Glavne faktore rizika predstavlja nedovoljno konzumiranje proizvoda od žitarica, orašida i voća ili unos prevelike količine soli u organizam, zbog čega pojedinci postaju gojazni, imaju visok krvni pritisak ili visok nivo holesterola u krvi.
Gojaznost je veliki problem u brojnim zemljama sveta, kaže Kristofer Mari sa Univerziteta Vašington u Sijetlu.
Slično je i s mentalnim zdravljem, odnosno bolestima, poput depresije i zavisnosti. Po rezultatima studije u 2016. je evidentirana 1,1 milijarda takvih slučajeva.
Tri četvrtine svih smrti evidentiranih prošle godine posledica su nezaraznih bolesti, a srčana oboljenja i dijabetes tipa 2 u porastu su u brojnim zemljama sveta.
Komplikacije što ih je uzrokovao dijabetes tokom 2016. su odnele 1,43 miliona ljudi, što je povećanje za 31,1 odsto u odnosu na 2006.
Loša prehrana i izostanak fizičke aktivnosti doprinose razvoju dijabetesa tipa 2, a od bolesti nastalih kao posledice pušenja prošle je godine umrlo 7,1 milion stanovnika.
Zdravstveni radnici
ukazuju i na neke pozitivne trendove, a to je značajan uspeh u borbi protiv nekih zaraznih bolesti, osobito side i malarije.
Suprotno tome, broj smrtnih slučajeva od posledica zaraze denga groznicom u poslednjih je 10 godina porastao za 82 odsto, a ta tropska i suptropska bolest tokom 2016. odnela je oko 37.800 ljudskih života.
Po podacima u čijem je prikupljanju učestvovalo 2500 stručnjaka iz više od 130 zemalja u sklopu istraživanja pod nazivom "Global Burden of Disease Injuries and Risk Factors 2016", prošle je godine u svetu rođeno 128,8 miliona novorođenčadi, a u istom je razdoblju umrlo 54,7 miliona ljudi.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 5
Pogledaj komentare