Doktor kaže: "Hrkanje dovodi do određenih zdravstvenih problema"

Hrkanje predstavlja zvučni fenomen koji nastaje podrhtavanjem mekih struktura ždrela (mekog nepca i nepčane resice, uvule, ždrelnih mišića) ukoliko osoba tokom sna diše na usta, to svakako predstavlja nefiziološki vid disanja.

Zdravlje

Izvor: B92

Ponedeljak, 22.02.2021.

16:25

Default images
Foto: Medigrup

Na hrkanje se najviše žale osobe koje su u bliskom kontaktu sa osobom koja hrče (bračni supružnici, partneri, roditelji, ukoliko se hrkanje javlja i kod dece), navodi u autorskom tekstu za B92.net dr Aleksandar Mihailović, specijalista otorinolaringologije iz Medi Groupa.

Na pitanje koliko je hrkanje zdravtsveni problem, dr Mihailović odgovara:

"Hrkanje, zbog svog uzroka, dovodi do određenih zdravstvenih problema. Tu bih napravio razliku između najčešćih uzroka hrkanja kod dece i kod odraslih. Kod zdravog deteta, tj. ukoliko dete nema akutnih respiratornih infekcija, u najvećem procentu uzroci hrkanja su uvećane adenoidne vegetacije (treći krajnik) kao i palatinalne tonzile (nepčani krajnici). Ređe do hrkanja dovodi i preterana gojaznost u pedijatrijskoj populaciji".

U adultnoj populaciji, dodaje, uzroci hrkanja su devijacija nosnog septuma, alergijski rinitis, hipertrofija nosnih školjki, polipoza nosnih hodnika, nisko zasvođeno meko nepce i elongirana uvula, hipertrofija nepčanih i jezičnih krajnika, hipertrofična baza jezika, retropozicija donje vilice, tumori, potom konstitucija, pol i uzrast. Takođe, kako dodaje, uzroci hrkanja su i gojaznost, preterano konzumiranje alkohola i teške hrane pred spavanje, upotreba sedativnih lekova kao i spavanje na leđima itd.

"Praktično, svaki deformitet ili bolest koja dovodi do suženja lumena disanja od nosa preko ždrela i larinksa do traheje može biti uzrok pojave hrkanja. Posledice hrkanja u pedijatrijskoj populaciji mogu biti bezvoljnost, pad pažnje i koncentracije, čak i hiperativnost deteta, noćno umokravanje."

Dr Mihailović navodi da su u odrasloj populaciji najčešće to hronični umor, razdražljivost, promene raspoloženja, osećaj da ustajemo umorniji nego kad smo legli.

"To su najčešći razlozi koji dovode pacijenta kod lekara ili pak dolaze po savetu bliske osobe. Posledice hrkanja ukoliko je kombinovano sa prekidima disanja tokom sna (sleep apneja) su znatno ozbiljnije i povezane su sa kardio-vaskularnim oboljenjima, dijabetesom, gojaznošću, psihološkim premećajima itd“, rekao je te dodao:

"Kada se pacijent javi zbog hrkanja ili posledica hrkanja, nakon utvrđivanja problema pregledom i dodatnom dijagnostikom, odlučujemo se za terapiju nehiruršku ili hiruršku."

Da li i na koji način može da se reši ovaj problem bez operacije?

"Neoperativni pristup lečenju hrkanja jeste uklanjanje rizikofaktora. Smanjenje kilaže, izbegavanje hrane, pića i lekova koji mogu dovoditi do pojave hrkanja. Lečenje alergija gorneg respiratornog trakta, spavanje u adekvatnom položaju (spavanje na boku ili sa uzdignutim uzglavljem). Primena dentalnih proteza (koje pomeraju donju vilicu put napred i time šire disajni put) ili CPAP aparata (koji pod pozitivnim pritiskom ubacuje vazduh u pluća) rezervisani su za pacijente koji uz hrkanje imaju i sleep apneju".

Na pitanje, ako je operacija krajnja opcija, da li je to trajno rešenje, dr Mihailović objašnjava:

"Hirurškom lečenju se pristupa kada su nehirurške metode iscrpljene i kada otorinolaringolog proceni da su benefiti za pacijenta iznad rizika koje operacija nosi sa sobom“, navodi i dodaje:

"Da li je hirurško lečenje trajno rešenje zavisi kako od samog uzrok, a tako i od individualnih faktora svakog pacijenta. Nezahvalne su prognoze, ali statistika govori u prilog tome da se kod značajnog broja pacijenata tegobe značajno umanjuju i samim tim popravljaju kvalitet života pacijenta".

Kako objašnjava dr Mihailović, što se tiče hirurškog pristupa u lečenju dece radi se adenoidektomija (uklanjanje trećeg krajnika u celosti), tonzilektomija (uklanjanje nepčaniih krajnika u celosti) kao i tonzilotomija (poštedna operacija kojom se samo redukuje masa nepčanih krajnika čime se povećava disajni prostor a sačuva deo zdravog tonziolarnog tkiva koje je neophodno za maturaciju dečjeg imuniteta).

"Kod odraslih postoji više hirurških izbora zavisno od potencijalnog uzroka. Septoplastika (operacija iskrivljene nosne pregrade), konhotomija (umanjenje nosnih školjki), polipektomija (uklanjanje polipa nosnih hodnika), uvuloplastika ili palatouvuloplastika (uklanjanje resice ili resice sa delom mekog nepca), eventualno tonzilektomija (podeljenja su mišljenja da li hipertrofija tonzila dovodi do pojave hrkanja). Najkompleksnije operacije su one koje podrazumevaju intervecnije na bazi i kod retropozicije donje vilice."

Na pitanje šta treba uraditi pre i posle operacije, naš sagovornik objašnjava:

"Pacijenti se češće javljaju izabranom lekaru zbog posledica do kojih dovodi hrkanje nego zbog samog hrkanja. Lekar na osnovu pregleda i iskustva šalje pacijenta otorinolaringologu na dodatni pregled gde mi prednjom rinoskopijom, orofaringoskopijom, epifaringoskopijom i indiretnom laringoskopijom nalazimo uzrok koji dovodi do poremećaja disanja a samim tim i hrkanja. Ponekad su neophodne i dodatne dijagnostičke procedure da bi se uzrok utvdio (fleksibilna fiber nazofaringoskopija, CT ili MNR glave i vrata)".

Na otorinolaringologu je da preoperativno upozna pacijenta sa terapijskim mogućnostima i pristupima. Da mu detaljno objasni preoperativni i postoperativni tok. Osnovna preoperativna priprema pacijenta je standarna procedura gde pacijent radi laboratorijske analize, pregled interniste i anestezologa, a ukoliko ima komorbiditeta i dodatne specijalističke preglede.

"Postoperativno se savetuje redovna kontrola po protokolima za praćenje operisanih pacijenata, a to sve naravno zavisi od tipa operacije koja je učinjena", poručuje dr Mihailović.

Ovaj tekst deo je serijala u kojem ćemo u razogovoru sa stručnjacima u autorskim tekstovima za B92.net davati odgovore na važna pitanja.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

22 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: