Šta se sve može desiti kad hormoni "podivljaju"?

Doktorka Sanja Toljan, lekarka s dugogodišnjim iskustvom u lečenju hormonalnog disbalansa, u svojoj knjizi "Čudesna moć hormona“ opisuje brojna stanja na čiju pojavu utiče poremećaj hormona.

Zdravlje

Izvor: S. Rosiæ, B92.net

Sreda, 25.10.2017.

17:38

Default images
Foto: Thinkstock

Ako osećate da nemate snage, opada vam kosa, imate nizak libido, gojite se a ne preterujete u hrani i uopšteno osećate da ste slabog zdravlja, možda bi trebalo da prekontrolišete hormone.

Dr Sanja Toljan, stručnjak za hormone i autorka najnovije knjige "Čudesna moć hormona" u izdanju Samizdata B92, za B92.net opisala je na kakve sve bolesti utiče hormonska neravnoteža, ali i kako na njih utiču naše navike.

* Deluje da se u današnje vreme sve veći broj bolesti pripisuje stresu. Zašto je to tako?

Mi smo naučeni da stvari tumačimo kao stresne. Mnogo slušamo o stresu. On nam je kao neki kućni ljubimac koji nam uzima energiju, ali ga opet moramo imati jer nas čini živim i pokretnim. Za mnoge bolesti današnjice još nije pronađen uzrok, pa se kaže: "to je od stresa".

* Kakvu ulogu igra kortizol, hormon stresa, na rad organizma i zašto se dešava da ponekad radi van kontrole?

Hormon stresa kortizol definitivno igra dominantnu ulogu u endokrinom sistemu, jer kada je u neravnoteži, dakle kada je previsok ili prenizak, ne obavlja svoju funkciju - generisanje energije, održavanje zdravog imuniteta, održavanje stabilnosti kardiovaskularnog sistema i metabolizma kao i uravnoteženje ostalih endokrinih žlezda. Svaki put kada smo umorni i nemamo snage, znači da nam je kortizol neefikasan - može biti prenizak ili pak previsok. Dakle, kada su nadbubrežne žlezde iscrpljene, kortizol će uglavnom biti neadekvatan – nizak kada nam je potreban, a visok kada hoćemo da se odmaramo. Za odmor je potrebno da njegov nivo padne, jer u suprotnom ne možemo postići regeneraciju. Nadbubrežne žlezde koje luče kortizol odmaraju se noću i zato je potrebno spavati između 22 h i 6 h kako bi se one ponovno spremile za lučenje kortizola, bez kojeg nema energije i zdravlja. Ako smo previše aktivni, ne poštujemo dan i noć, kao i godišnja doba, moguće je da ćemo iscrpeti nadbubrežne žlezde i to će nam se vratiti u vidu neadekvatnog nivoa kortizola u krvi. Onda počinje hormonalni haos.

Mnogi ljudi, iako su umorni, odlažu odlazak u krevet. Radni dan je predug, niko nema vremena za sebe i razonodu, pa se gledanje televizije ili čitanje vesti na portalima ostavlja za kasne sate. Ako to radimo iz noći u noć, dolazi do aktivacije nekih gena koji mogu ostaviti trajne posledice na zdravlje. Recimo, javljaju se autoimune bolesti, degenerativne bolesti, pa i karcinomi. Ljudi koji rade noćne smene, naučno je dokazano, češće obolevaju baš od malignih bolesti. Noću se luče regenerativni hormoni, među kojima je i melatonin. Ako ne spavamo, njihovo lučenje je znatno smanjeno pa ne obavljaju svoju funkciju - regeneraciju. Melatonin je antioksidans i ako redovno i dovoljno dugo spavate, ne treba da uzimate nikakve antioksidanse iz kutijica - vaš melatonin je dovoljan.

* Kako akutni i iznenadni stres, kakav je gubitak bliske osobe, utiče na hormone?

Akutni stres nije problem za nas, nego hronični stres. Naše telo je naučeno da se dobro nosi s akutnim stresom i kada stres prođe, mi smo opet u redu. Hronični stres je onaj o kojem govorimo kao opasnom. Stres koji nikada ne prolazi ostaje u našoj glavi. Na zdravlje loše utiče hronično visok kortizol, dok u akutnom stresu dolazi do obrambene reakcije, mobilizovanja svih organskih sistema i rešenja problema. Ako vas tigar napadne, stres vam pomaže da pobegnete, ali ako je tigar u vašoj glavi, kao u hroničnom stresu, nemate kuda da pobegnete i tada se javljaju posledice.

