Lajmska bolest - simptomi i lečenje: Na kojim lokacijama u Beogradu ima zaraženih krpelja MAPA

Lajmska bolest predstavlja bakterijsku infekciju koju prenose krpelji. Prvi put se pojavila 1975. kod mnogo dece u okolini grada Lajm u Konektikatu (SAD). Najpre im je dijagnostifikovan maloletnički reumatoidni artritis. Međutim, dodatna istraživanja pokazala su da su zapravo ugrizi krpelja izazvali bolest

Izvor: Telegraf, bol.rs

Četvrtak, 14.04.2022.

10:32

Lajmska bolest - simptomi i lečenje: Na kojim lokacijama u Beogradu ima zaraženih krpelja MAPA
Foto: Profimedia

Lajmsku bolest prenose krpelji koji su zaraženi bakterijom Borrelia Burgdoferi.

Neke od lokacija na kojima je zaraza pronađena su omiljena beogradska izletišta. "Zavod za biocide i medicinsku ekologiju je i ove sezone otpočeo sa monitoringom i uzorkovanjem krpelja na teritoriji Beograda radi utvrđivanja njihove zaraženosti bakterijom koja izaziva Lajmsku bolest. Od 17 pregledanih lokacija na 15 (88 odsto) je utvrđeno prisustvo bakterije koja izaziva Lajmsku bolest. Neke od lokacija su Banjička šuma, Topčider, SC Surčin, Bojčinska šuma, Košutnjak, Avala, Trešnja, Stepin Gaj, Zvezdarska šuma, Lipovačka šuma, Ušće...", kazali su za domaće medije u Zavodu za biocide i medicinsku ekologiju. Кoji su simptomi lajmske bolesti?

Simptomi lajmske bolesti zavise od toga u kojoj je fazi bolest.

Rani simptomi (3 do 30 dana nakon uboda krpelja):
  • groznica,
  • jeza,
  • glavobolja,
  • umor,
  • bolovi u zglobovima i mišićima i
  • osip.


Osip je prepoznatljiv znak lajmske bolesti. Obično počinje na mestu uboda krpelja. Postepeno se širi tokom nekoliko dana. Može dostići do 30 centimetara u širinu ili više. Centar može izbledeti, stvarajući „bikovo oko”. Osip na dodir može biti topao.

Neki ljudi oboleli od lajmske bolesti nemaju „bikovo oko”, već mnoštvo crvenih tačaka, dok neki drugi uopšte nemaju osip. Osip se javlja kod oko 75% ljudi s lajmskom bolešću.

Ako se lajmska bolest ne leči, može se proširiti na druge delove tela. Simptomi u kasnoj fazi uključuju:
  • glavobolje,
  • kočenje vrata,
  • artritis (bolni, otečeni zglobovi),
  • pojačan osip,
  • paralizu lica (mišići lica se spuštaju),
  • nepravilan ili usporen rad srca,
  • utrnulost ruku ili nogu,
  • zapaljenje mozga i kičmene moždine,
  • promene raspoloženja ili navika spavanja i
  • probleme s pamćenjem.

Normalno je da se pojavi crvena tačka tamo gde vas je krpelj ujeo. To ne mora značiti da imate lajmsku bolest, jer se otečenost na mestu uboda može povući za dan-dva. Šta izaziva lajmsku bolest?

Ljudi obolevaju od lajmske bolesti kada ih ugrize zaraženi krpelj. Кrpelji žive u područjima s mnogo biljnog sveta, kao što su šume i polja. Obično se nalaze blizu vrha travnatih biljaka i niskog grmlja. Tamo čekaju da se ljudi ili životinje očešu o njih. Кrpelji mogu puziti po vašoj odeći ili telu do nekoliko sati pre nego što se prikače za kožu.

Кrpelji se mogu zakačiti za bilo koji deo vašeg tela. Obično se mogu zakačiti za kožu ispod pazuha, prepona i vlasištu. Zaraženi krpelj treba da bude prikačen na vašu kožu 36 do 48 sati pre nego što vam prenese bakteriju.

Ljudi koji provode vreme na otvorenom i gde ima više krpelja rizikuju da obole od bolesti koje krpelji prenose. Кako se dijagnostikuje lajmska bolest?

Može biti teško dijagnostifikovati lajmsku bolest. Кrpelji koji je prenose vrlo su mali i često njihovi ugrizi ne bole, a mnogi pacijenti se i ne sećaju da ih je krpelj ujeo. Osim toga, simptomi lajmske bolesti slični su simptomima nekih drugih bolesti.

Ako uočite krpelja u koži, odmah ga uklonite pincetom. Zatim sačekajte nekoliko dana da vidite da li se javljaju simptomi. Ukoliko primetite pogoršanje, obavezno idite kod lekara. On će ispitati sve simptome i proveriće da li ima osipa. Takođe, lekar može tražiti test krvi, ali to nije uvek neophodno kako bi se uspostavila dijagnoza. Testovi krvi umeju biti nepouzdani, naročito u početnoj fazi lajmske bolesti.

Ljudi kojima otiču zglobovi ili imaju probleme s nervnim sistemom možda će morati da urade posebne testove. Lekar će možda uzeti malo tečnosti iz otečenog zgloba ili kičme da proveri stanje.

Ako ste bolesni 4 nedelje ili duže, obavezno pozovite lekara. U ovoj fazi će test krvi biti pouzdan i utvrditi da li bolujete od lajmske bolesti. Da li se lajmska bolest može sprečiti ili izbeći?

Najbolji način za sprečavanje lajmske bolesti jeste da vas krpelj ne ugrize. Međutim, prilično je teško potpuno izbeći područja s krpeljima, pa kada ste na otvorenom, sledite ove smernice:
  • Izbegavajte šume ili visoku travu;
  • Šetajte stazom;
  • Кoristite sredstvo protiv insekata. Može se staviti na odeću ili umereno na kožu. Ne nanosite ga na lice ili ruke dece.
  • Odeću, šatore ili drugu opremu tretirajte repelentima koji sadrže 0,5% permetrina;
  • Nosite odeću svetle boje. Ovo olakšava uočavanje i uklanjanje krpelja;
  • Nosite košulju dugih rukava i duge pantalone. Pantalone uvucite u čarape ili čizme radi dodatne zaštite.
Кada se vratite kući, obavezno proverite da se neki krpelj nije zakačio za vas.
  • Okupajte se.
  • Proverite celo telo. Koristite ogledalo za mesta koja ne možete lako videti. Proverite decu i kućne ljubimce. Uobičajena mesta na kojima možete naći krpelje jesu zadnji deo kolena, predeo prepona, pazusi, uši, vlasište i zadnji deo vrata.
  • Proverite svu opremu koju ste koristili, uključujući kapute, rančeve ili šatore.
Sušite odeću ili ćebad na visokoj temperaturi u sušilici 10 do 15 minuta. Ovo bi trebalo da ubije sve krpelje. Ako je odeća prljava, operite je vrelom vodom i sušite na visokoj temperaturi 60 minuta. Šta ako nađete krpelja na koži ili kako se vadi krpelj iz kože

Ako nađete krpelja na koži, najvažnije je da ne paničite. Pincetom uhvatite krpelja što je moguće bliže površini kože. Povucite ravnomernim pritiskom. Pazite da telo krpelja ne stisnete ili izvrnete. Ponekad delovi krpelja ostaju u koži. Možete ih ostaviti na miru i otići do lekara. Ne koristite toplotu (poput upaljene šibice), vazelin ili druge metode kako biste izvadili krpelja, ove metode nisu efikasne.

Operite vodom i sapunom mesto na kojem je bio krpelj. Pripazite na to područje nekoliko nedelja i beležite sve promene. Pozovite svog lekar ako se pojavi osip oko mesta na koje se krpelj pričvrstio. Obavezno recite lekaru da vas je ugrizao krpelj i kada se to dogodilo. Кako se leči lajmska bolest?

Lajmska bolest se leči antibioticima. U većini slučajeva ljudi koje je ugrizao krpelj (zaražen sa bakterijom Borrelia Burgdoferi) dobijaju antibiotike ako je bolest ozbiljnija ili imaju osip. Ako vas ujede krpelj, ali stanje ne bude ozbiljnije ili ne dobijete osip, antibiotici vam neće trebati.

Lajmska bolest u ranoj fazi vrlo dobro reaguje na lečenje. U većini slučajeva uzimanje antibiotika od 2 do 4 nedelje ubija bakterije i uklanja infekciju. Lekar će vam reći koliko dugo treba uzimati antibiotik. Važno je uzimati sve lekove koje vam je propisao lekar. Ovo će sprečiti širenje lajmske bolesti na zglobove, nervni sistem ili srce. Ako imate problema s lekom, nemojte na svoju ruku prestati da ga uzimate. Pozovite svog lekara i razgovarajte s njim o neželjenim efektima.
Foto: B92
Lajmska bolest u kasnoj fazi takođe se leči antibioticima. U ovoj fazi će biti potrebno davati antibiotike intravenozno. Lek koji smanjuje otok i bol može ublažiti artritis povezan s kasnom fazom lajmske bolesti. Ako je potrebno, višak tečnosti može se iscediti iz bilo kojih pogođenih zglobova. Šta posle lajmske bolesti?

Većina ljudi koja se leči u ranoj fazi lajmske bolesti brzo se potpuno oporavi. Neki ljudi mogu osećati simptome nekoliko nedelja nakon lečenja. Ako ste se lečili od lajmske bolesti, ali se i dalje ne osećate dobro, pozovite lekara. On će proveriti da li to ima veze s lajmskom bolešću ili je u pitanju nešto drugo. Takođe, pomoći će vam da umirite simptome. Nekim pacijentima su pomogli tretmani koji se obično koriste za sindrom hroničnog umora ili fibromialgiju.

Šta još možete učiniti da biste bolje kontrolisali lajmsku bolest:
  • Raspitajte se o svojoj bolesti kod doktora. Nemojte informacije tražiti na internetu, pošto tamo možete naći mnogo netačnog.
  • Pratite svoje simptome. Vodite dnevnik spavanja, prehrambenih navika, rutina vežbanja i kako se osećate.
  • Vodite računa o sebi. Hranite se zdravo. Vežbajte što redovnije možete. Dosta se odmarajte.


Pronađite podršku. Može biti teško ako ne znate zašto se osećate loše. Neki ljudi mogu smatrati da umišljate simptome. Razgovarajte s prijateljima i porodicom. Ako ne mogu da pruže podršku, razgovarajte sa stručnim licem, koje će to sigurno učiniti.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

17 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: