Anesteziolog otkrio nepoznate detalje iz operacione sale

Bezbroj operacija uradi se na pacijentima svake godine, ali malo ko poznaje složen proces uspavljivanja anestezijom. Anesteziolog otkriva šta se tačno događa nakon što upadnete u dubok san na operacijskom stolu.

Izvor: Net.hr

Utorak, 21.11.2017.

14:25

Default images
Foto: Thinkstock

“Dao sam više od 30.000 anestezija tokom svoje 30-godišnje karijere. Brinuo sam o ljudima svih godina – od novorođenčadi do penzionera. Pacijenti imaju poverenje u mene iako me upoznaju tek nekoliko minuta pre zahvata. Otkriću vam šta sve propuštate dok spavate”, priča Henri Džej Prezbilo, govoreći za Dejli mejl.

Zašto ne smete jesti pre operacije?

Sigurno znate da ne bi trebalo da jedete pre operacije – da pacijenti moraju doći "praznog stomaka", zbog toga što anestezija opušta mišiće i isključuje reflekse. “Ventili” se između ždrela i želuca opuštaju, dopuštajući da sadržaj protekne u usta, dok refleks ždrela više ne čuva ulaz u grlo.

Ako hrana završi u disajnim putevima, pacijent može da se uguši ili kiselina u želucu može da ošteti plućno tkivo. Obično se pacijentima savetuje da ništa ne jedu 6 – 8 sati pre operacije. Samo bistre tečnosti dozvoljene su do dva sata pre operacije, s obzirom na to da ne napune želudac kiselinom. Masna hrana proizvodi najtvrdokorniju kiselinu, kojoj treba osam sati da se ukloni iz stomaka.

Neki pacijenti se svega sećaju

Postoji rasprava o tome sprečava li anestezija formiranje pamćenja za vreme operacije. Kako bi se osigurala potpuna amnezija, ponekad se tokom postupka moraju davati dodatni lekovi. Očekuje se da se nijedan pacijent neće sećati šta se događalo dok su bili u duboku snu, ali neki se sećaju.

“Četvorogodišnja devojčica došla je na ponovnu operaciju nakon uklanjanja tumora mozga. Kada je hirurg spomenuo da je doživela opoziv tokom prve operacije. Nekoliko dana nakon postupka, tokom jutarnje vizite, devojčica ga je upitala: ‘Doktore, šta znači bleeder?’ Tokom operacije, hirurg poznat po tom izrazu, uputio je pomoćnika da spali otvoren krvi sud – ‘bleeder’. Nije bilo načina da četvorogodišnjakinja to zna”, ispričao je Prezbilo.

Starijim ljudima treba manja doza

Procenat inhaliranog gasa koji je neophodan za postizanje stanja hemijske kome ne razlikuje se mnogo s obzirom na vrstu ili veličinu, bilo da je to miš, slon ili čovek. Zapravo, veća promena nastupa s godinama nego među vrstama - što ste stariji, to je manje gasa potrebno.

Isto se ne može reći i za anestezijske lekove koji se daju injekcijom. Potrebna količina se povećava kako se nivo potrošenog kiseonika povećava. Male vrste imaju tendenciju da konzumiraju više kiseonika po kilogramu od većih vrsta i kao rezultat toga, doza po kilogramu anestezijskog leka ubrizganog čoveku mogla bi da ubije jednog slona, ali ne i miša.
Foto: Thinkstock
Injekcija poslednjeg pokušaja

Uobičajeno se koriste tri vrste gasa: desfluran, izofluran i sevofluran. Sevofluran je najpopularniji. On se malo razlikuje od etra, koji je prvi put korišćen 1846. godine, ali dramatično smanjuje vreme do gubitka svesti - potrebno je otprilike osam do deset udisaja dok pacijent ne zaspi.

"Majka svih lekova u mom kompletu, poslednji napor za spas života, jeste epinefrin. Ima posebno mesto u mom setu, koji zovem O, ne. Stoji na vrhu mašine za anesteziju, odmah desno od monitora. Kad god neko u sali kaže O, ne, ja refleksno hvatam špric sa epinefrinom. Hormon, koji se ponekad naziva adrenalin, ubrzava otkucaje srca i povećava krvni pritisak. To je spas života", otkriva stručnjak.

Koraci pre operacije

Verovatnije je da će vas udariti munja nego da ćete umreti tokom anestezije. Najverovatniji je problem mučnina i povraćanje nakon anestezije. Ozbiljnije respiratorne komplikacije pojavljuju se kod 1 do 2 odsto slučajeva.

Zdrav, negovan i hidrirani pacijent ima najbolje šanse. Stoga pokušajte da kontrolišete sve što se može kontrolisati: krvni pritisak, šećer u krvi i bolesti disajnih puteva (na primer, ako imate astmu).

Zašto ste nakon buđenja zbunjeni?

Postoji duboko uverenje da anestezija ukrade nešto iz pacijentovog uma. Prerano puštanje porodice pacijentima u sobu za oporavak samo jača ovu pogrešnu veru. U poređenju sa sekundama koje su potrebne za izazivanje anestezije, gasovima treba znatno duže da prestanu da deluju. Pacijent je u stanju da odgovori na naredbe ubrzo nakon operacije, ali prepoznavanje zahteva višu funkciju mozga i poslednje se vraća, objasnio je dr Prezbilo.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

30 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: