Briga o starima

Zbog odsustva osnovne pravilne zdravstvene nege, veliki broj starih ljudi jako teško živi. Nije to slučaj samo sa Beogradom i Srbijom. Tako je u celom svetu.

Autor: Žarko Popović, viši fizioterapeut, defektolog-somatoped
Izvor: Ambulanta fizikalne medicine NIKA

Zdravlje

Izvor: B92

Petak, 16.01.2009.

08:00

Default images

Starost određuje društvena zajednica. U većini država, starost započinje prestankom radnog života a to je period oko 65 godine. U nekim društvima starost započinje rađanjem unuka. Starost se definiše i kao psiho-fizička istrošenost, tako da nije redak slučaj da se kod mlađih od 50 i 65 godina, prepoznaju simptomi starosti.

U zemljama u tranziciji, gubitak posla predstavlja katalizator koji ljude srednjih godina pretvara u starije i stare. Kvalitet života se u ovim slučajevima menja gubitkom ekonomske stabilnosti. Postoji strah od neizvesnosti koji kao takav implicira nastanak brojnih psiho-somatskih tegoba. Sve što je bilo pretpostavka za pretvaranje u zdravstvenu patologiju, dobija svoju pravu formu.

U starosti, kvalitet života se menja najčešće zbog prisustva bolesti ili posledica izmenjenog zdravstvenog stanja zbog dužine trajanja. Da li će se bolest javiti ili neće, najviše zavisi od genetske predispozicije, i načina života. Na genetiku ne možemo još uvek da utičemo, a na način život itekako. U međuvremenu životna postavka i htenja su ostali isti kao i bez prisustva bolesti.

Simptomi starosti

Starenje je prirodan biološki proces starenja organizma kao celine, progresivan je, nezaustavljiv ali se može usporiti i odložiti. Sve promene se dešavaju postepeno i sistematično, lagano neprimentno a cilj je da se psiho-fizičke funkcije maksimalno limitiraju i onemoguće.

Stari ljudi obično kažu: "Ja imam volje a nemam moći". Nemoć je glavna karakteristika starosti.

Ograničena je i usporena pokretljivost u prostoru i ograničena pokretljivost delova tela. Koštani sistem se osimromašuje osnovnim gradivnim materijalom – kalcijumom (osteoporoza). Kosti postaju krte i sklone prelomima. Kičmeni stub postaje slabo pokretan i limitiran zbog sve prisutnog procesa okoštavanja. Telo se sabija i krivi, tako da su stare osobe obično pogrbljene, manje telesne visine od one koje su imali u mladosti. Mišići hipotrofiraju i atrofiraju, vise sa ekstremiteta.

Čula nisu oštra, sluh je slabiji, vid je mutan (katarakta), ravnoteža, orjentacija u prostoru i vremenu su poremećeni.

Kosa postaje seda, retka, dok se maljavost povećava na licu (uši, nos, vrat). Koža postaje suva, meka, neelastična, istanjena, zborana, posebno oko očiju, na čelu, obrazima i vratu (obrazi i vratni deo kože vise). Menja se pigmentacije kože. Javljaju se staračke pege na licu i gornjoj strani šake.

Javljaju se promene na krvnim sudovima koji postaju krti neelastični sa naslagama plaka (sklerotični), koji smanjuje volumen krvnog suda, sa posledicom povišenog krvnog pritiska.

Metabolizam je poremećen, najčešće usporen. Smanjuje se potreba za unošenjem hrane i vode. Defekacija je neuredna i retka, a uriniranje učestalije.

Starost prati i loš imuni sistem, tako da se svaka virusna ili bakterijska infekcija zadrdrži u organizmu stare osobe.

Karakter poprima nove osobine koje su proistekle upravo zbog ovog izmenjenog fizičkog, limitirajućeg stanja.

Odsustvo normalnog socijalnog života vodi u dobrovoljnu izolaciju i poremećaj sna. Stvara se začarani krug iz koga je teško izaći.

