Koje ćete sve usluge i ove godine imati kod privatnika?

Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) raspisao je 30. decembra javni poziv za ugovaranje usluga sa privatnim klinikama koje nisu u mreži javnog zdravstva. Poziv za potpisivanje ugovora traje do 31. januara.

Direktorka RFZO dr Sanja Radojević Škodrić kaže da se iz godine povećava broj usluga, odnosno privatnih ustanova sa kojima RFZO potpisuje ugovore. Prošle godine operacije katarakte, osim državnih, radilo je i 17 privatnih ustanova, te je tako lista čekanja smanjena za 11.500 osiguranika.

"To je zaista najveći pomak koji se desio. Sada na listi čekanja za senilnu i presenilnu kataraktu ima oko 10.000 ljudi. To su uglavnom osobe koje u ovom trenutku i ne mogu da budu operisane zbog starosti ili udruženih bolesti koje imaju", kaže Škodrićeva za Tanjug.

Procedura za odlazak na lečenje u privatne klinike, koje imaju potpisan ugovor sa RFZO ista je kao i za državne. Pacijent mora da se obrati izabranom lekaru koji ga upućuje kod lekara specijaliste i on procenjuje da li je za operaciju ili nije. Ukoliko je za operaciju, stavlja ga na listu čekanja, koja se šalje u RFZO.

Pacijenti se anketiraju da li žele u privatnoj ili državnoj ustanovi da se operišu. RFZO je prošle godine za operacije katarakte osiguranih lica, privatnim klinikama platio 1,5 milijardi dinara. Prošle godine proširena su i prava pacijenata za lečenje hiperbaričnom oksigenacijom.

Na taj tretman najčešće se šalju pacijenti zbog raznih infekcija, u slučaju sepse, kod dijabetesa i komplikacija dijabetesa. Do prošle godine RFZO je imao ugovor samo sa jednom ustanovom za terapiju hiperbaričnim kiseonikom, a prošle godine je potpisan sa pet ustanova. Za lečenje pacijenata u hiperbaričnoj komori Fond je izdvojio oko 300 miliona dinara.

Na vantelesnu oplodnju (VTO) parovi u Srbiji, osim državnih ustanova, prošle godine mogli su da idu u 11 privatnih klinika. Proširena su prava osiguranih lica te od prošle godine žene do 42 godine imaju pravo na šest pokušaja VTO.

"Prvi put od prošle godine država plaća i zamrzavanje embriona. O trošku RFZO može da se zamrzne do šest embriona. Za vantelesnu oplodnju prošle godine smo izdvojili 650 miliona dinara", navela je Škodrićeva.

Sa privatnim klinikama ugovore o dijalizi RFZO potpisuje još od 2006. godine. Prošle godine su potpisani sa dve ustanove i za te namene se izdvaja godišnje oko četiri milijarde dinara. RFZO od 2013. godine sklapa ugovore i sa privatnim apotekama, tako da pacijenti lekove na recept i medicinska pomagala mogu da podižu i kod njih.

Škodrićeva kaže su u 2019. godini potpisani ugovori sa 782 privatne apoteke. Samo za lekove na recept privatne apoteke fakturisale su 31 milijardu dinara, a za medicinsko-tehnička pomagala tri milijarde dinara. Bilo je i apoteka sa kojima je raskinut ugovor, jer nisu izvršavale svoje ugovorene obaveze.

Škodrićeva najavljuje rigorozne kontrole u ovoj godini. Ona pojašnjava da RFZO potpisuje ugovore sa privatnicima za sve zdravstvene usluge za koje državne ustanove nemaju dovoljno kapaciteta i da su dosadašnje analize pokazali da nema dovoljno kapaciteta za pojedine dijagnostičke procedure. I privatnici su zadovoljni dosadašnjom saradnjom sa Fondom. Direktorka ZUA Lilly Drogerie Zvjezdana Lončar kaže da RFZO "redovno izmiruje obaveze" i da je saradnja "korisna i uspešna".

"Od samog potpisivanja ugovora, saradnja sa RFZO odlično funkcioniše na zadovoljstvo svih uključenih strana - države, apoteka, a što je najvažnije pacijenata. Na taj način, državi su smanjeni troškovi, dok su pacijentima lekovi dostupni u značajno većem broju apoteka nego ranije", navela je ona.