„Ovo mi je samo hobi, neće biti ništa veliko i profesionalno kao GNU“, napisao je tada u svojoj, sada slavnoj, uvodnoj poruci o njegovom kernelu. „Verovatno nikada neće podržati ništa drugo osim AT diskova, jer to je sve što imam“, stajalo je na kraju
poruke.
Međutim, nedugo nakon toga programeri širom sveta su se zainteresovali za njegovu kreaciju i s puno žara uključili u pravljenje novog operativnog sistema. Ostalo je, kako kažu, istorija.
Verzija 3.0 njegovog jezgra, pojavila se pre nešto više od mesec dana, a kompanije širom sveta u velikoj meri se oslanjaju na GNU/Linux operativni sistem.
Tri četvrtine robnih berzi u svetu koristi Linux, a srešćete ga i na serverima koje koriste Amazon, Facebook, Twitter i Google. Čak 95 posto superkompjutera takođe koristi Linux, a slično je i sa bankomatima i drugim uređajima od kritičnog značaja za poslovanje.
Naravno, tu je i Ubuntu, koji donosi Linux na više desktop računara nego ikad pre, a ne treba zaboraviti ni Android, koji ga stavlja u samo središte mobilne arene.
U okviru priprema za proslavu njegove
dvadesetogodišnjice, Fondacija Linux (Linux Foundation) je nedavno napravila i zanimljiv uporedni pregled statističkih podataka o stanju ovog operativnog sistema na njegovom početku i danas i rezultate prikazala slikovitim infografikama.
Teško je zamisliti šta će uslediti u sledećih dvadeset godina, ali nadajmo se samo najboljem. Do tada, srećan rođendan!
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 28
Pogledaj komentare