Prolaps mitralnog zaliska je relativno često benigno stanje na zaliscima koji pregrađuje levu srčanu pretkomoru i komoru. Ovi zalisci su dugi i veliki i za vreme sistole (faze srčanog ciklusa u kojoj se srce kontrahuje i izbacuje krv) prodiru u levu pretkomoru, pri čemu se deo krvi vraća nazad. Bol se u ovom slučaju javlja u mirovanju, oštar je, ne širi se i duže traje. Važno je istaći da prolaps mitralnog zaliska, u suštini, ne predstavlja klinički stanje ugroženosti. To je pojava koja se sreće kod skoro 5 odsto populacije, a otkirva se ultrazvučnim pregledom. Najčešće se sreće takozvani primarni prolaps, čija je promena pokretljivosti i izgleda uslovljena genetski.
Naravno, osim primarnog, postoji isekundarni prolaps mitralnog zaliska, koji je posledica neke druge bolesti, kao što su reumatska groznica, ishemijske bolesti srca, hipertrofična kardiomiopatija i sl. Kod većine ljudi prolaps ne izaziva nikakve tegobe i dijagnoza se postavi tek na rutinskom pregledu. Najčešći simptomi su: tahikardija/ubrzan rad srca, napadi panike, aritmija, tegobe pri naporu (gubitak daha, umor), stenokardija/pritisak u grudnom košu, umor, iscrpljenost, osjećaj nesvesti, anksioznost/nervoza. U pojedinim slučajevima zbog vračanja krvi u levu pretkomoru razvija se tzv. mitralna insuficijencija i izraženije tegobe. Dijagnoza se potvrđuje ultrazvučnim pregledom srca. Zavisno od nalaza ultrazvuka preporučuje se ponovni pregled za 3-5 godina ili, u slučaju da postoji regurgitacija, jedanput godišnje.
U slučaju da su prisutne aritmije (preskakanje i ubrzan rad srca) preporučuje se 24-satni Holter EKG-a da bi se utvrdilo postoji ili atrijska ili ventrikularna aritmija te da bi se na taj način odredila adekvatna terapija. Komplikacije kod ovih stanja su retke i obično nisu opasne ili se mogu sprečiti uvođenjem medikamenata. Može doći do poremećaja srčanog ritma, najčešće u vidu ekstrasistola ili epizoda tahikardije, što se danas uspešno leči. U nekim slučajevima može se javiti i endokarditis. U slučaju da je prisutna teža mitralna regurgitacija (MR) te kao posledica srčana insuficijencija (slabost srčanog mišića), preporučuje se operativni zahvat. Bitno je naglasiti da većina osoba sa PMV može voditi normalan, produktivan život bez ikakvih tegoba: život bez posebnih restrikcija! Dakle, konsultujte se sa Vašim kardiologom ukoliko je potrebna određena terapija.
Dr Viktor Stoičkov, specijalista interne medicine – kardiolog,
Lekarinfo.com
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 6
Pogledaj komentare