Brzo smo dobili vakcinu protiv korone? Naučnik objasnio kako smo došli do toga FOTO

Mikrobiolog Branko Rihtman, sa Univerziteta Vavrik u Velikoj Britaniji, koji je poznat po tome što je bio volonter za testiranje vakcine Oksford/Astra Zeneka, na svom profilu na Tviteru objasnio je koje su faze dovele do toga da danas imamo nekoliko vakcina koje su završile treću fazu ispitivanja sa visokim procentom uspešnosti.

Zdravlje

Izvor: B92

Sreda, 25.11.2020.

14:55

Default images
Foto: depositphotos-DmitryPoch

On je za sve koji sumnjaju u efikasnost vakcina objasnio kako inače teče ispitivanje vakcina, kao i to šta je ovog puta ubrzalo proces.

U njegovom postu stoji:

"Kako su vakcine za kovid 19 razvijene u 10 meseci, a vakcinama obično treba 10 godina?"

Razvijanje vakcina je dug i mukotrpan proces koji zna trajati godinama, ako ne i decenijama. Vakcinu protiv papiloma virusa (HPV) su razvijali 25 godina.

Razvijanje vakcine se odvija kroz sledeće korake:

Inicijalno istraživanje – prvo treba odabrati najbolji pristup razvijanju vakcine. Da li će to biti izlaganje imunog sistema delovima virusa ili celom neutralisanom virusu, koji je najučinkovitiji sastav vakcine. Vrši se ispitivanje na ljudskim ćelijskim kulturama, ispitivanje na miševima, ispitivanje na primatima…
Foto: Depositphotos, bezikus
Pronalazak industrijskog partnera – laboratorije koje razvijaju vakcine su obično akademske, znači u sklopu univerziteta ili su u relativno malim biotehnološkim firmama (kao što je Bajontek). Te laboratorije nemaju mogućnosti da proizvode vakcine u masovnim količinama.

Pre nego što se upustite u mukotrpne, dugotrajne procese razvijanja i licenciranja vakcine, morate uveriti industrijskog partnera da mu se isplati ulagati u masovnu proizvodnju baš te vaše vakcine.

Klinička ispitivanja - ova faza uzima najviše vremena. Potrebno je naći dovoljan broj dobrovoljaca da učestvuju u kliničkim ispitivanjima. Ti dobrovoljci onda treba da provedu dovoljno vremena izloženi virusu ili drugom patogenu protiv koga je vakcina da bi se mogla izračunati efikasnost vakcine. U slučaju bolesti sa kojima se susrećemo rutinski, to može potrajati godinama jer je relativno nizak broj zaraženih.

Provera rezultata i licenciranje vakcine – tek kad se skupi dovoljna količina podataka o sigurnosti i efikasnosti vakcine, rezultati idu regulatornim organizacijama (tipa FDA) koje proveravaju rezultate i odobravaju ili ne odobravaju vakcinu. S obzirom na to da se radi o birokratskim telima, ovaj deo procesa takođe može uzeti jako puno vremena.

E sad se postavlja pitanje, kako su kovid vakcine preskočile sve ove godine? Idemo po gore navedenim koracima:

Inicijalno istraživanje – laboratorije koje se bave razvijanjem vakcina protiv kovida 19 su već radile na sličnim virusima. Oksfordska laboratorija je razvijala vakcinu protiv MERS-a i SARS-a, koronavirusa respiratornog sistema.

Pronalazak industrijskog partnera – s obzirom na katastrofalnu štetu koju nanosi trenutna pandemija, i sa ljudskog-zdravstvenog, i sa ekonomskog aspekta, nije ni trebalo ubeđivati firme kao što su Fajzer, Astra Zeneka, Roše i druge da će im se ova vakcina isplatiti.

Klinička ispitivanja – ovde takođe nije bilo problema pronaći dobrovoljce. S obzirom da se radi o globalnoj pandemiji koja je zarazila 60 miliona, a ubila 1,4 miliona ljudi, učesnici u kliničkim ispitivanjima nisu morali čekati decenijama da budu izloženi virusu. U roku od par meseci se dovoljno ljudi u kontrolnim grupama zarazilo, da bi se moglo sa visokom statističkom sigurnošću reći da je vakcina efikasna i sigurna.

Licenciranje i birokratija – s obzirom da se radi o svetskoj pandemiji, sve vlade sveta maltene su stavile razvijanje vakcine kao prvi prioritet i naredila da se birokratija, koja obično sputava razvijanje vakcina, svede na minimum. Faze koje proveravaju sigurnost vakcina se još uvek obavljaju i funkcionišu – to smo videli na primerima zaustavljanja ispitivanja kada bi se pojavila mogućnost da je jedan od učesnika ispitivanja oboleo tokom procesa.

Svi ovi razlozi su doprineli ekspresnom razvoju vakcine i vrlo je verovatno da će nam ovo iskustvo pomoći da i u budućnosti skratimo proces razvijanja novih vakcina", napisao je Branko Rihtman.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

10 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: