Kiseli krastavci opasni po život?

Bračni par iz Rusije preminuo je od trovanja kiselim krastavčićima. Nailazi period pravljenja zimnice, za B92.net Jasmina Jović Stošić, razjasnila je da li i kako može da dođe do smrtnog ishoda od konzumiranja samo jedne tegle kiselih krastavaca.

Izvor: B92/ Milica Milosavljeviæ

Utorak, 24.08.2021.

12:04

Kiseli krastavci opasni po život?
Foto:Shutterstock/Tanechka

Nailazi nam period pravljenja zimnica, međutim postoji opasnost da ta hrana razvije toksin, koji proizvodi bakterija Clostridium botulinium. Od tog toksina je u Rusiji preminuo bračni par, a konzumirali su samo krastavce iz tegle napravljene u domaćoj radinosti.

Dr Jasmina Jović Stošić iz Klinike za toksikologiju na VMA za B92.net objašnjava da je botulizam bolest koja je izazvana toksinom koju proizvodi bakterija Clostridium botulinum. Navodi i da najčešće nastaje nakon konzumiranja kontaminirane hrane u kojoj se već nalazi toksin, a da se retko dešava da se neko zarazi infekcijom koja onda proizvodi svoj otrov u organizmu.

Od mučnine pa nadalje

Botulizam je kaže, prouzrokovan hranom, počinje naglo, najčešće sutradan nakon unošenja toksina, ali ovaj period može varirati od 4 sata do 8 dana.

"Na početku se obično se javljaju mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu i dijareja, a zatim se razvijaju neurološki poremećaji", ističe doktorka.

Navodi da su prvo zahvaćeni moždani nervi koji regulišu funkciju mišića glave, pa onda bolesnik ima nejasan vid sa duplim slikama, gde dolazi do padanja očnih kapaka, gubitka mimike, suvoće usta, otežanog gutanja i govora.

Ističe i da se nakon toga razvija progresivna slabost disajne muskulature, mišića ekstremiteta i trupa, u smeru odozgo prema dole. A naglašava da u najtežim slučajevima dolazi do smrtnog ishoda.

Sporiji oporavak

Jasmina Jović Stošić kaže da je prilikom postavljanja dijagnoze veoma važan podatak o konzumiranju određene sumnjive hrane. Dijagnozu kaže, potvrđuje pronalaženje toksina u ostacima hrane, stolici ili krvi pacijenta.

"U lečenju se primenjuje antibotulinski serum koji može da uspori ili zaustavi napredovanje bolesti, ali se nastali neurološki poremećaji ne mogu brzo popraviti, pa oporavak može da traje više nedelja ili meseci", kazala je ona.

Domaćinstvo glavni izvor toksina

Foto:Shutterstock/Alliance Images
Izvor botulinskog toksina je kaže Stošić, uglavnom hrana konzervirana u domaćinstvu, a ređe industrijski pripremljena hrana. Kaže da se može se naći u proizvodima od voća, povrća, mesa, mleka.

Upozorava da su spore C. botulinuma vrlo su otporne na toplotu, pa mogu da opstanu i nakon kuvanja na 100°C prilikom konzerviranja.

"Ova bakterija spada u anaerobne, što znači da se razvija u zatvorenoj ambalaži, u kojoj nema vazduha. Sam toksin nije otporan na temperaturu, pa se može unštiti tako što se hrana pre konzumiranja prokuva. Međutim, to važi samo za onu hranu koju je moguće kuvati pre upotrebe", rekla je Stošić.

Jasmina Jović Stošić upozorava da kada je u pitanju priprema zimnice, uključujući i kisele krastavce, moguća je kontaminacija ovim sporama i kasniji razvoj bakterija koje će osloboditi svoj otrov.

"Jedan od najvažnijih pokazatelja da je hrana kontaminirana bakterijama (koje mogu biti i druge vrste osim klostridijuma) je pojava gasa (nadutost konzerve ili ispupčenost poklopca tegle), pojava bele skrame ili buđi, zamuućenje tečnosti", ističe ona.
Foto:EPA/SERGEI ILNITSKY

I med i botoks

Savetuje da, pre konzerviranja, voće i povrće treba dobro oprati, kao i sve površine u kuhinji koje dolaze u kontakt sa namirnicama, naglašava da treba da budu čiste i dezinfikovane.

"Hrana sa dodatkom kiselina je manje podložna kvarenju, ali je postupak kiseljenja ne čini potpuno sigurnom", upozorava ona..

Dodaje i da domaću konzerviranu hranu treba čuvati na temperaturama ispod 10-20 stepeni, što sprečava razvoj bakterija i dodatno održava ukus, boju i ukupni kvalitet.

Savetuje da ne treba koristiti sirovu ili konzerviranu hranu koja pokazuje bilo kakve znake pokvarenosti, kao i da treba odbaciti konzerve i staklene tegle sa ispupčenim poklopcima, hranu iz njih ne treba ni probati.

"Prirodni med, takođe, može da sadrži spore bakterije Clostridium botulinum. Zbog toga ga ne treba davati deci mlađoj od godinu dana. Toksin ove bakterije se u malim količinima primenjuje u cilju smanjenja bora lica u vidu injekcija botoksa", zaključuje doktorka.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

34 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Podeli: