Ekcem - bolest modernog društva

Ekcemi su jedna od najčešćih oboljenja kože. Njihova učestalost je značajno veća u industrijskim zemljama, i obrnuto proporcionalna sa stepenom higijene i učestalošću zaraznih bolesti.

Piše: dr Svetlana Đurišić, Dermatim

Izvor: B92

Ponedeljak, 18.01.2010.

10:00

Default images

To je posledica jednim delom većeg zagađenja i izloženosti različitim hemijskim suspstancama koje mogu delovati kao iritansi i alergeni. Sa druge strane, to je takođe posledica razvoja imunskog sistema deteta u sredini sa manjom izloženošću infektivnim agensima. Pokazano je da je učestalost alergijskih bolesti manja u sredinama u kojima postoji veća učestalost crevnih bakterijskih i virusnih infekcija u detinjstvu.

Šta je ekcem?

Ekcem je hronično oboljenje kože koje se odlikuje stalnim zapaljenjem kože. U prvoj akutnoj fazi se manifestuje sa pojavom sitnih mehurića ispunjenih tečnošću koji izazivaju svrab. Često se iz te faze prelazi u hroničnu fazu, gde se javlja crvenilo, jak svrab, perutanje. Svrab je u nekim trenucima neizdrživ, što stvara velike smetnje kod pacijenta.

Kako prepoznati atopijski (dečji) ekcem?

Najčešći oblik ekcema kod dece je atopijski ekcem (dečji ekcem) koji je poznat i pod drugim sinonimima: atopijski dermatitis, endogeni ekcem, neurodermatitis. Manifestuje se pojavom suvoće, svraba i crvenila kože sa perutanjem, kod beba najčešće na obrazima, a kod starije dece u pregibima (lakatne i zatkolene jame). Povezan je sklonošću alergijama u porodici, a najčešće se pogoršava na izlaganje određenim vrstama hrane u ranom periodu (kod dece do 2 godine) ili alergenima iz vazduha kod starije dece.

Kod većine obolelih postoji preosetljivost na grinje iz kućne prašine. Procenat obolelih je značajno veći u industrijskim zemljama, što se pripisuje zagađenju vazduha, ali i većem stepenu higijene, jer je u područjima gde su češće bakterijske i virusne zarazne bolesti (nerazvijene zemlje) procenat dece sa atopijskim dermatitisom znatno niži. Verovatno je da izloženost većem broju infektivnih uzorčnika u detinjstvu utiče na sazrevanje imunskog sistema i utiče na razvoj alergijskih bolesti. Tokom odrastanja, klinička slika kod većine dece postaje blaža, a kod mnogih se posle puberteta ne javlja. Prosečno 60 odsto pacijenata sa atopijskim dermatitisom ima prvu pojavu bolesti do prve, a 90 odsto do pete godine života. Takođe je moguća pojava bolesti po porvi put u odrasloj dob iili čak posle 60. godine.

Da li se kod dece sa ekcemom uvek javljaju i druge “alergije”?

Jedan od kriterijuma za dijagnozu atopijskog dermatitis je podatak o postojanju polenske kijavice, alergijskog rinitisa (zapaljenja nosa) i konjuktivitisa ili bronhijalne astme u detinjstvu ili kod članov aporodice. Međutim, veoma često ovih drugih manifestacija atopije nema kod dece koje imaju ekcem niti se one ikada jave. Nekada postoje simptomi zapušenosti nosa, kijanja u serijama, suvog kašlja is l. Koji su veoma blagi da ih ni sam pacijent ne registruje. Treba još jednom naglasiti da dijagnoza atopijskog (dečjeg) ekcema, ne znači i da će biti pojave bronhijalne astme.

Da li je stres uzrok atopijskog (dečjeg) ekcema?

Ne. Uzrok ove vrste ekcema je set gena koji se nasleđuje i koji utiče na to kako se razvija imunološki sistem pojedinca, a takođe i na to da li će koža biti suva i više propusna za alergene okoline. Kod manjeg broja pacijenata sa atopijskim dermatitisom nađen je nedostatak jednog protein u koži koji je odgovoran i za oslabljenu barijeru kože prema okolnoj sredini. Stres, međutim, može da dovede do pogoršanja bolesti zbog čega je još uvek u upotrebi zastareli naziv za ovu bolest neurodermatitis, ali treba naglasiti da sedativi i anksiolitici i pored toga nemaju značajnu ulogu u kontroli bolesti.

Da li moguće izlečiti atopijski ekcem?

Težina klinički manifestacija atopijskog ekcema se sa odrastanjem smanjuje, i kod neke dece značajno se povuče do 7. Godine, kod druge u pubertetu. Zaista mali broj pacijenata ostane sa manifestacijama ekcem i u odraslom dobu. U samoj prirodi bolesti je da se spontano povlači, gde se može naćii odgovor za navodno potpuno izlečenje ekcema raznim metodama alternativne medicine. Sa druge strane, ima pacijenata kod kojih je bolest uporna i teška i kod kojih se mora razmišljati o dugoročnoj kontroli bolest, zalečenju a ne trajnom izlečenju.

Kako se ekcem leči?

Prva stvar koju treba objasniti je da koža ne sme da bude suva, tako da je prva linija terapije zapravo korišćenje posebnih uljnih kupki, krema za zamašćivanje, nekada i više puta u toku dana i tek na trećem mestu su lekovi i medicinske kreme. Danas pored omraženih kortikosteroida postoje i druge kreme i lekovi koji mogu dugo da se koriste, a nemaju neželjene efekte kao kortikosteroidi. To su tzv. imunomodulatori koji smanjuju inflamaciju u koži. Nekada su, međutim, kortikosteroidne mast i kremovi najbolji i najefikasniji izbor, i ukoliko se koriste pod kontrolom lekara nemaju značajne neželjene efekte. Kontrolisano i oprezno sunčanje prema preporuci lekara tokom proleća i leta može značajno da doprinese kontroli bolesti, a medicinska fototerapija (UVB i PUVA) takođe je veoma dobar izbor lečenja. Postoje zaista teški oblici ekcema koji zahvataju celu kožu, i nekada je neophodno bolničko lečenje i upotreba dugotrajne sistemske terapije pod kontrolom lekara.

Piše: dr Svetlana Đurišić, Dermatim

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: