Utorak, 27.02.2018.

08:20

Koliko je reanimacija zaista uspešna?

Izvor: hina

Koliko je reanimacija zaista uspešna? IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

16 Komentari

Sortiraj po:

Dr Nis

pre 6 godina

U komentarima se pitaju ljudi čemu studija, jer je to situacija gde ti ništa drugo ne preostaje nego da probaš, jer bez pokušaja ta osoba sigurno umire ili ima posledice. I kad je šansa minimalna vredi probati. Međutim tačno je da su očekivanja nerealna upravo zbog holivud produkcije i filmova u kojima je sve moguće. Samo je dovoljan primer film Kazino Royal gde Bond ožive samog sebe, i posle toga odmah trči, vozi i sve ostalo.
Mene samo plaši onaj drugi deo teksta koji kaže razmislite da li treba ta osoba da bude spašena jer će imati posledice itd. Jer su ovi sa zapada sve više u potražnji za rezernim delovima, mislim na donaciju organa. Pa eto mi smo procenili da ne vredi da ga vratimo u život, već je bolje da ga iskasapimo za delove, dok je svež.

Djoksa

pre 6 godina

Malo ljudi ispuštaju iz vida, što je naglašeno u tekstu, razliku između srčanog zastoja i srčanog udara. Srčani zastoj može da se desi potpuno zdravom čoveku. Recimo, upadne u vodu a ne zna da pliva. Ako ga izvuku na vreme, još mogu da ga spasu. Srčani udar ili infarkt se dešava zbog zapušenosti arterija, odnosno tromba koji je začepio arteriju. Tad dolazi do odumiranja tog dela srčanog mišića. U zavisnosti koja je arterija u pitanju, može da se i umre od infarkta. Problem u oba slučaja je vremenski okvir. Srce je pumpa koja gura krv, koja snabdeva hranom i kiseonikom, sve ćelije. Posle samo par minuta od srčanog zastoja počinje odumiranje nervnih ćelija i to je nepovratan proces. To je ustvari glavni problem. Svakim minutom koji prođe bez srčanog rada čovek postaje sve više biljka.

Cameo

pre 6 godina

Sta hoce da kaze ovaj doktor? Kad neko dozivi srcani udar, mi treba da sednemo, uzmemo papir i stavimo: Za i Protiv pomoci toj osobi. Onda kad dobro izracunamo sta ima vise pluseva, ostavimo tu ideju da odstoji jedan dan, da ne zurimo sa zakljuckom, pa ako i sutra budemo zeleli da spasimo tu osobu, odmah prionemo na KPR. Ima smisla...

Maja

pre 6 godina

Moju su komsinicu od 50 godina reanimirali u bolnici kad je pre dve godine imala infarkt. Prezivela je, ali je ostala skoro kao biljka: ne hoda, ne prica, mentalno je na nivou malog deteta. I sad se brinu muz i deca od 18 i 20 godina non stop o njoj. Muz se istopio, kaze boji se zena cak i da ostane sama u sobi, cim izadje on iz njene sobe na vristi u urla... Tuga...

D

pre 6 godina

Za pocetak-zavisi od razloga koji je do reanimacije i doveo.Sama procedura je vrlo naporna,potreban je tim ljudi da bi bila iole uspesna.Nekad se ljudi zaista ozive i lece i odu kuci.Nekad upadnu u komu i nikad se ne probude,velika vecina ne prezivi.Ali!Osnovne principe reanimacije treba da znaju svi!Da se zapocne i ne gubi vreme dok stigne obucena pomoc.I nikad ne odustajati.Borba do poslednje milisekunde.

nikola

pre 6 godina

Na žalost u većini razvijenih zemalja procenat preživljavanja je manji,ne više od 5%.To ne znači da ne treba učiti prvu pomoć i ne znači da ne treba svaki put pokušati.Lep primer sam video u Norveškoj gde se u slučaju srčanog udara šalju ekipe hitne pomoći i policije koji osim što su obučeni u reanimaciji imaju i prenosne defibrilatore.Takođe svaki građanin koji je obučeni u reanimaciji ima aplikaciju na telefonu koja mu po prijavi srčanog udara hitnoj pomoći šalje lokaciju pacijenta.I zamislite ljudi zaista reaguju,ako su u blizini zaista žure da pomognu.Na žalost ne uspe svaki put ali barem mogu da kažu da su probali sve što su mogli.

Mil'ca

pre 6 godina

Dobro je da govorite o ovome i podizete nivo svesti. Kao neko ko je neuspesno pokusavao reanimaciju nad kolegom ta iskrivljena slika koju nam daju filmovi i serije stvara tesku traumu kada svi vasi napori da nekoga ozivite ne urode plodom - uvek posle mislite da ste negde pogresili, da ste mogli nesto vise da uradite, pa zaboga to tako lako izgleda na TVu.

infidel

pre 6 godina

Imao sam situaciju da sam pokušavao da oživim čoveka bez uspeha, posle 15min došla hitna, preuzeli reanimaciju i pokušavali narednih pola sata i nisu uspeli... Na kursu prve pomoći su nam rekli da je procenat uspeha mali, ali da uvek treba pokušati i dati sve od sebe...

Ozymundias

pre 6 godina

Podatak je potpuno tačan ali:
1. Uspešna reanimacija (postizanje srčanog rada) postigne se kod oko 50% pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom i oko 10% pacijenata sa asistolijom. Isključeni su infaustni pacijenti koji ne bi trebalo da budu reanimirani.
2. Postoje razni modovi reanimacije , ALS izvode lekari, BLS svi koji su u prilici (paramedikusi). Naravno ALS je uspešniji, kod BLS primena ASD (automatskog spoljnjeg defibrilatora) značajno uvećava uspešnost.
3. 10% otpusta iz bolnice odnosi se na one koji odu bez posledica, dosta njih nakon reanimacije ostane sa postreanimacionim sindromom, pre svega oštećenjem mozga.
4. NAJVAŽNIJE : SVI treba da znaju principe BLS (kompresije g. koša i uduvavanja vazduha) i primenu ASD-a. To se vežba i za to postoje kursevi. Nije jednostavno i 95% populacije ne zna da izvodi osnovnu reanimaciju. Reanimacija=spašavanje života. Dete, rodjak, slučajni prolaznik... Imajte to u vidu i edukujte se.

infidel

pre 6 godina

Imao sam situaciju da sam pokušavao da oživim čoveka bez uspeha, posle 15min došla hitna, preuzeli reanimaciju i pokušavali narednih pola sata i nisu uspeli... Na kursu prve pomoći su nam rekli da je procenat uspeha mali, ali da uvek treba pokušati i dati sve od sebe...

Ozymundias

pre 6 godina

Podatak je potpuno tačan ali:
1. Uspešna reanimacija (postizanje srčanog rada) postigne se kod oko 50% pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom i oko 10% pacijenata sa asistolijom. Isključeni su infaustni pacijenti koji ne bi trebalo da budu reanimirani.
2. Postoje razni modovi reanimacije , ALS izvode lekari, BLS svi koji su u prilici (paramedikusi). Naravno ALS je uspešniji, kod BLS primena ASD (automatskog spoljnjeg defibrilatora) značajno uvećava uspešnost.
3. 10% otpusta iz bolnice odnosi se na one koji odu bez posledica, dosta njih nakon reanimacije ostane sa postreanimacionim sindromom, pre svega oštećenjem mozga.
4. NAJVAŽNIJE : SVI treba da znaju principe BLS (kompresije g. koša i uduvavanja vazduha) i primenu ASD-a. To se vežba i za to postoje kursevi. Nije jednostavno i 95% populacije ne zna da izvodi osnovnu reanimaciju. Reanimacija=spašavanje života. Dete, rodjak, slučajni prolaznik... Imajte to u vidu i edukujte se.

nikola

pre 6 godina

Na žalost u većini razvijenih zemalja procenat preživljavanja je manji,ne više od 5%.To ne znači da ne treba učiti prvu pomoć i ne znači da ne treba svaki put pokušati.Lep primer sam video u Norveškoj gde se u slučaju srčanog udara šalju ekipe hitne pomoći i policije koji osim što su obučeni u reanimaciji imaju i prenosne defibrilatore.Takođe svaki građanin koji je obučeni u reanimaciji ima aplikaciju na telefonu koja mu po prijavi srčanog udara hitnoj pomoći šalje lokaciju pacijenta.I zamislite ljudi zaista reaguju,ako su u blizini zaista žure da pomognu.Na žalost ne uspe svaki put ali barem mogu da kažu da su probali sve što su mogli.

Mil'ca

pre 6 godina

Dobro je da govorite o ovome i podizete nivo svesti. Kao neko ko je neuspesno pokusavao reanimaciju nad kolegom ta iskrivljena slika koju nam daju filmovi i serije stvara tesku traumu kada svi vasi napori da nekoga ozivite ne urode plodom - uvek posle mislite da ste negde pogresili, da ste mogli nesto vise da uradite, pa zaboga to tako lako izgleda na TVu.

Djoksa

pre 6 godina

Malo ljudi ispuštaju iz vida, što je naglašeno u tekstu, razliku između srčanog zastoja i srčanog udara. Srčani zastoj može da se desi potpuno zdravom čoveku. Recimo, upadne u vodu a ne zna da pliva. Ako ga izvuku na vreme, još mogu da ga spasu. Srčani udar ili infarkt se dešava zbog zapušenosti arterija, odnosno tromba koji je začepio arteriju. Tad dolazi do odumiranja tog dela srčanog mišića. U zavisnosti koja je arterija u pitanju, može da se i umre od infarkta. Problem u oba slučaja je vremenski okvir. Srce je pumpa koja gura krv, koja snabdeva hranom i kiseonikom, sve ćelije. Posle samo par minuta od srčanog zastoja počinje odumiranje nervnih ćelija i to je nepovratan proces. To je ustvari glavni problem. Svakim minutom koji prođe bez srčanog rada čovek postaje sve više biljka.

D

pre 6 godina

Za pocetak-zavisi od razloga koji je do reanimacije i doveo.Sama procedura je vrlo naporna,potreban je tim ljudi da bi bila iole uspesna.Nekad se ljudi zaista ozive i lece i odu kuci.Nekad upadnu u komu i nikad se ne probude,velika vecina ne prezivi.Ali!Osnovne principe reanimacije treba da znaju svi!Da se zapocne i ne gubi vreme dok stigne obucena pomoc.I nikad ne odustajati.Borba do poslednje milisekunde.

Maja

pre 6 godina

Moju su komsinicu od 50 godina reanimirali u bolnici kad je pre dve godine imala infarkt. Prezivela je, ali je ostala skoro kao biljka: ne hoda, ne prica, mentalno je na nivou malog deteta. I sad se brinu muz i deca od 18 i 20 godina non stop o njoj. Muz se istopio, kaze boji se zena cak i da ostane sama u sobi, cim izadje on iz njene sobe na vristi u urla... Tuga...

Dr Nis

pre 6 godina

U komentarima se pitaju ljudi čemu studija, jer je to situacija gde ti ništa drugo ne preostaje nego da probaš, jer bez pokušaja ta osoba sigurno umire ili ima posledice. I kad je šansa minimalna vredi probati. Međutim tačno je da su očekivanja nerealna upravo zbog holivud produkcije i filmova u kojima je sve moguće. Samo je dovoljan primer film Kazino Royal gde Bond ožive samog sebe, i posle toga odmah trči, vozi i sve ostalo.
Mene samo plaši onaj drugi deo teksta koji kaže razmislite da li treba ta osoba da bude spašena jer će imati posledice itd. Jer su ovi sa zapada sve više u potražnji za rezernim delovima, mislim na donaciju organa. Pa eto mi smo procenili da ne vredi da ga vratimo u život, već je bolje da ga iskasapimo za delove, dok je svež.

Cameo

pre 6 godina

Sta hoce da kaze ovaj doktor? Kad neko dozivi srcani udar, mi treba da sednemo, uzmemo papir i stavimo: Za i Protiv pomoci toj osobi. Onda kad dobro izracunamo sta ima vise pluseva, ostavimo tu ideju da odstoji jedan dan, da ne zurimo sa zakljuckom, pa ako i sutra budemo zeleli da spasimo tu osobu, odmah prionemo na KPR. Ima smisla...

Ozymundias

pre 6 godina

Podatak je potpuno tačan ali:
1. Uspešna reanimacija (postizanje srčanog rada) postigne se kod oko 50% pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom i oko 10% pacijenata sa asistolijom. Isključeni su infaustni pacijenti koji ne bi trebalo da budu reanimirani.
2. Postoje razni modovi reanimacije , ALS izvode lekari, BLS svi koji su u prilici (paramedikusi). Naravno ALS je uspešniji, kod BLS primena ASD (automatskog spoljnjeg defibrilatora) značajno uvećava uspešnost.
3. 10% otpusta iz bolnice odnosi se na one koji odu bez posledica, dosta njih nakon reanimacije ostane sa postreanimacionim sindromom, pre svega oštećenjem mozga.
4. NAJVAŽNIJE : SVI treba da znaju principe BLS (kompresije g. koša i uduvavanja vazduha) i primenu ASD-a. To se vežba i za to postoje kursevi. Nije jednostavno i 95% populacije ne zna da izvodi osnovnu reanimaciju. Reanimacija=spašavanje života. Dete, rodjak, slučajni prolaznik... Imajte to u vidu i edukujte se.

Dr Nis

pre 6 godina

U komentarima se pitaju ljudi čemu studija, jer je to situacija gde ti ništa drugo ne preostaje nego da probaš, jer bez pokušaja ta osoba sigurno umire ili ima posledice. I kad je šansa minimalna vredi probati. Međutim tačno je da su očekivanja nerealna upravo zbog holivud produkcije i filmova u kojima je sve moguće. Samo je dovoljan primer film Kazino Royal gde Bond ožive samog sebe, i posle toga odmah trči, vozi i sve ostalo.
Mene samo plaši onaj drugi deo teksta koji kaže razmislite da li treba ta osoba da bude spašena jer će imati posledice itd. Jer su ovi sa zapada sve više u potražnji za rezernim delovima, mislim na donaciju organa. Pa eto mi smo procenili da ne vredi da ga vratimo u život, već je bolje da ga iskasapimo za delove, dok je svež.

Cameo

pre 6 godina

Sta hoce da kaze ovaj doktor? Kad neko dozivi srcani udar, mi treba da sednemo, uzmemo papir i stavimo: Za i Protiv pomoci toj osobi. Onda kad dobro izracunamo sta ima vise pluseva, ostavimo tu ideju da odstoji jedan dan, da ne zurimo sa zakljuckom, pa ako i sutra budemo zeleli da spasimo tu osobu, odmah prionemo na KPR. Ima smisla...

Djoksa

pre 6 godina

Malo ljudi ispuštaju iz vida, što je naglašeno u tekstu, razliku između srčanog zastoja i srčanog udara. Srčani zastoj može da se desi potpuno zdravom čoveku. Recimo, upadne u vodu a ne zna da pliva. Ako ga izvuku na vreme, još mogu da ga spasu. Srčani udar ili infarkt se dešava zbog zapušenosti arterija, odnosno tromba koji je začepio arteriju. Tad dolazi do odumiranja tog dela srčanog mišića. U zavisnosti koja je arterija u pitanju, može da se i umre od infarkta. Problem u oba slučaja je vremenski okvir. Srce je pumpa koja gura krv, koja snabdeva hranom i kiseonikom, sve ćelije. Posle samo par minuta od srčanog zastoja počinje odumiranje nervnih ćelija i to je nepovratan proces. To je ustvari glavni problem. Svakim minutom koji prođe bez srčanog rada čovek postaje sve više biljka.

Mil'ca

pre 6 godina

Dobro je da govorite o ovome i podizete nivo svesti. Kao neko ko je neuspesno pokusavao reanimaciju nad kolegom ta iskrivljena slika koju nam daju filmovi i serije stvara tesku traumu kada svi vasi napori da nekoga ozivite ne urode plodom - uvek posle mislite da ste negde pogresili, da ste mogli nesto vise da uradite, pa zaboga to tako lako izgleda na TVu.

nikola

pre 6 godina

Na žalost u većini razvijenih zemalja procenat preživljavanja je manji,ne više od 5%.To ne znači da ne treba učiti prvu pomoć i ne znači da ne treba svaki put pokušati.Lep primer sam video u Norveškoj gde se u slučaju srčanog udara šalju ekipe hitne pomoći i policije koji osim što su obučeni u reanimaciji imaju i prenosne defibrilatore.Takođe svaki građanin koji je obučeni u reanimaciji ima aplikaciju na telefonu koja mu po prijavi srčanog udara hitnoj pomoći šalje lokaciju pacijenta.I zamislite ljudi zaista reaguju,ako su u blizini zaista žure da pomognu.Na žalost ne uspe svaki put ali barem mogu da kažu da su probali sve što su mogli.

Maja

pre 6 godina

Moju su komsinicu od 50 godina reanimirali u bolnici kad je pre dve godine imala infarkt. Prezivela je, ali je ostala skoro kao biljka: ne hoda, ne prica, mentalno je na nivou malog deteta. I sad se brinu muz i deca od 18 i 20 godina non stop o njoj. Muz se istopio, kaze boji se zena cak i da ostane sama u sobi, cim izadje on iz njene sobe na vristi u urla... Tuga...

infidel

pre 6 godina

Imao sam situaciju da sam pokušavao da oživim čoveka bez uspeha, posle 15min došla hitna, preuzeli reanimaciju i pokušavali narednih pola sata i nisu uspeli... Na kursu prve pomoći su nam rekli da je procenat uspeha mali, ali da uvek treba pokušati i dati sve od sebe...

D

pre 6 godina

Za pocetak-zavisi od razloga koji je do reanimacije i doveo.Sama procedura je vrlo naporna,potreban je tim ljudi da bi bila iole uspesna.Nekad se ljudi zaista ozive i lece i odu kuci.Nekad upadnu u komu i nikad se ne probude,velika vecina ne prezivi.Ali!Osnovne principe reanimacije treba da znaju svi!Da se zapocne i ne gubi vreme dok stigne obucena pomoc.I nikad ne odustajati.Borba do poslednje milisekunde.