Patronažna služba fizikalne medicine ambulante Nika

Neki od slučajeva naših sugrađana:

1.
Pacijentkinja koja ima 83 godine, živi sama. Nema dece. Pre deset godina joj je suprug preminuo. Žali se na slabost, koja joj onemogućava obavljanje aktivnosti svakodnevnog života. Jako otežano hoda. Žali se na bol u kičmi, kad hoda ne može da se ispravi (ide pogrbljeno), brzo se zamara. Kada leži ništa je ne boli. Pre 2 godine poslednji je put izašla iz stana. Imala nesvestice zbog kojih je padala. Poslednji put pre 1 godine. Navodi da je tada jako slabo jela (pad šećera).
Pre godinu dana doživela je intezivnu stresnu situaciju, kada joj je pas preminuo sa kojim je živela 17. godina I bila je vezana. Pre toga je normalno funkcionisala. Nakon toga se "opustila" i zapustla. Bila je službenik i u penziju je otišla sa 40 godina staža.

DNEVNI RITAM:
Ujutru se budi oko 9,00-10,00, popije kafu, spremi doručak koji obeduje oko 10,00-11,00 sati. Nakon doručka legne (2-3 sata). Ručak je oko 15,00-16,00 sati. Zamori se pa mora da legne. U krevetu je do 17,00-18,00 sati. Ne večerava. Gleda TV i leži. Zaspi oko ponoći. Lepo spava, ne budi se. Pacijentkinja ličnu higijenu samostalno otežano obavlja.

2.
Pacijentkinja koja ima 80 godina i žali se na bol u donjem delu leđa, sa desne strane, sve do desnog skočnog zgloba. Živi sama. Pacijentkinja je ušla u kadu kako bi oprala kosu iz klečećeg položaja u kadi, nakon čega nije mogla da ustane te je u opisanom prinudnom položaju provela 6 sati. Komšije su je izvadile iz kade. Bol je oštar ne može da se pomeri. Noga joj trne. Po malo ustaje iz kreveta, ali je jako boli. Pacijentkinja je u junu 2008. prelomila levi ručni zglob i levu nadlakticu. Nosila je gipsanu imobilizaciju 6 nedelja. Prvi ciklus Fth. U trajanju od 2 nedelje završila je pre par dana. Pacijentkinja ne može u postelji da zauzme ležeći položaj na desnom boku (zbog bola u donjem delu leđa), kao ni na levom boku (zbog bola posle preloma u levoj ruci). Pokreti u levom ramenom zglobu značajno su ograničeni. Prisutna opšta m.m. slabost.
3.
Pacijentkinja koja ima 73 godine, stanje pole infarkta mozga sa posledicom hemiplegije, živi sa kćerkom, nepokretna je, pasivna, potpuno zavisna od tuđe nege i pomoći; Sfinktere ne kontroliše.Plačljiva je i razdražljiva. Kćerka se prema njoj odnosi sa preteranom brigom i pažnjom. Dnevni ritam: budi se oko 7,00 sati, pasivan transfer do kupatila – kupanje (pasivno), transfer do dnevne sobe (potpmognut, hoda sa tronožnim štapom, potpora kćerka sa plegične strane), doručak, potpomognut transfer do spavaće sobe, pasivno smeštanje u sedeći položaj na stolici i u krevetu kao i ležeći položaj u krevetu. Slično sa ručkom i večerom; Pacijentkinja ima pojačan apetit. Aktivnosti svakodnevnog života - potpuno zavisna.
Prisutna je levostrana spastična plegija; Svi pokreti sa plegične strane se izvode pasivno. Potpuno odsustvo aktivnog i aktivno potpomognutog pokreta. Prisutni edemi na nogama (stopala, skočni zglobovi obostrano).

4.
Pacijent koji ima 62 godine, živi sa suprugom. Pre 4 godine dijagnostikovana je hemipareza kao posledica tumora mozga. Pacijent je pre dve godine hodao uz pomoć štapa, Kolica koristi 2 godine. Od pre 2 meseca ne može da komunicira. Pacijentu se pre 20 dana zdravstveno stanje pogoršalo (bio je u komi (plitka)).

DNEVNI RITAM:
Pacijent se budi oko 9,00-9,30 sati. Supruga mu promeni pelene i obradi dekubitarnu ranu, koja se nalazi sa leve strane sakralne regije. Dekubit je nastao pre 10 dana. Supruga ga pasivno iz kreveta prenese u kolica, a iz kolica u fotelju. U fotelji ostaje do 13,00 sati. Nakon toga ga ponovo premesti u krevet. Pacijent od hrane uzima samo bistre supe. Prvi obrok u maloj količini je oko 10,00 sati, drugi obrok je oko 16,00-16,30 sati. Od 13,00-16,00 sati ostaje u krevetu. Pacijent je u visokom ležećem položaju na leđima. Pelene se menjaju 4-5 puta dnevno. U 16,00 sati pacijenta ponovo diže iz kreveta i smešta u fotelju gde ostaje do 20,00 sati, kada ga smešta u kolica, te ga izvede u šetnu (krug oko zgrade). Supruga pre spavanja radi pasivne pokrete i masažu (sve traje 15-20 minuta);
5.
Pacijent koji ima 73 godine, živi sa suprugom i ima hemiplegiju (jednostranu oduzetost tela). Pacijent se žali da u poslednjih deset dana otežano hoda te da ga bole mišići i oseća nesigurnost. Najviše ga boli kada legne, jer ne može da nađe bezbolan položaj. Bol je oštar i provocira se pokretima. Posebno ga boli u predelu kolene jame levo (dok se uspravi). Pacijenu klecaju noge u kolenima. Pre 4 dana pacijent je hteo da sedne na stolicu, te su mu noge klecnule te je seo na pod, sa kojeg je jako teško ustao uz tuđu pomoć. Žali se na brzo zamaranje. Noge mu otiču (više desno).

DNEVNI RITAM:
Budi se između 8,00 i 9,00; Uzme terapiju, popije kafu, doručkuje. Ima dobar apetit. Od 10,00 – 13,00 nekada i 15,00 pacijent sedi, gleda TV, čita. Do pre 10 dana dosta je šetao po stanu, a sada već samo do kupatila. Posle ručka, pacijent sedi u stolici, drema. Pacijent izbegava da večera (prekomerna TT), te konzumira uglavnom voće. Pacijent legne da spava oko ponoći. Pacijent ima dobar san, ali ne zaspi odmah, zbog bola u nogama. Pacijent sam obavlja ličnu higijenu. Potpuno kontroliše sfinktere Pacijent je poslednji put izašao iz stana pre 1 godine. Aktivnosti svakodnevnog života obavlja uz pomoć supruge. Pacijent iz sedećeg položaja ustaje uz pridržavanje i teškoću (slabost i bol) obe noge. Uspravan stojeći stav je jako nestabilan i održava ga uz pridržavanje.

6.
Pacijentkinja koja ima 44 godine, stanje posle infarkta mozga sa posledicom hemiplegije, živi sa ocem i majkom. Pacijentkinja je polupokretna, pasivna, prilično zavisna od tuđe nege i pomoći; Sfinktere kontroliše, a nosi pelene jer smatra da bez peronealnog podizača i tuđe pomoći ne može na vreme da stigne do toaleta. Kaže da se samostalno okreće u krevetu što nije u praksi konstatovano. Pacijentkinja ne može da iz ležećeg položaja ustane u sedeći, tj, stojeći (uz pomoć). Ne može sama da se obuče (i ne pokušava). Hoda uz pomoć ortoze, hodalice i roditelja.

DNEVNI RITAM:
Budi se oko 8,00 sati, ide do toaleta, Ne može sama da se umije i opere zube već joj mama pomaže. Sama obavlja veliku nuždu. Mama je kupa. Doručak oko 8,30-9,00 sati, Oko 9,30 legne i čita do ručka. Ručak je oko 14,00. Oko 14,30 opet legne, gde ostane do 15,00. Do večere koja je oko 19,00-20,00 sati leži. Legne da spava oko 22,00 sata. Aktivnosti svakodnevnog života potpuno zavisna (odsustvo volje i edukacije).

Fizikalna terapija u funkciji poboljšanja kvaliteta života starih i bolesnih

Prva faza terapije je primena anelgetske fizikalne terapije sa ciljem otklanjanja bola. Fizikalna terapija se primenjuje sve dok osnovna tegoba potpuno ne nestane. Nakon toga se pristupa sa primenom kineziteraoijskih procedura koje su deo sistemskog rešenja. Kineziterapija su medicinske vežbe koje pospešuju amplitudu pokreta delova tela i tela kao celine, jačaju mišićnu masu, pospešuju reakcije ravnoteže, koordinaciju.

Iskustvo iz prakse govori da u svim navedenim slučajevima, svako od navedenih pacijenta je poboljšanjem svog zdravstvenog stanja i primenom adekvatne terapije i nege dobio na kvalitetu života. Najvažnije je da je životna postavka proistekla iz bolesti ili stanja promenjena i Koliko god teško i hronično zdravstveno stanje bilo, trebalo bi se setiti da život ima različite kvalitete i da se treba boriti do kraja za što dostojanstveniji život.

Starim i bolesnim ljudima je potrebna pre svega pomoć i podrška, ista ona koju su oni davali nama kada nam je bila potrebna u našem ciklusu odrastanja. Nešto što je do skora bio sastavni deo svakodnevnog života, lagano postaje neostvarivo.
Život bez bola i tegobe predstavlja u osnovi problem koji se rešava adekvatnom terapijom. Obezboliti i umanjiti tegobu u osnovi je svake terapije. Cilj je isti i kod bolesti i stanja čak i kod stanja sa latentnim ishodom.
Bez pomoći, socijalnizacija i društveni život starih i bolesnih nepostoji ili se svodi na puko preživljavanje iz dana u dan, a ne mora da je tako.
Kada se bolest i desi, trebalo bi zauzeti pozitivan stav koji podrazumeva realnu sliku sebe i svoga zdravstvenog stanja i činjenje da se ono poboljša.
Dovoljno je da ste tu, prisutni, da vam je stalo.
ŠTA BI MOGLI DA UČINIMO

Stambeni prostor u kome žive stari i bolesti bi trebalo da se prepravi u skladu sa njihovim potrebama. Potrebno je izvršiti adaptaciju koja se uglavnom sastoji u uklanjanju arhitektonskih barijera, kao i adaptaciju kupatila. Na postojeću WC šolju dovoljno je postaviti povišicu, iz kupatila bi trebalo izbaciti kadu i umesto nje postaviti plitku tuš kabinu..

- pomoć pri obavljanju lične higijene

- pomoć pri oblačenju

- pomoć pri hranjenju

- kupiti lekove i kućne potrepštine

- pripremiti obrok

- očistiti prostor u kom žive

- pomoć da se napravi prvi korak posle dugog leženja

- prevesti do zdravstvene ustanove

- odlazak u prodavnicu na pijacu,

- izbaciti smeće,

- otići do apoteke

KOMPLIKACIJE NEPRAVILNE I NEDOVOLJNE OSNOVNE ZDRAVSTVENE NEGE STARIH I BOLESNIH – odsustvo zdravstvenog nadzora i pomoći stručnjaka

- neadekvatna medikamentozna terapija koja godinama nije menjana

- komplikacije nastale zbog ne lečenja osnovne zdravstvene tegobe

- pad imuniteta i česte prehlade i upale

- nastanak kontraktura

- opšta mišićna slabost

- pojava dekubitarnih rana

- neuhranjenost-pothranjenost

Zbog svega ovoga što bi mogli da učinimo, a ne činimo ili nedovoljno činimo, veliki broj starih i bolesnih umire.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: