Naučite da mislite kao doktor

Ne možete postati doktor za 15 minuta, ali ovaj kratak kurs vas može naučiti kako da mislite kao doktor. U nekim slučajevima, to će biti dovoljno da vam spase život.

Zdravlje

Izvor: Majkl Peri

Sreda, 10.08.2011.

14:22

Default images

Na fakultetu su nam najviše išli na živce oni koji su sedeli u prvom redu na svim predavanjima. Jasno, imali smo prema njima i svojevrsno poštovanje, ali, u suštini, mislim da smo ih više prezirali ili je to bila mešavina osećanja koju nikako nismo mogli da definišemo. Čak i nakon što smo svi položili prijemni i upisali medicinski fakultet, oni su istrajali na celoživotnom treningu da moraju da budu najpametnija deca u razredu. Niko nije ocenjivao niti očekivao naš angažman na predavanjima, ali oni su iz prve klupe samo čekali kad će moći da postave pitanje profesoru.

Tada smo se svi susreli s bujicom informacija koje nudi medicinsko obrazovanje i niko nije baš znao koje činjenice, ako uopšte bilo koja od njih, postoje kako bi nekome spasile život jednoga dana. Zato je bilo teško ne gledati na takvo automatsko samopouzdanje s većom ili manjom zavišću.

Sve do treće godine faksa. Tad se mesto radnje menja, više nisu u igri samo učionice nego i bolnička odeljenja. Sećam se dana kad su se pravila promenila. Bio sam jedan od dva studenta na pulmologiji. Drugi je bio jedan taj “prvoredaš” koji je već utvrdio da želi da postane neurohirurg i sve nas je zabljesnuo svojom pameću i to u više navrata. Upravo je prelepo izneo anamnezu novog bolesnika, 65-godišnjeg čoveka s lošim bubrezima i atipičnom upalom pluća koji je očigledno noć proveo na ivici respiratornog kolapsa.

“I šta mislite da bi sad trebalo da uradimo?“, pitao je asistent koji je ispitivao nas dvojicu.

“Bronhoskopiju“, ispalio je kao iz topa naš junak, predlažući medicinsku pretragu koju vole pulmolozi, a koja uključuje umetanje tvrde cevi u pluća bolesnika kako bi se dobili snimci, uzorci tkiva, a najčešće i dijagnoza.

“Zar ne postoje jeftiniji načini na koje možemo da ga ubijemo?“, blago mu je odgovorio asistent.

Ovaj se ukočio mucajući: “Onda CT?“

“Pa to zapravo i jeste jeftinije“, složio se asistent. “Sve dok ne uračunamo i troškove dijalize.“ Tada mu je izleteo umoran osmeh. “Kolega, znate li šta će se dogoditi ukoliko nastavite da ispaljujete bez razmišljanja?“

“Šta?“ pitao je kolega oprezno.

“Jednog dana ćete povrediti nekoga.“

Lekari ne vole one koji pucaju kao šerifi. Kao što producenti serije House znaju, lekari više razmišljaju kao Šerlok Holms nego kao revolveraši. (To i ne čudi s obzirom na to da je pisac koji je stvorio Holmsa, dr Artur Konan Dojl, svog detektiva modelovao prema jednom od svojih profesora na fakultetu.)

“Znate moje metode, Votsone“, kaže Holms. “Kad eliminišete nemoguće, ono što ostane, ma koliko neverovatno, mora da bude istina.“ Tu polaganu, bolnu metodu razbijanja dijagnostičkih zagonetki nametnula je bizarna složenost ljudske fiziologije i patofiziologije.

Zato lekari uče kako bi izbegli da skaču od delimičnih dokaza ka najverovatnijem odgovoru. Uče ih da odlažu definitivan odgovor koliko god je to moguće. Mi “proveravamo diferencijalne dijagnoze“, što će reći, pravimo popise svih mogućih objašnjenja simptoma našeg bolesnika, ređajući ih prema smrtnosti ili prema učestalosti (ili prema jednom i drugom) i skupljamo dokaze koji su dovoljni da se eliminiše svaka izlistana boljka sve dok, kako kaže Holms, ne ostane samo istina.
Foto: Men's Health
Medicinska pitanja ne počinju opskurnim činjenicama iz udžbenika fiziologije ili patologije, jer sva počinju simptomom ili grupom njih. Medicinska obrada zavisi od stvari koje možete da osetite, dotaknete, vidite, a ponekad i da nanjušite: glavobolja, grlobolja, bol u vašem gležnju. Ukoliko to uzimate kao svoje polazište, a imajte na umu da cilj igre nije zak-ljučiti nešto naprečac, nego izbaciti pogrešne odgovore, dijagnoza postane značajno manja misterija.

Neki lekari postanu nervozni kad misle da je bolesnik sam ustanovio svoju dijagnozu. To zaista može da dovede do problema, a internet vam je olakšao to da vam pogrešne stvari padnu na pamet. Međutim, neki lekari usto veruju kako su određene ćutljive grupe - govorim o muškarcima - možda spremnije da potraže pomoć ukoliko mogu da pronađu osnovne informacije na internetu pre nego što pitaju drugo ljudsko biće za savet.

A ovih dana sve više nemedicinskih činilaca želi da dobije na važnosti kod medicinskog zaključivanja, i kad usto znate da može da vas snađe ozbiljan trošak, ako dođete nepotrebno u hitnu usred noći, razumljivo je da želite da znate kad je potrebno potražiti pomoć, a kad nije. Jasno, najbolje je ako možete da pozovete lekara ili medicinsku sestru koje poznajete ili su vam rod pa neka oni odluče za vas. Ipak, ne treba da pobegnemo od realnosti, a ta je da smo na posletku svi mi oni koji trebaju prvi da povuku potez. Ta odluka, da podignemo slušalicu, neće doći od vašeg lekara, nego od vas.

Uzmimo za primer skroman bol u stomaku. Tako jednostavna stvar za prepoznavanje, znate je dobro. Ali diferencijalna dijagnostika bola u abdomenu toliko je široka da treba da je podelite na delove stomaka. A čak i u njima počiva desetak mogućih dijagnoza, od akutne intermitentne porfirije (nasledni metabolički poremećaj) preko nodoznog poliartritisa (upale arterija) do mezenteričke ishemije (blokade jedne od arterija koje vam creva opskrbljuju krvlju). Ili može biti nešto tako benigno kao što je gastroenteritis, crevna viroza.

Tu počinje umetnost, u postupcima kako da se skrati popis. Sastavite popis diferencijalnih dijagnoza koje se - nadate se – mogu savladati, i počnite da otpisujete jedno po jedno.

Sledeće slučajeve razmotrite ne biste li stekli osećaj kako vaš lekar razmišlja. Svi scenariji su hipotetički i ne bi trebalo da ih smatrate medicinskim savetom koji možete da primenite u bilo kojoj situaciji sa kojom se suočite. Pokušajte da ih sledite i vidite kako je raditi sa diferencijalnim dijagnozama - to je način na koji vaš lekar običnu brigu pretvara u umetnost.

GRLOBOLJA, KAŠALJ, ZAPUŠEN NOS

Obična prehlada, zar ne? Ispalili ste i možda pogrešili. Čak i tu postoje druge mogućnosti na koje treba misliti.

Ako vam nos nije zapušen, ako je kašalj suv i ako je temperatura iznad 38,5 Celzijusovih stepeni, ako je bolest nastupila naglo i sad se osećate kao da vas je zgazio kamion, mogao bi da bude grip, virus koji je ubio najviše ljudi u istoriji. Ako je tako, a obično ste dobrog zdravlja, vaš lekar će vas otpratiti s uputstvima i reći vam da će verovatno sve biti u redu.

Ali ako imate bolesna pluća ili srce ili šećernu bolest, ili bilo koje stanje koje pogađa vaš imunitet, morate da pustite lekara da odluči da li vam treba inhibitor neuraminidaze, protivirusni lek koji grip može da skrati za dan-dva. I ma koliko zdravi bili, ako imate grip i osetite da pri minimalnom naporu ostajete bez daha, ili počnete da iskašljavate gadne stvari, ili dan-dva po početku bolesti uz temperat-uru dobijete i groznicu, potražite pomoć. Razvija vam se upala pluća i ako se javite na vreme, nećete morati da ležite u bolnici niti da umrete od toga.

GLAVOBOLJA

Glavobolja ima raznih, od tupog bola svuda, preko zaslepljujućeg bubnjanja iznad jednog uha, do užarenog šiljka koji vam je neko zabio pored očne jabučice. Neke dolaze s vidnim halucinacijama, čudnim zamišljenim mirisima, vrtoglavicom, povraćanjem ili jakom odbojnošću prema dnevnom svetlu i razgovoru. A neke od njih uopše nisu glavobolje.

Tenzijske glavobolje i migrene obično se razlikuju prema lokalitetu: migrena udara jednu stranu glave, a tenzijac svuda. Migrenu obično prati izuzetna osetljivost na zvuk i svetlo, što žrtvu onesposobi na nekoliko dana. Tenzijske glavobolje ne moraju nekoga da srede baš tako, obično ispare tokom noći. Obe su dosta različite od mnogo ređe klasterske glavobolje, vrlo bolnog napada koji eksplodira iza jednog oka, za sat vremena se pojačava i potom nestane kako bi se vratio za dan-dva. Onda dolazi u salvama nekoliko nedelja i tada nestane.

Ove tri imaju jednu stvar zajedničku, a to je da su “benigne“. Posavetujte se s lekarom i on će vas verovatno uveriti (kad mu bude jasno da nije ništa drugo) kako niko nije umro od glavobolje. Iako su neki ozbiljno želeli da umru koliko ih boli.

Ali bol u glavi nije samo glavobolja. Ponekad bubnjanje u lobanji zaista znači da se nešto ozbiljno kuva. Pripazite na . . .

Jake neočekivane glavobolje
Ako vam dođe iznebuha, postane intenzivna i u nekoliko minuta postane najgora glavobolja koju ste ikada imali, pozovite hitnu pomoć. Popis uzroka nije dug, ali gotovo svaki može brzo da vam odnese život.

Glavobolja prilikom seksa ili vežbanja
Bol u glavi koji dođe brzo i silovito kad se jako telesno umorite ili u trenutku orgazma treba da se istraži. Najčešće su bezazleni, ponekad je reč o subarahnoidnum krvarenju.

Glavobolje koje se šire u vrat
Benigne glavobolje ostaju u glavi. One koje ne staju tamo mogu biti meningitis ili krvarenje. Zato pozovite 94, posebno ako imate temperaturu, ako ste upravo preboleli bakterijsku infekciju, ukoliko imate osip ili ne možete jasno da razmišljate.

Glavobolja koja nema kraj
Ako vam danima dolazi i prolazi glavobolja praćena manjom temperaturom, smetnjama u vidu i bolom u jednoj ili obe slepoočice, mogla bi to da bude upala arterija zbog koje biste mogli da oslepite ukoliko je ne lečite. Idite kod le-kara već danas.

Zarazna glavobolja
Svi vaši su kod kuće te kišne subote. I dok dan prolazi, vi razvijete glavobolju koja je sve jača. Ako je imaju i ostali ukućani, istog trena svi iziđate iz kuće na vazduh: vaš bojler proizvodi otrovni ugljen monoksid. Jednom kad ste svi na vazduhu, pozovite vatrogasce, oni će znati šta da rade. Vaša glavobolja proći će za nekoliko sati.

Glavobolja koja se nedeljama pogoršava, budi vas i traje prepodne
To je klasični znak da vam ispod frizure nešto polako raste. Ne morate odmah da pozovete hitnu, ali ja ne bih časa časio da zakažem magnetnu rezonancu.

ZADISATI SE

Recimo da ste 38-godišnjak koji je inače zdrav i usred noći se probudite ne mogavši da dođete do vaz-duha. Niste bili izloženi klicama u okolini. Ne kašljete, nemate temperaturu. Otkako ste se pre dva dana vratili kući sa službenog puta, osećate umor ako radite išta napornije od sedenja u kancelariji i na kauču pred televizorom kod kuće. Ali sad osećate nešto drugo, fali vam vazduh. Kad sednete, bude vam malo bolje. Ali kad legnete i čekate da vam to prođe, ne prolazi. Pokušate duboko da udahnete, ali od toga vas samo tupo štrecne u donjem delu grudi. Usta su vam suva, puls vam je ubrzan. Nikad se niste tako osećali i to vas plaši.

I treba da vas plaši. Deo te strave posledica je dubokog refleksa. Vaša pluća živcem su povezana s delom mozga koji oseća strah i kad ne možemo da dišemo, brzo nas spopadne panika.

Drugi razlog krije se u diferencijalnim dijagnozama koje su obično popis ružnih i neverovatnih stvari. Na njemu su kolabirana pluća, srčani udar, napad panike.

U ovom hipotetičnom primeru, a idealno i u stvarnosti, nemate emfizam, srpastu anemiju ni cističnu fibrozu, niste nedavno imali ozbiljnu nesreću pa možemo da isključimo kolabirana pluća, slomljena rebra, akutnu respiratornu bolest i kontuziju pluća. S obzirom na to da čitate ovaj časopis, verovatno niste pušač, pa to nije verovatna epizoda hronične opstruktivne bolesti pluća. Ne iskašljavate krv (zar ne?), pa ni masivna hemoptiza verovatno nije vaš problem. Osim ako redovno ignorišete znakove upozorenja s etikete, verovatno se niste izložili otrovnim isparenjima, insekticidima ili paljenju hemikalija, pa možemo s liste da skinemo i trovanje organofosfatima kao i sindrom akutnog respiratornog distresa. Ne škripite niti proizvodite čudne zvukove dok udišete, pa zato isključujemo i astmu i opstrukciju gornjih disajnih puteva.

I to je sve bajno, ali još ste zadihani ili bez vazduha. Šta nam još preostaje? Samo 14 ostalih mogućnosti, od srčanog udara do napada panike.

Polovina njih do zore mogu da budu smrtonosne. Neke od njih, kao što je panika, mogu da vam oštete finansijsko stanje kad vam osiguranje ne pokriva troškove hitnog prijema. Ali ako mislite da je hitna skupa, pitajte koliko košta pogreb. Samo u kovčegu ne treba da dišete. Pozovite hitnu.

IZMAGLICE

Ako ste ih ikad iskusili, nikad ih nećete zaboraviti: taj užasni osećaj mučnine i lepljivog hladnog znoja pre nego što vam svest isklizne iz zagrljaja dok klizite prema podu. Vaša baka rekla bi “onesvestio se“, a lekari koriste izraz “sinkopa“.

Sinkopa mnoge ljude smesti na hitnu. Većina uzroka bude bezazlena, bilo da je reč o običnoj dehidraciji (“ortostatska“ sinkopa) ili nečemu što se zove “vazovagalni refleks.“ U potonjem slučaju, neki okidač, obično unutrašnji organ, nadražuje vam živac vagus koji srcu daje signal neka uspori, vašoj koži da se znoji i vašem pritisku da se naglo spusti. Zato, ako nakon lošeg sušija dobijete gastroenteritis, vaša bolna creva mogu da podstaknu refleks zbog kojeg ćete se onesvestiti. Vazovagalni refleksi dogode se onima koji su njima skloni dok idu u WC, kad predugo stoje ili kad ih neko isprepada.

Neki drugi uzroci sinkope su manje simpatični. Za početak, zbog srčane aritmije možete ostati bez svesti. Budući da aritmije potencijalno mogu da budu smrtonosne, ali mogu i da se spreče, bilo kakva sinkopa, osim ako je u sklopu ranije dijagnoze, treba da se prouči na hitnoj.

Na posletku, tu je i relativno često genetsko stanje pod nazivom hipertrofična kardiomiopatija zbog koje mladi sportisti mogu tokom vežbanja da se onesveste, a pone-kad nikad i da ne dođu k svesti. Ako osećate izmaglicu kad ustajete i ako se lako zadišete kad legnete ili usred noći, posetite le-kara. Trebali bi to da učinite ako vam je iko od bližih rođaka umro mlad bez objašnjenja. Hipertrofična kardiomiopatija je nasledno stanje i većina ljudi koji nose gene za nju to ne znaju.

Možda kod tih izmaglica i nesvestica najviše frustrira to što je najčešći rezultat bolničkih pretraga... ništa. Često je nemoguće dokučiti uzrok nakon događaja. To su ujedno i dobre vesti jer uzroci s jasnim tragovima obično budu oni za koje ne želite da vam se dogode.

PLIKOVI

Osipi su česti i uglavnom bezazleni. Ponekad su prvi znak katastrofe.

Osipi su i poznati po svojoj misterioznosti. Gotovo bilo šta može da ih izazove. Video sam osipe od vežbanja, vožnje motocikla, konzumacije crvenog mesa. Neki ljudi nateknu svaki put kad se uzbude ili im bude neprijatno, što je reakcija koja zasigurno uništava društveni život. Ali kudikamo je najčešći osip onaj kontaktnog dermatitisa: crvene tačke koje vas svrbe, ne volite da ih vidite, ali retko kad su opasne. Obično ga dobijete nakon što promenite vrstu deterdženta za veš, nosite novu bižuteriju ili isprobate onu košulju od recikliranih tajanstvenih vlakana koju vam je sestra poklonila za Uskrs.

Drugi osipi, uključujući i one dosadne kao što je onaj zbog otrovnog bršljana ili gljivične infekcije, teško se razlikuju nakon što na njih stavite pogrešnu kremu na svoju ruku. Kortikosteroidi su možda dobri za bršljan i kontaktni dermatitis, ali neće izlečiti gljivice i kvasce. Umesto toga, gljivična infekcija će nakon kortića zbog difuznog crvenila ličiti na kontaktni dermatitis. A osip kod tinee pedis ponekad će se takođe zbog pogrešne kreme zarumeneti, ali biti i vruć i bolan. Vaša guba iz svlačionice se od puke nelagode razvila u celulitis, bakterijsku infekciju koja se ušunjala kroz raspuklu kožu između vaših nožnih prstiju. Idite lekaru što pre i dobićete šta vam treba istog dana, osim ako nije reč o šećernoj bolesti. Tada, ukoliko imate infekciju stopala, treba da idete pravo u hitnu.
Foto: Men's Health
Bolan, vrući osip, kao da vam je koža izgorela na suncu, a koji dođe i prođe, posebno kod nekog s temperaturom ko je nedavno imao operaciju (ili bilo kakvu ranu), može da bude znak upozorenja za sindrom toksičnog šoka, scenario kod kog stafilokok ili streptokok, čest stanovnik kože, uđe u krv i tamo proizvede toksine koji tokom nekoliko sati dovedu do urušavanja i otkazivanja rada organa.

Osip s temperaturom, glavoboljom i bolovima u zglobovima može biti i prvi znak meningitisa, takođe smrtonosnog. Bilo koji osip koji ne izbledi kad prstom pritisnete plik zahteva vašu hitnu pažnju: mogli biste da iskrvarite do smrti usled bilo kog uzroka, od autoimunog napada na trombocite do pritajenog raka.

Stotine drugih osipa tu vreba.

Popis koji smo naveli samo je uzorak nekih najčešćih i najopasnijih. Vaš lekar ne mora ni da razazna sve te vrste, ali znaće dermatologa koji će to znati.

KVRGE

Obično je reč o povećanim limfnim čvorovima, nateknutim jer se ćelije vašeg imunog sistema zagrejavaju za utakmicu. Nateknuti čvorovi na vašem vratu, ispod pazuha ili na preponama obično su znak obližnje infekcije ili možda alergije. Veliki, bolni limfni čvorovi, obično na vratu i praćeni gadnom grloboljom jesu mononukleoza dok se ne dokaže suprotno. Ne postoji mnogo toga što možete da učinite kad imate mononukleozu (osim da je širite okolo), ali neko s mononukleozom koja je u toku rizikuje da mu pukne slezina, i zato brzo idite kod lekara neka vam opipa vrat, odložite utakmice idućih meseci i perite ruke.

Jedna od najgorih stvari koju sam ikada video na fakultetu bila je kad je došao taj veliki, čudni student, stvarno drag dečko. Njegova devojka je imala mononukleozu i sad i on ima te velike, natečene čvorove i manju temperaturu. Devojka se uplašila da će, ukoliko bude igrao ragbi tog vikenda, oštetiti slezinu. Ali nije imao grlobolju. Čvorovi su mu bili nategnuti jer je imao limfom.

Druge boljke s kvrgama i temperaturom su HIV, tuberkuloza i lupus. Ako ste ikad sumnjali, kvrge na vašim testisima nikad nisu normalne. I kvrgama na vašim grudnim mišićima treba pregled jer i muškarci mogu da imaju rak dojki. A natečeni limfni čvor koji ni nedelju ni dve ne prolazi, pogotovo ako je tvrd i nepokretan, treba da se izvadi zbog mogućeg otkrivanja raka.

PROMENE VIDA

Imao sam jednom bolesnika kog su primili na hitnu zbog kratke vrtoglavice. Dali su mu infuziju i osećao se dobro. Kad sam ga pregledao, kazao je: “Samo da vas pitam, doktore, zašto vas vidim duplo?“ Bio je to prvi znak moždanog udara koji ga je polako, tokom sledećih 12 sati, paralizovao.

Novootkrivene dvoslike mogu da budu znak moždanog udara, slomljene orbite, multiple skleroze ili mijastenije (autoimune bolesti kod koje mišići budu toliko slabi da osoba ne može da diše). Kad vam se vid iznenada promeni, na bilo koji način, bilo da vam se zatamne delovi vidnog polja (kap), počnu da lebde ili plutaju (ablacija mrež-nja-če) ili imate opše zamućenje (predstojeća dijabetička koma), možda nemate problema samo s očima nego i drugde, bilo da je reč o autuimunim bolestima kardiovaskularnog sistema, HIV-u ili nečem drugom. Jednom mi se bolesnik srušio u hitnoj, uradili smo mu CT glave i na njemu videli da su za promene vida bile odgovorne larve u mozgu: zarazio se svinjetinom. Vaše oči direktno su spojene sa mozgom. Ako ikad pomislite da on nešto pokušava da vam kaže, poslušajte to.

POTRES MOZGA

Kontuzija mozga je tehnički izraz kad udarite glavom dovoljno jako da uzburkate njene sastojke. Mislili smo da potres mozga znači gubitak svesti. Sad znamo da vam se čak i kad ne udarite glavom toliko jako da vidite zvezde, stvari u mozgu mogu poremetiti. Nakon što prođe početna dezorijentisanost, mogu da vam se razviju glavobolja, vrtoglavica i mučnina. Potom nastupaju promene raspoloženja, nesanica i/ili gubitak pamćenja. Teško vam je da govorite, podnosite svetla i buku. Ispadaju vam stvari, gubite nit u razgovoru. To je najblaži oblik povrede mozga.

A nisu ni svi potresi mozga blagi. Neki vas mogu ubiti ili dovesti do trajnog oštećenja mozga. U prvih nekoliko minuta nakon povrede, često bude nemoguće razlikovati od blagih simptoma opasnog potresa mozga : do trenutka kad se pojave teški simptomi, moguće je da je nastalo trajno oštećenje. Ako ste dobili dovoljno jak udarac u glavu da se barem na trenutak zateturate, potražite pomoć odmah. I bez obzira na to šta vam kažu trener ili kolege iz ekipe (ili vam to govori onaj glupi glas u glavi koji svi imamo), nemojte se vraćati na teren. Postoji previše dokaza da drugi blagi potres mozga nedugo nakon prvog može da doprinese invalidnosti koja traje ceo život.

Jednom kada dođete na hitnu, uvek postoji to kontraverzno pitanje kad se vi okrenete i pitate da li možete da idete kući. Čak se vas ni lekari nećete slagati oko toga, ali postoje neke jasne i dogovorene preporuke. Američki kolegijum lekara urgentne medicine preporučuje da bolesnik može da ide kući bez dodatnih pretraga samo ako . . .

• je budan, priseban, orijentisan i može da sledi jednostavne naredbe;
• nema prelom lobanje (na šta mogu da upućuju i neki suptilni znaci, kao što su modrice oko očiju ili iza uha, krv iza bubne opne ili bistra tečnost koja curi iz nosa ili ušiju);
• ne uzima andol i druge antikoagulante;
•nije imao epileptični napad;
• se priseća događaja do 30 minuta pre povrede;
• nema promena osećaja niti slabosti;
•je mlađi od 65 godina.

Čak i ako prođete taj pregled, ako ste imali saobraćajku, pali s visine, bili pod gasom ili povratili više nego jednom nakon povrede, tada će vam biti potreban barem CT glave. Ako CT ne pokazuje ništa i s vama je neko ko može da vas odveze kući i pripazi (to znači da vas probudi svaka 2 sata i ispituje koješta), vaš lekar može da vas pusti kući ako ste budni, orijentisani, ne krvarite niti imate epileplični napad.
Foto: Men's Health
Hipokrat je izostavio da istakne da medicinski fakultet traje duže od bilo koje umetničke manifestacije koju sam gledao, ali svejedno je prekratak da bi pokrio sve što trebate da znate. Medicina jeste umetnost. A baš kao kod osipa, samo ste zagrebali po površini. Ali čak ni medicinu ne čine samo činjenice. Medicina je i stil, taj detektivski pristup dedukcije od svih mogućih razloga dok ne ostane samo jedan, onaj pravi. Kako bi došao do pouzdane dijagnoze, lekar mora da se školuje. Ali stil nije nešto za šta vam treba nastava. Kako biste donosili dobre odluke koje će vas dovesti lekaru kada vam je potreban, ne treba vam medicinski faks. Ipak, moglo bi da vam pomogne da barem malo razmišljate kao neko ko ga ima.

U članku smo izmenili osobine stvarnih bolesnika kako bismo im zaštitili privatnost. Bilo koja sličnost između tih opisa i stvarnih osoba, živih ili preminulih, sasvim je slučajna.

NAJVEĆA MEDICINSKA OPASNOST ZA MUŠKARCE

Nije maligan ni zarazan, neprijatelj je vaš ego. Evo saveta kako da ga savladate. T.E. Holt, dr med.

1. Ne budite presigurni u sebe. Najbolji lekari stalno se pitaju da li su u pravu. I vi bi trebalo.
2. Kada se pitate, potražite pomoć. Ako vam se čini da situacija može da bude opasna, idite u Hitnu.
3. Verujte insintku. Čak i ako vam kaže da je sve u redu, ukoliko mislite da nije tako, idite u Hitnu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare

6 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: