Sve kreće od oštećenog krvnog suda

Moždani udar, ili šlog, spada u red onih nimalo bezazlenih bolesti koje u većini slučajeva ostavljaju posledice u vidu invaliditeta ili smrtnog ishoda. Za uspešno lečenje obolelog brzo zbrinjavanje je od životne važnosti.

Zdravlje

Izvor: B92

Sreda, 02.06.2010.

16:39

Default images

O tome šta je moždani udar i zašto nastaje, objašnjava vaskularni hirurg docent dr Slobodan Cvetković iz Klinike za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije.

- Akutni moždani udar, šlog ili moždana kap, kako se bolest sve zove, predstavlja ozbiljno stanje. Reč je o ozbiljnom oštećenju koje je uzrokovano ili nedostatkom krvi u moždanom tkivu, ili, što je ređe, krvarenjem na tom istom mestu. Ishemija, ili nedostatak krvi nastaje zbog začepljenja krvnog suda koji dovodi krv u moždano tkivo. Može i zbog obolevanja krvnih sudova, koji se tokom vremena sužavaju i na taj način smanjuju priliv krvi u mozak. U jednom kritičnom trenutku priliv hranljivih materija i kiseonika u krvi postaje toliko nizak da moždana ćelija trpi oštećenje od kojeg nema oporavka.

Šta se u takvom trenutku dešava?

- Nastupa smrt pogođene moždane ćelije, tako da se njena funkcija više ne vraća. Moždano tkivo je najosetljivije i najplemenitije u ljudskom organizmu. Jednom uništeno nije više u stanju da se revitalizuje i vrati u normalnu funkciju. Stepen oštećenja je različit, a zavisi od toga koji deo mozga je pogođen. Zato simptomi šloga i mogu biti različiti, od vrlo blagih, veoma teških, do onih smrtonosnih. No, na sreću, blizu pedeset odsto pacijenata ima određenu najavu moždanog udara.

Koji simptomi su najupečatljiviji?

- Simptomi najave moždanog udara ispoljavaju se u vidu prolaznih neuroloških poremećaja koji traju kratko. Po pravilu nekoliko minuta do najviše sat, a zatim se spontano u potpunosti povlače. Smetnje se ogledaju u prolaznoj slabosti funkcija jedne strane tela, noge i ruke. Može doći do njihovog trnjenja, oduzetosti, smetnji u koordinaciji pokreta i hoda. Ove simptome prati i poremećaj govora koji nije moguć ili je nejasan, poremećaj vida na jednom oku, kada dolazi do sužavanja vidnog polja do potpunog zamračenja. Psihički ispadi, odnosno poremećaji svesti, takođe prate ovo stanje. Iznenadna pojava vrtoglavice praćene nagonom za povraćanjem, kao i glavobolje prvo u potiljačnom delu, takođe su deo lepeze simptoma. Svi zajedno predstavljaju tranzitorne ishemijske atake (TIA), koji su prolaznog karaktera, ali u svakom slučaju predstavljaju najavu moždanog udara.

Da li se ovi simptomi kod svih javljaju?

- Nažalost nemaju svi tranzitorni ishemijski atak kao prolaznu epizodu. Kod takvih osoba moždani udar se javlja kao grom iz vedra neba, sa navedenim simptomima snažno izraženim i veoma teškim, koji se ne povlače. Primera radi, ako je pogođen deo mozga za funkciju ruku, dolazi do trajnog oštećenja, u vidu oduzetosti. Nažalost, kod čak trećine moždani udar završava se smrtnim ishodom.

Šta dovodi do moždanog udara?

- Najčešći uzrok za moždani udar je arterioskleroza, bolest koja dovodi do oštećenja krvnog suda, doprinoseći stvaranju plakova (naslaga) na zidovima, što za posledicu ima manju propustljivost krvi. Ovakvo stanje krvnih sudova za posledicu ima i pojavu infarkta srca. Da ne bi došlo do ovako ozbiljne situacije, bolest zahteva preventivno delovanje i uklanjanje glavnih uzroka koji do nje dovode. Među njima posebno su opasni hipertenzija, pušenje, dijabetes, stres, masnoće u krvi... Takođe su ugrožene i gojazne osobe sa visokim vrednostima holesterola, srčani bolesnici sa narušenim srčanim ritmom, kao i žene koje uzimaju oralnu kontracepciju sa visokim sadržajem estrogena.

Ko je, inače, više ugrožen od moždanog udara - žene ili muškarci?

- Poslednji statistički pokazatelji govore da u našoj zemlji moždani udar predstavlja prvi uzrok smrti kod žena, a drugi kod muškaraca. Stručnjaci procenjuju da kod nas od moždanog udara strada više od tri hiljade ljudi na milion stanovnika. Procene pokazuju da na svakih sat vremena jedna osoba dobije moždani udar. Posebno zabrinjava činjenica da šlog pogađa sve mlađe ljude. Godišnje se za pomoć lekaru zbog ovog problema obrati oko dve i po hiljade osoba mlađih od 40 godina. Savremeni način života u stvari briše i polne i starosne razlike.

Kakve posledice ostavlja moždani udar?

- Posledice su izuzetno teške, osim u slučajevima kada je oporavak potpun. U slučajevima kada je oporavak izrazito težak ili nemoguć, ljudi su onesposobljeni, često prikovani za krevet ili invalidna kolica, nisu u stanju da brinu o sebi. Rehabilitacija se primenjuje i u njihovom slučaju, ali je oporavak veoma dug i neizvestan. Nažalost, kod jednog broja pacijenata bolest je sa fatalnim ishodom.

Koji su vidovi lečenja moždanog udara i koliko su uspešni?

- Lečenje je u principu medikamentozno i operativno. Medikamentozno podrazumeva terapiju protiv navedenih faktora rizika. Ako do moždanog udara dođe, kod jednog broja bolesnika, koji su se na vreme javili lekaru, moguće je primeniti lekove koji razbijaju tromb i ublažavaju posledice moždanog udara. Da se moždani udar ne bi javio, pored lekova za kontrolu faktora rizika, koristi se i operativno lečenje krvnih sudova koji su u kritičnom stanju zbog nastalog suženja. To operativno lečenje, grubo rečeno, podrazumeva čišćenje krvnog suda od naslaga, da bi se uspostavila normalna cirkulacija i ishrana moždanog tkiva. Metoda je bezbedna, sa izuzetno malim procentom rizika. S druge strane, suženi krvi sud može da se osposobi i širenjem i ugradnjom stenta.

ŽENE UGROŽENIJE

Žene, čije su majke ili sestre pretrpele moždani udar, imaju veći rizik da i same dožive šlog, u odnosu na one u čijim porodicama takve pojave nije bilo. Ovo tvrde nemački stručnjaci na osnovu istraživanja kojim je obuhvaćeno više od 91.000 ljudi koji su doživeli moždani udar, a zatim kontrolisani kod porodičnog lekara. Analizirajući slučajeve utvrdili su da je kod žena u porodičnoj anamnezi češće bilo slučajeva moždanih udara kod majki i sestara, u odnosu na muškarce. Takođe su otkrili da su godine pacijentkinja sa prvim moždanim udarom slične starosti njihovih majki i sestara, ali ne i očeva. Po mišljenju istraživača, istorija bolesti ženskog rođaka iz najuže porodice izuzetno je važan pokazatelj povećanog rizika od moždanog udara za pripadnice nežnijeg pola.

Izvor: Z. O. Joksović, Novosti.rs
Foto: kilokilo, www.sxc.hu

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare

6 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: