Veliki doprinos srpskih hirurga međunarodnom projektu "Hirurgija u doba korone"
Srbija je među zemljama koje su dale najveći doprinos međunarodnom projektu "Hirurgija u doba korone", po broju pacijenata koji su operisani tokom epidemije virusa korona.
Ideja za projekat je potekla iz Birmingema u Velikoj Britaniji, a cilj je da se na bazi internacionalne saradnje, razmene podataka i različitih iskustava, dođe do zaključaka koji će omogućiti najkavlitetnije hirurško lečenje tokom pandemije kovid 19.
Učešće u ovom projektu naša zemlja je dobla zahvaljujući dugodišnjoj saradnji prof. dr Dejana Radenkovića, hirurga iz Klinike za digestivnu hirurgiju KCS, koji je član Američkog koledža hirurga, evropskih i svetskih komiteta za jetru i pankreas, i predsednik Srpskog pankreasnog kluba.
U projekat su uključene 124 zemlje, sa oko 33.000 hirurški lečenih pacijenata, a iz Srbije je uključeno 914 operisanih bolesnika. Zahvaljujući dobroj saradnji i maksimalnoj angažovanosti srpskih hirurga, ali i ostalih zdravstvenih radnika, naša zemlja se našla na 25. mestu po ukupnom broju uključenih pacijenata u projekat i četvrtom mestu u svetu u odnosu na broj stanovnika, posle Velike Britanije (organizator studije), Španije i Austrije, ostavljajući iza sebe lošije plasirane svetske sile kao što su SAD, Nemačka, Francuska...
Prof. Dejan Radenković kaže za Tanjug da se projekat sastoji od nekoliko studija - jedna se bavila analizom komplikacija na plućima kod operisanih pacijenata, druga koliko je odloženo hirurških operacija, a treća kolika je uspešnost operacija onkoloških pacijenata u doba korone.
Prva studija je pokazala da je kod operisanih pacijenata, tokom epidemije virusa korona, u 50 odsto slučajeva došlo do komplikacija na plućima što značajno povećava mortalitet (smrtnost).
"U normalnim uslovima kada nema pandemije procenat plućnih komplikacija je oko 10 odsto, a tokom epidemije je oko 50 odsto. Zaključak je da se u epidemiji tokom hirurških intervencija mora voditi računa o prevenciji plućnih komplikacija, kao i da timovi u bolnicama moraju organizaciono biti spremni da prihvate veći broj pacijenata koji će imati neku od plućnih komplikacija", naveo je Radenković.
Napominje da operisani pacijenti nisu bili zaraženi, ali da se u epidemiji ne zna ko je asimptomatski nosilac virusa.
Druga studija koja se bavila odlaganjem hirurških operacija tokom pandemije kovida 19, pokazala je da 28 miliona pacijenata u svetu je imalo odloženu intervenciju i da su u 90 odsto slučajeva u pitanju bile benigne bolesti.
Radenković kaže da tako veliki broj odloženih operacija znači da ti pacijenti u nekom momentu moraju biti operisani što će biti značajan udar na sve zdravstvene sisteme.
"Treća studija se bavila kako su lečeni pacijenti sa kancerom za vreme kovida. Rezultati njihovog lečenja su pokazali da je mortalitet kod pacijenata koji su operisani zbog raka bio značajno veći u odnosu na period kada nije bilo pandemije, ali da je procenat hirurških komplikacija bio manji, najverovatnije zbog pažljivog odabira pacijenata“, naveo je Radenković.
Ističe da hirurzi moraju danas pažljivo da donose odluke o hirurškoj intervenciji, na osnovu rizika vezanih za opšte stanje pacijenta, operativnog, ali i organizacionog rizika.
Studija je pokazala da su lošije u lečenju prolazili pacijenti koji su imali kovid 19 neposredno pre ili posle operacije. Analiziran je uspeh lečenja pacijenata koji su operisani nakon preležane kovid infekcije i to nakon prve nedelje od negativnog PCR brisa, između druge i treće nedelje, posle četvrte nedelje.
"Studija je donela značajan zaključak da pacijenti koji su operisani četiri nedelje nakon poslednjeg PCR brisa su imali značajno bolje rezultate", pojasnio je Tanjugov sagovornik.
Jedan od rezultata projekta biće i izrada hirurških vodiča, a Srbija će zahvaljujući respektabilnoj poziciji u ovom projektu, biti jedna od prvih koji će ih dobiti, moća da prilagodi hirurško lečenje pacijenata u vreme epidemije.
"Srbija je kroz ovaj projekat, zahvaljujući učešću velikog broja kolega hirurga, ali i anesteziologa koji su istovremeno angažovani na najtežim poslovima u kovid-centrima i u operacionim salama i podršci Ministarstva zdravlja, još jednom pokazala da se naš zdravstveni sistem u uslovima pandemije jako dobro prilagodio. Kako se radi o potpuno novoj bolesti, što znači nepoznatoj i za lekare, neophodni su nam podaci na velikom uzorku operisanih, do kojih dolazimo kroz ovaj međunarodni projekat", naglasio je Radenković.
On kaže da žrtve pandemije nisu samo kovid bolesnici i zdravstveni radnici uključeni u kovid sistem, već da se mora razmišljati i o pacijentima koji nemaju kovid, a moraju da se leče.
U međunarodni projekat "Hirurgija u doba korone" bilo je uključeno 25 centara u Srbiji i to Beograda, Čačka, Novog Sada, Kragujevca.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Rusija i Ukrajina su skoro postigle novi sporazum o crnomorskom transportu u martu nakon dva meseca pregovora, da bi Kijev naglo otišao, preneo je Rojters u ponedeljak.
Dvadeset hiljada ljudi demonstriralo je večeras u Tbilisiju, glavnom gradu Gruzije protiv izglasavanja spornog zakona o "stranom uticaju", kojeg kritičari porede s represivnim zakonom Rusije i smatraju "ubistvenim za slobodu".
Dva pripadnika poznate kriminalne bande Bišnoi iz Indije pucali su na stan poznatog bolivudskog glumca Salmana Kana iz osvete što je on ubio dve antilope
Prepoznajući alarmantne nivoe zagađenja vazduha u nekoliko srpskih gradova i značajne zdravstvene rizike koje određene čestice u vazduhu predstavljaju, posebno za decu, kompanija P&G odlučila je da pomogne.
Nakon što je imao 10 nominacija za Oskara u prethodnoj godini, Martin Skorseze ima u planu dva nova projekta, a jedan od njih je biografski film o Frenku Sinatri.
At the Brod border crossing, a victim of international human trafficking was discovered and identified, and it is a five-year-old girl who was accompanied by a foreign citizen, who was detained by order of the acting prosecutor.
Speaker of the National Assembly of the Republic of Serbia, Ana Brnabić, speaks after the end of the meeting where representatives of the government and the opposition discussed election conditions.
The popular Greek portal Pronews announced this morning that the only Greek member of parliament who did not vote "yes" last night in Strasbourg was Nina Kasimati and that, as they wrote, it serves her honor.
Najveći pritisak na Telegram ne vrše vlade, već američke korporacije Apple i Google, izjavio je izvršni direktor ove platforme Pavel Durov u intervjuu sa novinarom Takerom Karlsonom.
Izvršni direktor jedne od AI firmi u usponu, prozvao je druge kompanije u njhovom poduhvatu da kreiraju takozvanu "generalnu veštačku inteligenciju" (AGI).
Pre nekoliko godina, Samsung je predstavio 8.5Gbps LPDDR5X RAM, koji je tada bio najbrži na svetu. Kako ova tehnologija napreduje, sada je kompanija najavila još brži LPDDR5X.
Robot po imenu Atlas, kompanije Boston Dynamics, prethodnih godina impresionirao nas je svojim akrobacijama. Međutim, došlo mu je vreme da ode u penziju.
Nakon što je Evropska komisija primorala Apple da otvori iOS za eksterne prodavnice aplikacija u EU, izgleda da i druge države istražuju Apple zbog antimonopolskih praksi i monopola.
Usluge servisiranja klima u automobilima ovog leta postaće prošlost. Serviseri masovno sklanjaju klima stanice iz svojih auto-servisa, a sada smo dobili i objašnjenje zbog čega je to tako.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija će na zatvorenom sastanku raspravljati o Nacrtu rezolucije o "Međunarodnom danu refleksije i sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine".
Golman Američke Samoe Niki Salapu našao se među stativama 11. aprila 2001. godine, braneći u najtežem porazu u međunarodnom fudbalu, kada je njegov tim izgubio od Australije 31:0.
Komentari 1
Pogledaj komentare