* Šta je Hašimoto sindrom i da li je to neka vrsta bolesti modernog doba?

Autoimuna upalna bolest tiroidne žlezde česta je u opštoj populaciji. Otkriva se uglavnom na sistematskim pregledima, kada ljudi još ni nemaju simptome i može zbog toga trajno označiti nečiji život. Tačan uzrok se ne zna, ali sumnja se na hroničnu virusnu infekciju, na uticaj iz okoline u vidu toksičnih materija iz hrane, vazduha, vode, svakako i na povezanost s promenjenom crevnom florom i sindromom propustljivih creva.

* Kako se leče bolesti tiroidne žlezde?

Konvencionalna medicina ih ne leči, nego nadomeštava hormone ako štitna žlezda slabo radi ili uništava štitnu žlezdu radiojodom ili hirurškim putem ako radi preterano. Lečenje bi išlo u smislu uklanjanja uzroka, dakle, lečenja crevne propustljivosti i vraćanja zdrave crevne flore ili, kako danas kažemo, uspostavljanja mikrobiote.

* Sve više žena pati od sindroma policističnih jajnika. Zašto je to tako?

Policistični jajanici, za razliku od mnogih bolesti ženskog genitalnog trakta, imaju svoj uzrok, a to je rezistencija na insulin, pa ih je jednostavno izlečiti. Smanjenjem nivoa insulina u krvi stanje se vrlo brzo normalizuje. Lek je ishrana na bazi namirnica niskog glikemijskog indeksa - ispod 50. Garantujem da nema devojke koja neće ozdraviti takvim pristupom. Jajnici, tiroidna žlezda i pankreas su vrlo povezane pa rešavanjem problema insulina, tj. pankreasa, najčešće dobro delujemo na jajnike, ali i na štitnu žlezdu. * Na šta sve mogu da utiču polni hormoni?

Hormoni jajnika i testisa bitni su nam za reprodukciju, ali i za snagu. To su anabolički hormoni, dakle, hormoni koji izgrađuju, za razliku od kortizola koji je katabolički hormon, onaj koji razgrađuje. Upravo odnos polnih hormona i kortizola govori o tome da li smo u stanju izgradnje ili razgradnje. U mladosti, polni hormoni su jaki, a hormon stresa nizak, pa se izgrađujemo, a kako starimo, nivo polnih hormona sve više opada, a kortizol postaje dominantan. Tada dolazi i do razgradnje. Jaki polni hormoni garantuju dobro zdravlje, snagu, dobro raspoloženje i jako telo. Bez polnih hormona se može živeti, ali vrlo nekvalitetno, zato se lekovi koji ih blokiraju, kao npr. kontracepcija, moraju uzimati s velikim oprezom.

* Kako progesteron utiče na tumor dojke – jedne od najvećih pošasti savremenog doba i kako se taj hormon dovodi u ravnotežu?

Karcinomi dojke su strah i trepet i nepravedno se povezuju s hormonima. Tkivo dojke je hormonski jako aktivno, ćelije imaju receptore za hormone i kada se počne razvijati tumor, on je hormonski označen. Međutim, on ne nastaje zbog hormona - hormoni su se jednostavno tamo našli. Previše je rasprostranjeno mišljenje da od hormona možeš dobiti rak. To su stare teorije, koje su manje-više demantovane novim saznanjima. Današnja moderna medicina teži individualnom tretiranju pacijenta pa će u budućnosti mnoge teorije i algoritmi koji su se primenjivali kod svih podjednako, morati ponovno da se preispitaju. Već sada preboleli karcinom dojke u nekim slučajevima nije prepreka za uzimanje hormonske dopunske terapije.

Postoje teorije da gestageni imaju veći uticaj na nastanak karcinoma dojke od recimo estrogena, koji nemaju, dok npr. progesteron štiti dojke od tumora. Morate znati da smo svi mi individue i da svaka bolest ima više uzroka. Hormoni najčešće nisu uzrok i njihovim uzimanjem žene i muškarci se balansiraju, osećaju mlađe i bolje i smanjuju svoje šanse za nastanak raka ili bilo koje bolesti.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: