Ko češće pere ruke - muškarci ili žene?

Žene nakon obavljanja nužde temeljnije peru ruke nego što to čine muškarci, pokazalo je nemačko istraživanje u kojem se zaključuje da oba pola treba to još bolje da rade.

Izvor: hina
Podeli
Foto: Thinkstock
Foto: Thinkstock

Prema istraživanju privatnog univerziteta SRH u gradu Hejdelbergu, 11 odsto muškaraca nije uopšte opralo ruke nakon odlaska u toalet, kao ni tri odsto žena.

Vodu i sapun koristilo je 82 posto žena, ali tek 51 posto muškaraca.

"Za potrebe istraživanja, 10 studenata psihologije posmatralo je ruke oko hiljadu posetilaca javnih toaleta tokom jednog meseca", kazao je autor istraživanja Frank Musolesi.

"Studenti su stajali neprimetno u prostorima za pranje ruku u javnim WC-ima u restoranima brze hrane, uslužnim prostorima na auto-putevima, železničkim stanicama, kao i u toaletu univerzitetske menze", kazao je Musolesi.

Ranije istraživanje savezne kancelarije za zdravstveno prosvećivanje sprovedeno 2013. godine utvrdilo je da je 95 posto muškaraca odgovorilo da "gotovo uvek" opere ruke nakon upotrebe toaleta, a takav odgovor dalo je i 98 posto žena.

Savezna kancelarija preporučuje da pranje ruku sapunom i vodom traje najmanje 20 sekundi nakon upotrebe toaleta i da se pritom ne zaboravi da dobro oprere i prostor između prstiju.

Prema istraživanju univerziteta u Hajdelbergu, samo je osam posto posmatranih žena i muškaraca na taj način opralo ruke nakon korišćenja toaleta.

Sedam posto ruke nije opralo, 27 posto samo je vodom nakvasilo ruke, a 58 posto koristilo je sapun i vodu, ali ruke nije opralo dovoljno temeljno.

Vesti

Šta bi nam se dogodilo ako bismo jeli samo meso?

Sve više ljudi se, iz godine u godinu, odriče mesa i životinjskih proizvoda, dok izbor jela za vegetarijance i vegane u restoranima postaje sve veći. Međutim, šta bi se dogodilo kada bismo se u potpunosti odrekli vegetarijanskih ideala i postali isključivo mesožderi?

Vesti utorak 19.06. 08:20 Komentara: 62

Broj cipela "kaže" koliko vam je života ostalo

Epidemiolog iz Stokholma Hans Bjors ubeđen je da je svojim prilično čudnim istraživanjem napravio pravi iskorak u nauci. Sastavio je grupu od 800 ljudi, i muškaraca i žena, ali je koristio i podatke za poređenje ljudi iz svih oblasti Švedske, odakle je dobio informacije o tome kada su ljudi umrli, uzrok smrti, ali i broj cipela koje su nosili. On je ubeđen da je veličina stopala definitivno ključni faktor u određivanju dužine života.

Vesti ponedeljak 18.06. 13:11 Komentara: 72
strana 1 od 2094 idi na stranu