Kolika je sada verovatnoća da ćete umreti ako ste zaraženi koronavirusom?

Mnogima nije jasno kolika je stvarna stopa smrtnosti nakon zaraze koronavirusom.

Zdravlje

Izvor: B92

Četvrtak, 26.11.2020.

17:20

Default images
Foto: Depositphotos / vilevi

Javnost zbunjuju razni načini računanja smrtnosti: IFR, CFR, specifičan mortalitet i slično, ali i nesaglasje među stručnjacima, jer neki tvrde da je smrtnost od kovida vrlo visoka i da su stoga potrebne stroge mere kako bi se suzbilo širenje virusa, a drugi da je niža nego što se u početku mislilo i da vlade preteruju s nametanjem nepotrebnih ograničenja poput zatvaranja.

Najnovija metaanaliza, odnosno pregled većeg broja istraživanja, nudi nam malo konkretniji odgovor i pokazuje da globalna stopa smrtnosti može biti i 16 odsto za one starije od 90 godina, ali nula odsto za decu mlađu od četiri godine.

Takođe pokazuje da je stopa smrtnosti od kovida 19 u blagom padu spram one u aprilu.

Prema nalazima najnovije studije, u prvom talasu pandemije je umrlo više od jedne osobe na 100 osoba zaraženih koronavirusom.

"Stopa smrtnosti je najmanje 10 ili 20 puta veća od smrtnosti od gripa", rekao je epidemiolog Nikolas Brazeau sa univerziteta Imperijal koledž u Londonu.

Istraživanje je takođe pokazalo da trenutno u bolnicama umire manje hospitalizirovanih s kovidom 19 nego tokom prvog talasa, što sugeriše da je stopa smrtnosti u blagom padu. No stručnjaci upozoravaju da se to može promeniti ako u Evropi i SAD dođe do opterećenja bolnica.

Zašto je teško odrediti tačnu stopu smrtnosti?

Foto: GettyImages / Chung Sung Jun / Staff
Stvarnu stopu smrtnosti teško je proceniti iz dva razloga. Prvo, verovatnost smrtnog ishoda od kovida 19 dosta zavisi od godišta, pola, zdravlja i dobijene nege.

To znači da će se stope smrtnosti razlikovati od zemlje do zemlje, odnosno čak od mesta do mesta jer, među ostalim, zavise od podrške zdravstvenog sistema na tom području.

Stopa smrtnosti najviša je u domovima za starije osobe; prema jednoj od studija, u belgijskim staračkim domovima iznosi čak 73 odsto. U zemljama poput Južne Koreje, koje su u velikoj meri uspele da spreče izbijanje epidemije u domovima za starije, stopa smrtnosti je znatno niža.

Drugi razlog zbog kojeg je teško proceniti stvarnu stopu smrtnosti jeste to što postoje različiti načini korišćenja brojeva za njen proračun.

Naime, ono što želimo saznati jeste koliko ljudi koji se zaraze virusom umire. Najbolji način da utvrdimo koliko je ljudi zaraženo jeste da testiramo krv mnogo hiljada ljudi kako bismo videli koliko ih ima antitela na kovid 19, a zatim da te rezultate preslikamo na globalnu populaciju te podelimo s brojem umrlih (IFR).

No serološka testiranja, kojima se utvrđuje postojanje antitela, nisu toliko pouzdana kao PCR testovi, piše New Scientist.

S druge strane, broj slučajeva potvrđenih putem PCR testova (koji prepoznaju prisustvo virusa) nije adekvatan za izračunavanje stope smrtnosti jer se time ne utvrđuje stvaran broj zaraženih. Naime, na PCR se obično šalju kontakti zaraženih ili osobe s izraženim simptomima. A poenta je u tome da su mnogi zaraženi asimptomatski ili imaju vrlo blage simptome te prođu ispod radara.

Vlasti procenjuju da je tokom vrhunca prvog talasa u Velikoj Britaniji dnevno bilo zaraženo oko 250.000 ljudi, dok su PCR testovi registrovali samo 5.000 slučajeva dnevno.
Foto: Deposithphotos / lightsource
Mada za razvijenije zemlje možemo donekle reći koliko je ljudi umrlo od koronavirusa, i ovde još postoji mnogo nepoznanica.

U Velikoj Britaniji na početku pandemije nije bilo zabeleženo dosta smrtnih slučajeva zbog nedostatka testova te mnogi smatraju kako je tokom prvog talasa umrlo više ljudi nego što pokazuju službeni podaci.

"44.000 mrtvih u prvom talasu je premala brojka. Naime, mnogo smrtnih slučajeva na početku uopše nije dijagnostikovano. Ako upoređujemo smrtnost u istim mesecima prethodnih godina, dolazimo do zaključka da je od kovida 19 tokom prvog talasa umrlo 10.000 ili 20.000 ljudi više nego što to pokazuju službeni podaci", rekao je doktor Pol Hanter sa univerziteta Ist Anglija.

Kako bi dobili bolji uvid u stvarnu stopu smrtnosti, Brazeau i njegove kolege pregledali su 175 studija o stopama smrtnosti od kovida 19 i utvrdili kako ih je samo 10 bilo pouzdano. Nakon što su prilagodili podatke istraživanjima, izračunali su stopu smrtnosti za svako starosno doba.

Analiza je pokazala da za osobe mlađe od 40 godina stopa smrtnosti iznosi manje od 0.1 odsto, za one između 50 i 54 godine 0.36 %, za one između 70 i 74 godine 2,17 % i 5 % za starije od 80 godina.

Naučnici zaključuju da bi stopa smrtnosti sada trebalo da bude niža nego tokom prvog talasa, jer zdravstveni radnici imaju više iskustva u lečenju korone te su se neki tretmani pokazali kao delotvorni pri smanjenju simptoma.

Podaci iz bolnica u Engleskoj, Velsu i Severnoj Irskoj pokazuju da su oni zaraženi koronavirusom koji su hospitalizovani nakon 1. septembra imali oko 10 odsto manju verovatnoću smrtnog ishoda nego oni koji su primljeni ranije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

91 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: