Linux slavi 30. rođendan

Pre tačno 30 godina, 25. avgusta 1991, Linus Torvalds objavio je da radi na projektu koji danas znamo kao Linux.

Izvor: Ivan Jeliæ

Sreda, 25.08.2021.

15:17

Linux slavi 30. rođendan
Foto: Shutterstock/Eleanor Scriven

Objavom na MINIX grupi, Torvalds je pozvao na sugestije u vezi sa mogućnostima koje bi njegov hobi projekat operativnog sistema trebalo da ima. Tadašnji hobi iz studentske sobe 30 godina kasnije postao je dominantna softverska platforma koja pogoni sve od servera i superkompjutera, preko ličnih računara, pametnih telefona, tableta, rutera, do uređaja za koje nismo ni čuli.

Linux kernel u kombinaciji sa GNU operativni sistemom pokrenuo je zajednice programera i korisnika koje su afirmisale drugačiji i otvoreni pristup razvoja tehnologije i do dan danas predstavlja primer uspeha zajednica slobodnog softvera i otvorenog koda. Iako je Linux kernel (jezgro operativnog sistema koje, uprošćeno posmatrano, komunicira sa hardverom i omogućava korisničkom softveru da ga koristi), ime je postalo sinonim za kompletni operativni sistem koji je kombinacija kernela i GNU operativnog sistema, uz koji najčešće stiže i kolekcija slobodnih programa poput Firefoxa, Gimpa, LibreOffiecea, Apache web servera.

Operativni sistemi bazirani na Linuxu (distribucije) dugo su bile pretežno zastupljeni na serverima, u data centrima i cloudu, no ekspanzijom Androida, Linux je stigao i na masovno konzumentsko tržište. Tokom prethodne tri decenije na sceni se pojavilo mnoštvo Linux distribucija, koje predstavljaju različite pakete operativnog sistema zasnovanog na Linuxu i pratećeg softvera. Načini "pakovanja" i upravljanja softverom, fokus na stabilnosti ili novim verzijama programa i alata, specifične ili opšte namene, poslovni modeli, pa i izgled, razlike su koje svaku distribuciju čine u nekom smislu jedinstvenom. Među najpopularnjima i najpoznatijima svakako su Debian, njegov derivat Ubuntu, Arch i njegov derivat Manjaro, Fedora i njena komercijalna i poslovnim okruženjima namenjena "verzija" Red Hat, openSUSE, najstariji aktivni "distro" Slackware, ali i nešto novija imena poput MX Linuxa, Minta, Elementaryja.

Lični računari i radne stanice pak ostaju nerešiva enigma za Linux, iako smo više puta mogli čuti predviđanja da će baš godina koja sledi biti "godina Linux desktopa". Ruku na srce, sve više proizvođača PC računara nudi opcije i sa Linuxom, a napori zajednice mogli bi ovaj operativni sistem dovesti i na Apple računare sa M1 procesorima.

U svakom slučaju, GNU, Linux i zajednica slobodnog softvera profilisali su današnju tehnološku realnost, pre svega "iza kulisa", a danas kroz Android to čine i u rukama milijardi ljudi. Vrlo je verovatno da uređaj koji trenutno imate u ruci koristi baš Linux kernel kako bi vam prikazao ovaj tekst, a ono što je sigurno da mu pristupate zahvaljujući serverima koji su na istoj platformi.

Očekujemo vaše "Linux" priče u komentarima, gde sam se možete pridružiti u čestitkama najpoznatijem kernelu na svetu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

35 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

10 h

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

1 d

Podeli: