Roboti-ubice, autonomno oružje koje samostalno odlučuje o napadu - to više nije naučna fantastika već bliska budućnost. U Ženevi se pod okriljem UN o tome odavno raspravlja. Ali neke zemlje su izričito protiv zabrane.
Za generalnog sekretara UN nema mesta za sumnju: autonomno oružje je „politički neprihvatljivo i moralno odvratno“, i trebalo bi ga zabraniti međunarodnom konvencijom.
„Pomislite na posledice kad neki autonomni oružani sistem samostalno bira ljude kao ciljeve i odlučuje o napadu“, apeluje Antonio Gutereš.
Predstavnici međunarodne zajednice ponovo su se nedavno okupili u Ženevi kako bi raspravljali o zabrani - kako se to u medijima zove – „robota-ubica“. Ali sloga po tom pitanju nije ni na vidiku. Još manje su šanse za uvođenje zabrane pre nego što se pojave na ratištima. „Tapka se u mestu“, javlja nam jedan od učesnika te rasprave.
Ono što iz usta generalnog sekretara zvuči kao užas naučne fantastike, u stvari je već odavno realnost. Mnoge vojske sveta eksperimentišu sa sistemima u kojima se veštačka inteligencija i robotika koriste kao potencijalno smrtonosno oružje.
Vojna logika je jasna: ako su mašine na frontu, ljudi su na sigurnom. Onda nema medijskih izvešća o poginulim ili ranjenim vojnicima, i koga je briga ako je uništen nekakav aparat. Povrh toga, naglašavaju zagovornici, mašine se nikada ne umore i uvek su precizne. A to na kraju ima čak i svoje prednosti: biće manje „kolateralne štete“ na civilnim ciljevima, piše Dojče Vele.
To više nije naučna fantastika
Prema prihvaćenoj definiciji Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, autonomno oružje je ono koje samostalno bira ciljeve i uništava ih. Bespilotnim letelicama i dalje po pravilu upravlja vojnik koji bira cilj i aktivira oružje. Autonomno oružje sve odlučuje samo, a taj razvoj je daleko odmakao. A kad smo kod letelica, već sad postoje projektili koji sami procenjuju da li je cilj u povoljnom položaju za uništavanje i umeju da „sačekaju“ dok se to ne dogodi.
Nije teško otići još dalje: naučnici smatraju da nije nemoguće da će se uskoro voditi bitke u kojima neće biti ljudi već nego matematičke formule u procesorima računara na osnovu kojih će se odlučivati o životu ili smrti. To u suštini krši humanitarno međunarodno pravo koje nalaže da rat sme da se vodi samo između boraca, a ne protiv civila. Može li računar da razlikuje vojnika od civila? Veoma teško. „Ne možemo u te mašine da ugrađujemo čipove sa upisanim pravilima međunarodnog prava“, kažu protivnici takvog oružja. Mora da postoji garancija da, čak i kad je posao ubijanje, uvek na kraju čovek odlučuje da li će biti povučen obarač.
Kako stvoriti takve garancije? O tome već pet godina raspravljaju Ujedinjene nacije u Ženevi u okviru rasprave o „Konvenciji o određenom konvencionalnom oružju“ (Convention on Certain Conventional Weapons, CCW). Sredinom devedesetih na tom forumu se uspelo da se zabrani upotreba lasera koji bi služio za to da zaslepi protivnika i pre nego što je takvo oružje došlo na neko od bojišta. Takvu zabranu protivnici žele da dogovore i za „robote-ubice“, ali pregovori su veoma teški.
Mali protiv velikih
Glavni protivnici su države koje su daleko odmakle u razvoju automatizovanog oružja: SAD, Rusija, ali i Izrael. One odbacuju rezoluciju koja bi jasno zabranila takve sisteme. Tim vojnim velesilama protivi se grupa skupina od 28 delimično malih država koje traže jasnu zabranu. Jedina zemlja EU među njima je – Austrija. Te zemlje koje teže zabrani podržava čitav spektar nevladinih udruženja: ukupno 113 iz 50 zemalja pridružilo inicijativi Campagne to Stop Killer Robots. To podržava i Evropski parlament, mnoštvo naučnika, među kojima je i 21 dobitnik Nobelove nagrade.
Nemačka se nije priključila ni zagovornicima, ni protivnicima, iako se aktuelna vlada u svom koalicionom sporazumu složila da ne želi takvo oružje: „Odbacujemo autonomne sisteme naoružanja koji su izvan nadzora čoveka. Želimo da ono bude odbačeno u čitavom svetu“, piše u tom sporazumu.
Ali nemačka delegacija na raspravi u Ženevi procenjuje da se „u ovom trenutku“ jednostavno ne može doći do potpune međunarodne zabrane takvog oružja, već i zbog jasnog protivljenja SAD i Rusije. Pritom nemačka vlada nerado govori o tome da i nemački proizvođači oružja eksperimentišu s takvim sistemima. Neke od tih funkcija bi, recimo, trebalo da ima i nemačko-francuski vojni avion FCAS sa pripadajućim bespilotnim letelicama upravljanim satelitskom navigacijom.
U svakom slučaju, postoji mogućnost da i ova runda pregovora propadne. Trenutno je na stolu samo predlog – da se o tome raspravlja i u naredne sledeće dve godine. Prema mutnoj formulaciji, izražava se nada da će se do tada postići „normativni okvir“. Sve je to, naravno, veoma daleko od nekakvih jasnih reči zabrane.
Tomas Kihenmajster, portparol nemačkog ogranka inicijative Stop Killer Robots razočaran je tim, kako kaže, „nebuloznim formulacijama“. I dalje se umanjuje značaj neophodnosti da čovek ipak odlučuje o upotrebi sile, žali se Kihenmajster novinarima DW. On isto tako strahuje da rasprava u Ženevi „nikada neće dovesti do jasne zabrane autonomnog oružja“.
Protivnici ipak ne žele da odustanu – dugo su se u Ženevi protivili i sporazumu o zabrani protivpešadijskih mina i kasetnih bombi. Zato su se organizovali van tog tela Ujedinjenih nacija i pred vladama čitavog sveta zagovarali takvu zabranu – što je na kraju i potpisano u Otavi i Oslu. Danas je ta zabrana deo međunarodnog prava.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Filipinske i američke trupe počele su danas vojne vežbe "Balikatan" u Filipinima, koje će trajati do 10. maja, a uključivaće i pomorske vežbe u Južnom kineskom moru, na čije teritorije polažu pravo i Kina i Filipini.
Rat u Ukrajini – 788. dan. Ukrajinska vojska je tokom prethodnog dana gađala ciljeve u ruskim oblastima Belgorod i Smolensk pri čemu su poginule dve osobe, povređeno je nekoliko ljudi i uništeno je skladište goriva.
Severnoatlantska meridijanska struja (AMOC) usporava brže nego što se mislilo i približava se tački bez povratka, a posledice za ceo svet biće teške, upozprava okeanograf.
PIO Fond objavio je detaljan kalendar isplate penzija za mesec april, i isplata penzija se zbog predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika pomera nekoliko dana kasnije.
Matea Milosavljević proslavila se ulogom Sofije Šubarević u seriji "Igra sudbine", a svojevremeno je ispričala da je zbog dečka živela u kamp kućici na Adi Ciganliji.
Tokom velikog derbija kolumbijskog prvenstva i derbija Medeljina između Atletiko Nasionala i Independientea, desio se ekstremni pokušaj da se povredi protivnički igrač.
Tri miliona dece na Haitiju ima potrebu za hitnom humanitarnom pomoći jer kontinuirano nasilje bandi otežava isporuku te pomoći, rekao je šef dečje agencije UN Unicef.
Tri miliona dece na Haitiju ima potrebu za hitnom humanitarnom pomoći jer kontinuirano nasilje bandi otežava isporuku te pomoći, rekao je šef dečje agencije UN Unicef.
Predsednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, nakon pregovora o formiranju većine s HDZ-om Plenkovića, tvrdi da on i pokret koji vodi nemaju ni M od mržnje prema manjinama, posebno ne prema Srbima.
Predsednica Skupštine Srbije zakazala je za danas u 15 h sastanak poslaničkih grupa radi obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid u birački spisak, njegovu kontrolu i reviziju.
Ove godine neće biti tradicionalnog marša "Besmrtnog puka" zbog postojećih pretnji po javnu bezbednost, izjavila je danas kopredsedavajuća Centralnog štaba pokreta Besmrtni puk Rusije Jelena Cunajeva.
Matea Milosavljević proslavila se ulogom Sofije Šubarević u seriji "Igra sudbine", a svojevremeno je ispričala da je zbog dečka živela u kamp kućici na Adi Ciganliji.
Da bi ljudi do 2030. godine mogli da postanu besmrtni navodi se u novoj studiji "Guglovog" inženjera koji se proslavio tačnim predviđanjima budućnosti, ali je, posebno sa stanovišta medicine, to vrlo upitno.
Farmaceutska komora Srbije pokrenula je aplikaciju "Pronađi savetnika", kao i dva nova savetovališta u apotekama širom naše zemlje - savetnik za hiperteniziju i savetnik za novouvedeni lek.
Srbija je po Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) zemlja sa umerenim, odnosno srednjim rizikom od divljeg polio virusa, koji izaziva dečju paralizu.
Kyiv should abandon the unrealistic goal of restoring the country's borders from 1991 in order to preserve at least the existing territory, according to "New York Times" columnist German Lopez.
From Wednesday, April 24, new witnesses are being heard in the Higher Public Prosecutor's Office in Zaječar. Before the prosecutor, the father of the suspect in the murder of Danka Ilić, S.J.
The voting results show that there is no will to replace the current presidents in four municipalities. We fulfilled our obligation to the citizens and assumed responsibility from the agreement with the European Union for the de-escalation of the situation.
In the Parliament of Serbia, with 165 votes, MPs adopted the amendments to the Law on Local Elections, which enable all local elections to be held on June 2.
Hakeri su uspeli da provale u IT sisteme Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Kopenhagenu, i na taj način ukradu širok spektar osetljivih podataka.
Prošle godine, Xiaomi je bio prvi proizvođač telefona na svetu u čijem telefonu se našao čip Qualcomm Snapdragon 8 Gen 3, a čini se da bi mogli da ponove ovo.
Komentari 68
Pogledaj komentare