortalitet i slično, ali i nesaglasje među stručnjacima, jer neki tvrde da je smrtnost od kovida vrlo visoka i da su stoga potrebne stroge mere kako bi se suzbilo širenje virusa, a drugi da je niža nego što se u početku mislilo i da vlade preteruju s nametanjem nepotrebnih ograničenja poput zatvaranja.
Najnovija metaanaliza, odnosno pregled većeg broja istraživanja, nudi nam malo konkretniji odgovor i pokazuje da globalna stopa smrtnosti može biti i 16 odsto za one starije od 90 godina, ali nula odsto za decu mlađu od četiri godine.
Takođe pokazuje da je stopa smrtnosti od kovida 19 u blagom padu spram one u aprilu.
Prema nalazima najnovije studije, u prvom talasu pandemije je umrlo više od jedne osobe na 100 osoba zaraženih koronavirusom.
"Stopa smrtnosti je najmanje 10 ili 20 puta veća od smrtnosti od gripa", rekao je epidemiolog Nikolas Brazeau sa univerziteta Imperijal koledž u Londonu.
Istraživanje je takođe pokazalo da trenutno u bolnicama umire manje hospitalizirovanih s kovidom 19 nego tokom prvog talasa, što sugeriše da je stopa smrtnosti u blagom padu. No stručnjaci upozoravaju da se to može promeniti ako u Evropi i SAD dođe do opterećenja bolnica.
Zašto je teško odrediti tačnu stopu smrtnosti?
Stvarnu stopu smrtnosti teško je proceniti iz dva razloga. Prvo, verovatnost smrtnog ishoda od kovida 19 dosta zavisi od godišta, pola, zdravlja i dobijene nege.
To znači da će se stope smrtnosti razlikovati od zemlje do zemlje, odnosno čak od mesta do mesta jer, među ostalim, zavise od podrške zdravstvenog sistema na tom području.
Stopa smrtnosti najviša je u domovima za starije osobe; prema jednoj od studija, u belgijskim staračkim domovima iznosi čak 73 odsto. U zemljama poput Južne Koreje, koje su u velikoj meri uspele da spreče izbijanje epidemije u domovima za starije, stopa smrtnosti je znatno niža.
Drugi razlog zbog kojeg je teško proceniti stvarnu stopu smrtnosti jeste to što postoje različiti načini korišćenja brojeva za njen proračun.
Naime, ono što želimo saznati jeste koliko ljudi koji se zaraze virusom umire. Najbolji način da utvrdimo koliko je ljudi zaraženo jeste da testiramo krv mnogo hiljada ljudi kako bismo videli koliko ih ima antitela na kovid 19, a zatim da te rezultate preslikamo na globalnu populaciju te podelimo s brojem umrlih (IFR).
No serološka testiranja, kojima se utvrđuje postojanje antitela, nisu toliko pouzdana kao PCR testovi, piše New Scientist.
S druge strane, broj slučajeva potvrđenih putem PCR testova (koji prepoznaju prisustvo virusa) nije adekvatan za izračunavanje stope smrtnosti jer se time ne utvrđuje stvaran broj zaraženih. Naime, na PCR se obično šalju kontakti zaraženih ili osobe s izraženim simptomima. A poenta je u tome da su mnogi zaraženi asimptomatski ili imaju vrlo blage simptome te prođu ispod radara.
Vlasti procenjuju da je tokom vrhunca prvog talasa u Velikoj Britaniji dnevno bilo zaraženo oko 250.000 ljudi, dok su PCR testovi registrovali samo 5.000 slučajeva dnevno.
Mada za razvijenije zemlje možemo donekle reći koliko je ljudi umrlo od koronavirusa, i ovde još postoji mnogo nepoznanica.
U Velikoj Britaniji na početku pandemije nije bilo zabeleženo dosta smrtnih slučajeva zbog nedostatka testova te mnogi smatraju kako je tokom prvog talasa umrlo više ljudi nego što pokazuju službeni podaci.
"44.000 mrtvih u prvom talasu je premala brojka. Naime, mnogo smrtnih slučajeva na početku uopše nije dijagnostikovano. Ako upoređujemo smrtnost u istim mesecima prethodnih godina, dolazimo do zaključka da je od kovida 19 tokom prvog talasa umrlo 10.000 ili 20.000 ljudi više nego što to pokazuju službeni podaci", rekao je doktor Pol Hanter sa univerziteta Ist Anglija.
Kako bi dobili bolji uvid u stvarnu stopu smrtnosti, Brazeau i njegove kolege pregledali su 175 studija o stopama smrtnosti od kovida 19 i utvrdili kako ih je samo 10 bilo pouzdano. Nakon što su prilagodili podatke istraživanjima, izračunali su stopu smrtnosti za svako starosno doba.
Analiza je pokazala da za osobe mlađe od 40 godina stopa smrtnosti iznosi manje od 0.1 odsto, za one između 50 i 54 godine 0.36 %, za one između 70 i 74 godine 2,17 % i 5 % za starije od 80 godina.
Naučnici zaključuju da bi stopa smrtnosti sada trebalo da bude niža nego tokom prvog talasa, jer zdravstveni radnici imaju više iskustva u lečenju korone te su se neki tretmani pokazali kao delotvorni pri smanjenju simptoma.
Podaci iz bolnica u Engleskoj, Velsu i Severnoj Irskoj pokazuju da su oni zaraženi koronavirusom koji su hospitalizovani nakon 1. septembra imali oko 10 odsto manju verovatnoću smrtnog ishoda nego oni koji su primljeni ranije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.
Finalni turnir FIBA Lige šampiona, koji FIBA u saradnji sa KSS od 26. do 28. aprila 2024. organizuje u beogradskoj Areni, biće pravi spektakl, pre svega jer će se utakmice igrati na LED terenu.
Poljsko Ministarstvo odbrane odbilo ideju Ukrajine da bi poljski sistemi PVO, uključujući protivraketni sistem "Patriot" koji Poljska ima, mogli da od ruskih napada iz vazduha zaštite i zapad Ukrajine.
Predsednik HDZ i aktuelni hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da će vrlo skoro biti poznato sa kim će ta stranka formirati novu parlamentarnu većinu.
Libanska militantna grupa Hezbolah saopštila da je u sredu napala bazu izraelske vojske, a izraelska vojska da je u napadu ranjeno 14 vojnika, među njima šest teško.
Vodeći član krajnje desne stranke Alternativa za Nemačku (AfD) pojavio se danas pred sudom zbog optužbi da je koristio zabranjeni slogan paravojnog krila Nacističke stranke.
Fotografija Palestinke koja u naručju drži telo devojčice poginule u izraelskom napadu u ratom razorenom Pojasu Gaze osvojila je ovogodišnju nagradu World Press Photo.
Slonica Viola iz jednog cirkusa u SAD polomila je ogradu i prošetala 10 minuta po ulicama grada But u državi Montana nakon što ju je uplašio zvuk auspuha automobila u blizini.
Vest da je sedamnaestogodišnja gimnastičarka, Marija Heranz Gomez, preminula u četvrtak u Univerzitetskoj bolnici u Kabaniljasu del Kampu, u Gvadalahari, ostavila je ceo svet u šoku.
Nakon što je imao 10 nominacija za Oskara u prethodnoj godini, Martin Skorseze ima u planu dva nova projekta, a jedan od njih je biografski film o Frenku Sinatri.
The former director of intelligence at Israel's Mossad intelligence agency says that targeting nuclear facilities in Iran is one of the options to respond to an attack on Israel, writes Sky News.
Today at 18:00 at Trg Krajina in Banjaluka, a large rally "Srpska is calling" will be held, from which it will be announced that no one can and will not humiliate the Republic of Srpska and the Serbian people, no matter where and what decisions they make.
The Supreme Commander of the NATO Forces for Europe and the Commander of the European Command of the US Army, Christopher Cavoli, stated that NATO has made a decision to strengthen the reserve forces within the mission in Kosovo and Bosnia and Herzegovina.
Huawei je predstavio svoju novu vodeću seriju, Pura 70, u pokušaju da oživi svoje poslovanje na tržištu telefona koje je pogođeno američkim sakcijama.
Motorola je na događaju u Beogradu regionalno predstavila nove članove edge 50 porodice: Motorola edge 50 ultra, Motorola edge 50 pro i Motorola edge 50 fusion.
Nedavno smo posetili Kinu, gde smo sa kompanijom Honor bili u njihovom sedištu, industrijskom parku i razvojnoj laboratoriji. Fascinirani smo viđenom tehnologijom, a detalje pročitajte u nastavku.
Predsednica Skupštine Srbije najavila da će izbori u Beogradu i u više od 80 gradova i opština u Srbiji biti istog dana, iako mandat pojedinih lokalnih samouprava ističe kasnije.
HDZ Andreja Plankovića je osvojila najviše mandata u hrvatskom Saboru. Ako budu u prilici da ponovo naprave vladu, mogu li isti ljudi doneti promene nezadovoljnima?
Komentari 91
Pogledaj komentare