Telo pokazuje duševne patnje

Retki su psihijatrijski poremećaji, od najtežih do najlakših, kod kojih se ne javljaju telesni simptomi. Oni potvrđuju prirodu čovekovog bića, koje predstavlja jedinstvo telesnog, psihološkog i socijalnog.

Zdravlje

Izvor: Izvor: danas.rs, Autor Dr Dragan Kostiæ

Subota, 08.09.2012.

18:15

Default images

Našu pažnju, u daljem tekstu, zaslužuje specifična grupa poremećaja - SOMATOFORMNI POREMEĆAJI (SP) - kod kojih ne postoji oštećenje organa ili je ono minimalno, a simptomi ispoljavanja su karakteristični za pojedina telesna oboljenja dobro znana stručnjacima ali i laicima. Zajednička karakteristika SP da dovodi do znatnog oštećenja na ličnom, porodičnom i profesionalnom planu uz velike patnje pacijenta i njegove okoline. Poremećaju obično prethodi stresna situacija, akutna ili hronična.

Za razliku od hipohondrije, koja je klasifikovana u SP, d koje dominira strah od nekog teškog oboljenja koje ima nepovoljnu prognozu, kad SP pacijent želi da mu se objasni poreklo tegoba, da se izleči, ali kako se to ne uspeva, tegobe „premešta“ sa dela tela na neki drugi, sa jednog organa na drugi. Protokom vremena pacijent počinje da „govori svojim simptomom“ koji postaje dominantna komunikacija sa okolinom - duševna patnja je „zaboravljena“ jer nije u stanju ili nema kapaciteta da razreši stresnu situaciju zbog „telesnog zdravlja koje je ugroženo“. Bolnica za psihijatriju „KBC Dr Dragiša Mišović“ u svom sastavu ima Službu psihosomatske medicine, koja se bavi upravo telesnim bolestima ili sindromima, koji nastaju na psihološkoj osnovi ili je psihološki faktor dominantan u njihovom nastanku, razvoju ili ishodu.

U svetu i kod nas ovakvi pacijenti dolaze psihijatru posle pet i više godina neprekidnih ispitivanja, traženja uzroka i leka tegobama. Ovakvi bolesnici spadaju u jednu od najskupljih kategorija bolesnika (nebrojeni pregledi, laboratorije, snimanja na najsavremenijim aparatima, razne vrste terapijskih intervencija pa i ponovljene invanzivne dijagnostičke metode i operativni zahvati, odsustva sa posla...). Donose sa sobom obimnu medicinsku dokumentaciju sa isto toliko mišljenja lekara. Prezentuju i mišljenja saradnika sa posla, vračara ili iscelitelja uporno odbijajući razgovor o psihogenezi svojih tegoba.

Osnovni mehanizam, kojim se energija psihičkog konflikta pretvara u telesni simptom, je proces somatizacije koji dovodi do razvoja simptoma.

Poremećaji su definisani Međunarodnom klasifikacijom i obuhvataju sledeće: Somatoformni poremećaj, Somatizacioni poremećaj, Hipohondrijski poremećaj, Somatoformna disfunkcija vegetativnog nervnog sistema, srčana neuroza, Da Costa sy, neurocirkulatorna astenija, gastična neuroza, psihogena aerofagija, štucanje, dispepsija, pilorospazam, psihogena flatulencija, psihogeni iritabilni kolon, dijareja, gasovi, psihogeni kašalj, hiperventilacija, psihogeno učestalo mokrenje, dizurija, Perzistentni bolni poremećaj - psihogeni bol koji se pojavljuje u oblasti svih sistema ili organa, zatim „knedla u grlu“ sa ometanjem gutanja, torticolis, Tourettov sy, psihogeni svrab, dermatitis, ekcem, urtikarija, psihogena dismenoreja i frigidnost, škrgutanje zubima.

Kulturološka dimenzija ovih poremećaja je naglašena i specifični poremećaji sreću se sa velikom učestalošću u pojedinim etničkim grupama. Sredina lakše prihvata telesne od pshijatrijske bolesti i veća je empatija za prve nego za druge. U našoj zemlji najčešći simptomi su: vrtoglavica i glavobolja, bolovi u predelu kičmenog stuba i onemogućeno kretanje, poremećaji u predelu stomaka (želuca, tankog i debelog creva), srčane tegobe i bolovi u predelu malog stomaka.

Lečenje osoba sa ovakvim poremećajem je teško i zahteva veliko angažovanje u terapijskom procesu terapeuta i pacijenta. Već sam dolazak psihijatru izaziva otpor koji se može izraziti rečenicom, „šta ću ja ovde, ja sam bolestan, nisam lud“. Terapijski program obuhvata čitav niz postupaka, od upotrebe medikamenata, nužnih pregleda drugih specijalista do ključne primene psihoterapije kognitvno-bihejvioralnog tipa.

Autor je neuropsihijatar Službe za psihosomatiku u Bolnici za psihijatriju KBC „Dragiša Mišović - Dedinje“.

Foto: freedigitalphotos.net

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

10 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: