Nikotinska vakcina protiv korone - uskoro

Kanadska biotehnološka kompanija Medicago na pragu je proizvodnje nove vakcine protiv koronavirusa, koristeći relativno novu tehnologiju. Njena vakcina, koja je u trećoj fazi kliničkog ispitivanja u brojnim zemljama, posebna je po tome što se dobija iz biljaka.

Izvor: Jutarnji.hr

Četvrtak, 14.10.2021.

09:00

Default images
Foto: Profimedia

Klasične vakcine, proizvode se u složenim bioreaktorima, u kojima se u sterilnim i kontrolisanim uslovima birane životinjske ćelije inficiraju virusom ili delovima genetskog koda virusa, kako bi ih naterali da proizvode kopije virusa ili antigena. Inkubacija u bioreaktorima traje nedeljama, nakon čega ćelije prolaze zahtevan proces pročišćavanja pre nego što se pakuju u bočice.

Bioreaktori su skupi, zahtevaju visokoobučeno osoblje, i dolaze uz velik rizik kontaminacije uzorka - jedan od razloga zašto je Evropa početkom godine imala veliku nestašicu Astrazeneka vakcine. Višenedeljna proizvodnja može biti kompromitovana u trenutku, nakon čega se cela kontaminirana zaliha mora baciti.

Proizvodnja vakcine iz biljaka, s druge strane, koristi biljke kao prirodne bioreaktore, a konačni proizvod su čestice nalik virusima, koje naš imunisistem prepoznaje kao potencijalnu pretnju i stoga proizvodi odgovarajuća antitela koja će delovati i protiv pravih virusa.

Sama tehnologija postoji oko tri decenije, a naučnici su dosad eksperimentisali s raznim biljkama kao potencijalnim prirodnim bioreaktorima - krompirima, rižom, kukuruzom i zelenom salatom - ali niti jedna od tih vakcina dosad nije odobrena za korišćenje na ljudima.

Nijedna od eksperimentalnih vakcina do sad nije dospela do završne faze kliničkog testiranja. Profesorica mikrobiologije sa Univerziteta Kornel Katlen Heferon rekla je za National Geographic da se to nije dogodilo zato što su vakcine bila manje delotvorne ili nesigurne za korišćenje, nego zbog manjka regulatornog okvira za nove tehnologije vakcine te zbog tadašnje nesklonosti investiranju u biotehnologiju.

Novo Medikagova vakcina zasad je isprobana u Kanadi, Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu, Brazilu i Argentini i njegovi tvorci uvereni su da će u bližoj budućnosti dobiti odobrenje kanadskih regulatora, kao i japanskih.

Velik investitor u Medikago kompaniji je i duhanski div Filip Moris, koji u kompaniji drži oko 25 odsto udela pa nije iznenađenje da kompanija kao bioreaktore za vakcinu koristi biljku iz porodice duvana, Nicotianu benthamianu. Reč je o australijskoj autohtonoj sorti, bliskom rođaku duvana koji se koristi u proizvodnji cigareta, koju su australijski domoroci konzumirali kao stimulans.

U postrojenju Medikagoa u američkoj saveznoj državi Severnoj Karolini, robotske ruke skupljaju mladice benthamiane, okreću ih naopačke i umaču u posudu s tečnosti u kojoj su milioni agrobakterija. Reč je o bakterijama koje prirodno zaraze biljke, a u ovom su postrojenju modifikovane kako bi sadržavale mali deo genetskog materijala virusa SARS CoV-2. Majušni vakuum povuče tečnost iz korenja da se lišće smežura, potom otpušta, a lišće upija kupku prepunu bakterija, koja se širi kroz celu biljku.

Većina posla tu je zapravo završena. Mladice su pretvorene u bioreaktore, a bakterije su prenele viralni DNK u stanice biljke. Dok biljka bude rasla, njene će ćelije proizvoditi velike količine antigena, čestica nalik virusu koje same po sebi nisu zarazne, ali će podstaći imunološku reakciju kod ljudi.

Ceo proces traje pet do šest dana, nakon čega se lišće bere, secka na komadiće i potom umače u enzimskoj kupki koja oslobađa antitela. U sledećem koraku, antitela se izoluju od ostalih delova biljke i spremna su za proizvodnju vakcine.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

13 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: