De Guht je rekao da će Evropski sud pravde, čije je sedište u Luksemburgu, dati konačnu reč o tome da li je sporazum ACTA, u skladu sa osnovnim pravima i slobodama ugrađenim u temelje Evropske unije.
ACTA, koga su u januaru u Tokiju potpisale 22 zemlje EU, kao i Sjedinjene Države, Australija, Kanada i Japan, predviđa drakonske kazne kako za korisnike koji sa intereneta besplatno skidaju muziku, filmove i ostale sadržaje zaštićene autorskim pravima, tako i za provajdere koji propuste da ih u tome spreče.
Sporazum je izazvao oštre proteste u EU i van nje zbog navodnog kršenja prava na privatnost i slobodu govora, a nekoliko zemalja već je najavilo da ga neće ratifikovati. Sem toga, čule su se i kritike da bi sprovođenje ACTA na mala vrata uvelo opštu cenzuru interneta, a državnim organima omogućilo stalan nadzor nad korisnicima globalne mreže.
"Ovaj korak je bio neophodan kako bi se debata odsad vodila na osnovu argumenata, a ne dezinformacija i glasina koje se plasiraju na društvenim mrežama i blogovima", rekao je De Guht obraćajući se novinarima u sedištu EU. Odluka o upućivanju ACTA na sud, čije je mišljenje obavezujuće, predstavlja težak udarac za muzičke i filmske kompanije, kao i za agencije za zaštitu autorskih prava, koje su uporno insistirale na njegovom usvajanju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 3
Pogledaj komentare