Šta su to kortikosteroidi, kada ih treba koristiti, a kada izbegavati?

Kortikosteroidi, često poznati pod prostim imenom – steroidi, antiinflamatorni su lekovi.

Zdravlje

Izvor: B92

Subota, 07.09.2019.

15:53

Default images
Foto: Depositphotos/Milan Markovic

Prepisuju se za suzbijanje širokog spektra upalnih procesa i oboljenja.

Njihovo delovanje se bazira na principu hormona koji se normalno proizvode u nadbubrežnim žlezdama. Zbog snažnog protivupalnog delovanja, jedni su od najznačajnijih grupa lekova, zbog čega se često pitamo koliko su kortikosteroidi zapravo dobri za upotrebu.

Obično se koriste za lečenje reumatskih bolesti, kao što su reumatoidni artritis, sistemski eritemski lupus (zapaljenje krvnih sudova).

Kortikosteroidi dostupni u različitim oblicima

Steroidni lekovi su dostupni u nekoliko oblika koji se razlikuju po tome koliko se lako rastvaraju ili koliko dugo ostaju u telu.
Podeljeni su na tablete (oralni steroidi), injekcije – koje mogu biti ubrizgane u krvne sudove, zglobove ili mišiće, inhalatori - kao što su sprejevi za usta ili nos, losioni, gelovi ili kreme (topikalni steroidi).

Steroidi se mogu davati lokalno, na tačno mesto gde postoji problem, ili sistemski.

Primeri lokalnih steroidnih tretmana uključuju injekcije u zglobove, kapi za oči, kapi za uši i kreme za kožu. Sistemski steroidni tretmani uključuju oralne lekove ili lekove koji se unose direktno u venu (intravenozno ili IV) ili mišić (intramuskularno). Sistemski steroidi cirkulišu kroz krvotok do različitih mesta u telu.
Kada je moguće, lokalni steroidni tretmani se propisuju umesto sistemskih steroida kako bi se smanjio rizik od neželjenih efekata.

Kada se koriste kortikosteroidi?

Kortikosteroidi imaju nekoliko različitih efekata na telo, što znači da mogu da leče niz zdravstvenih stanja. Oni mogu da smanje upalu, potisnu preterano aktivne reakcije imunog sistema i pomognu kod hormonske neravnoteže.

Kortikosteroidi brzo deluju u telu, što ih čini korisnim za lečenje iznenadnih, teških simptoma. Na primer, oni se mogu efikasno izboriti sa alergijskim odgovorima.
Ovi lekovi takođe mogu da potisnu imuni sistem, što ih čini korisnim za lečenje autoimunih bolesti.

Na koji način kortikosteroidi deluju?

Kortikosteroidi oponašaju hormone kao što je kortizol. Lekar će propisati kortikosteroide da bi povećao delovanje ovih hormona, vrativši ih na normalan nivo ili podigao nivo hormona izvan granica normale, u zavisnosti od konkretnog slučaja.

Osoba sa Adisonovom bolešću, na primer, može imati koristi od ovog tretmana jer njeno telo neće proizvoditi dovoljno kortizola. Povećanje hormonske aktivnosti potiskuje imuni sistem, koji je odgovoran za aktiviranje upale u telu. Potiskivanjem aktivnosti imunog sistema, kortikosteroidi mogu smanjiti upalni proces.

Neka stanja kod kojih bi upotreba kortikosteroida ubrzala process izlečenja su:
Astma
Alergije
Ekcemi
Koprivnjača
Psorijaza
Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP)
Inflamatorna bolest creva, koja uključuje Kronovu bolest i ulcerozni kolitis
Multipla skleroza (MS) – link prethodnog teksta o MS
Lupus
Adisonova bolest
Reumatoidni artritis

Lekari ih takođe mogu koristiti prilikom lečenja ljudi koji se oporavljaju od transplantacije organa.

Nuspojave prilikom korišćenja kortikosteroida

Dugotrajna upotreba kortikosteroida može imati neželjene efekte koji uključuju:
bubuljice
gojenje
modrice
poremećaji raspoloženja, uključujući depresiju
visok krvni pritisak
dijabetes
osteoporoza
katarakte
glaukom
oštećenje jetre

Dugotrajna upotreba kortikosteroida može dovesti do prekida rada nadbubrežnih žlezda, koje više neće proizvoditi hormon kortizol. Nakon završene terapije kortikosteroida, može proći duži vremenski period dok telo ne počne samostalno da proizvodi kortizol normalnom brzinom.

Kratkotrajna upotreba kortikosteroida je sigurnija, ali i dalje postoje rizici. Na primer, ovi lekovi mogu izazvati promene sna, raspoloženja i pojačani/smanjeni apetit.
Postoje naučni dokazi da i kratkotrajna upotreba kortikosteroidnih lekova može imati ozbiljnije neželjene efekte. Studija iz 2017. godine, koja je uključivala 327.452 odrasle osobe koje su dobile recept za kortikosteroide, otkrila je da je u roku od 30 dana od početka upotrebe ovih lekova došlo do povećanja rizika od sepse, krvnih ugrušaka i preloma kostiju.

Loša strana upotrebe kortikosteroida

Prof. dr Aleksandar Rašković govorio je o primeni ovog leka.

“Prilikom dugotrajne primene glukokortikoida javljaju se efekti hiperplazije kore nadbubrežne žlezde. Među prvim pokazateljima su telesne manifestacije metaboličkog poremećaja u vidu nagomilavanja masnog tkiva na licu, povećanje abdominalnog masnog tkiva, pojave strija i pojačan rast dlaka. Zbog kataboličkog delovanja, dolazi do smanjenja mišićne mase. S obzirom na to da kortikosteroidi dovode do hipokalcijemije, dolazi i do smanjenja koštane gustine i osteoporoze”, objašnjava dr Rašković za portal eKlinika Telegraf.

Iako se kortikosteroidi koriste u lečenju simptoma alergijskih reakcija, to ne znači da se najčešće usled genetske predispozicije, nepodnošenje koje liči na alergijsku reakciju ne može videti i posle primene ovih lekova.

Ono što je potrebno naglasiti je da svaki vid kortikosteroidnih lekova ima jasna uputstva o vremenskim periodima u kojima se mogu koristiti, a važno je u svakoj prilici napomenuti da se ne smeju uzimati na svoju ruku, čak ni lokalno.

Zaključak je da ove lekove ne treba uzimati samoinicijativno, bez recepta propisanog od strane lekara kada se radi o sistemskim preparatima, ili bez saveta farmaceuta, za preparate koji se primenjuju lokalno, da ne bi došlo do komplikacija velikih razmera.

Kortikosteroidi i alkohol

Zanimljivo je da je nemoguće reći kakav će učinak kortikosteroidi i alkohol imati na pojedinca zbog jedinstvenog genetskog sastava i tolerancije. Nikada se ne preporučuje mešanje kortikosteroida i alkohola zbog mogućih blagih, umerenih i teških nuspojava.

Alkohol utiče na povećanje koncentracije inhibicijskog neurotransmitera GABA, koji se nalazi u kičmenoj moždini, pa se samim tim smanjuje njegov učinak na neuronske prenosnike. Kada se alkohol kombinuje s kortikosteroidima dolazi do povećanja opterećenja tela s nepredvidivim rezultatima.

Alkohol i kortikosteroidi utiču na nivo dopamina u mozgu, uzrokujući telu i mentalnu i telesnu promenu. Veće količine kortikosteroida i alkohola imaju veći štetni učinak, ali medicinsko mišljenje je da manje količine alkohola u kombinaciji sa koritkosteoridima mogu biti jednako štetni.

Zaključak je da se ne može tačno znati kako će kortikosteroidi i alkohol uticati na pojedinca, ali se nikako ne preporučuje kombinacija.

Prirodni kortikosteroidi – alternativa u lečenju

U zavisnosti od vašeg zdravlja, možda postoje alternative koje treba razmotriti pre uvođenja kortikosteroidnih lekova.

Ako imate stanje koje uzrokuje upalu, kao što je autoimuna bolest, astma ili alergije, razmislite o pokušaju antiinflamatorne dijete. Izbegavajte hranu koja je poznata po tome da nepovoljno utiče na upalu, poput crvenog mesa, belog hleba i peciva, pržene hrane, kreme, margarina i pića zaslađenih šećerom.
Umesto th namirnica, treba povećati unos hrane koja pozitivno deluje na rešavanje upalnih procesa, kao što su paradajz, orašasti plodovi, masne ribe, maslinovo ulje, zeleno lisnato povrće i voće.

Neke studije su otkrile da postoje određene biljke i suplementi koji mogu pomoći u smanjenju upale sa manje neželjenih efekata od kortikosteroida, a to su:

Omega-3 masne kiseline (riblje ulje)
Zeleni čaj
Kora bele vrbe
Kurkuma
Čili paprika (kapsaicin)
Mačija kandža (osteoartritisa i reumatoidnog artritisa)
Resveratrol (antioksidant)
Tamjan

Uvek se preporučuje savetovanje sa lekarom.

Kortikosterodini lekovi i kreme (izvor: stetoskop.info)

hidrokortizon (kortizol) – HYDROCORTISON (Galenika Srbija),
alklometazon dipropionat – AFLODERM (Belupo Hrvatska),
betametazon dipropionat – BELODERM (Belupo Hrvatska),
dezoksimetazon - ESPERSON MITE (Jugoremedija Srbija), ESPERSON (Jugoremedija Srbija), ESPERSON M (Jugoremedija Srbija),
fluocinolonacetonid – SINODERM (Galenika Srbija), PANOLON (Panfarma Srbija),
diflukortolon – DECOTAL (Alkaloid Makedonija),
mometazon – ELOCOM – (Schering-Plough Labo Belgija),
fluocinolonacetonid, neomicin - SINODERM N (Galenika Srbija),
hidrokortizon, oksitetraciklin – GEOKORTON (Pliva Hrvatska),
HYDROCYCLIN (Galenika Srbija),
betametazon, gentamicin – BELOGENT (Belupo Hrvatska), DIDERMAL (Galenika Srbija),
betametazon, salicilna kiselina – BELOSALUC (Belupo Hrvatska), DIPROSALIC (Schering-Plough Labo Belgija).

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

29 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: