SAP stručnjaci održali radionicu za buduće softverske inženjere: "Programiranje se uči ceo život"

Šta sve treba da zna vrhunski inženjer u svetu u kojem se industrija, konstantno apdejtovana novim otkrićima i ostvarenjima, menja iz dana u dan?

Izvor: PR

Ponedeljak, 21.10.2019.

10:59

SAP stručnjaci održali radionicu za buduće softverske inženjere:
Foto: Promo

Upravo ovo je bila tema “Don’t be a Coding Monkey” radionice u StartIt centru, na kojoj su studenti završnih godina tehničkih smerova, ali i oni koji žele da se bave programiranjem, mogli da na praktičnom primeru saznaju kako izgleda proces rada na jednom proizvodu, zašto je bitno sagledati širu sliku i komunicirati sa korisnicima, kao i na koji način je to najbolje raditi. O svemu ovome razgovarali smo sa predavačima, Nikolom Zagorcem, Product Manager Team Leaderom i Vladimirom Trifunovićem, Lead UX dizajnerom iz kompanije SAP.
Nikola Zagorac/Foto: Promo
1. Radionica se zove Don’t be a Coding Monkey? Šta to tačno znači?

Nikola Zagorac: „Coding Monkey“ je engleski izraz, a u IT žargonu označava osobu koja ume da programira, ali se bavi najjednostavnijim mogućim zadacima, koji zahtevaju minimum razmišljanja svojom glavom i ni malo kreativnosti. Ovde je možda adekvatno poređenje sa bojankom koju je neko kompletno nacrtao i vama ostavio jedino da obojite praznine. Kod nas u zemlji se srećom programira na višem nivou, nisam upoznat da imamo kompanija koje zapošljavaju baš „coding monkeys“. Ipak, činjenica je da imamo više projektnih kompanija od startupa i kompanija sa svojim proizvodima, što treba da nam bude cilj, jer tako umesto „programerskog sata“ koji „prodamo“ jednom, rezultat bude krajnji proizvod kroz koji ćemo uloženi sat prodati više puta. IT industriji i biznisu su potrebni ljudi sa idejama, koji razmišljaju izvan čistog koda, a na nama je odgovornost da na to ukažemo mladim programerima i prenesemo svoja znanja i iskustva, to je razlog što smo održali radionicu i nazvali je „Don’t be a Coding Monkey“.

2. Šta u stvari treba da zna svako ko želi da postane vrhunski inženjer u kompaniji kao što je SAP? Šta su preduslovi, a šta izazovi?

Nikola Zagorac: Sposobnost programiranja je proces koji se uči i vežba ceo život. Tehnologije se stalno menjaju i evoluiraju, te je bitno da ste u stanju da konstantno pratite nove trendove. Većina programera sa ovime uspešno izlazi na kraj, a činjenica da su naučili React, node.js ili neku drugu popularnu tehnologiju se ne smatra uspehom, već nečim što se podrazumeva da ste savladali ili da ste u stanju da savladate. Ono što, pored ostalog, izdvaja dobre programere od ostalih je posedovanje i netehničkih sposobnosti, kao što su profesionalnost, pouzdanost, odgovornost, razumevanje problema koji treba da se reši ili vrednosti koju donosi softver koji kreirate i kako će vaši korisnici da ga upotrebljavaju. Cilj nam je da budemo kompletni, a često se zagubimo u tehničkim veštinama i izgradimo balon oko sebe, programer koji to prevaziđe može se smatrati vrhunskim profesionalcem.
Vladimir Trifunoviæ/Foto: Promo
3. Na radionici je bilo reći i o Design Thinkingu? O čemu je reč i zašto je to bitno za buduće inženjere?

Vladimir Trifunović: Dizajn podrazumeva kako će proizvod izgledati, ali i kako će funkcionisati, pa je zato izuzteno važna veština jednog inženjera. Design Thinking je inovativni proces dizajna koji stavlja korisnika u centar pažnje, tako što ga uključuje u sam proces. Njegove koristi su višestruke, od smanjenja rizika prilikom lansiranja novih ideja do sveobuhvatnosti rešenja i uključenosti kompletnih timova. Fokus na korisnika, na njegove motive, probleme i potrebe, kao i multidisciplinarna priroda procesa DT-a omogućavaju da sistematski i na kreativan način isporučujemo rešenja ne samo u biznisu, već i u drugim sferama života, pa smo zbog toga o njemu govorili na radionici.

Ova revolucionarna metoda brzo je prihvaćena od strane Apple-a, Google-a i drugih velikih kompanija, a kao predmet je ušla i u kurikulume vodećih svetskih univerziteta kao što su Stenford, Harvard i MIT.

4. Koliko bi vama bilo korisno da ste na početku karijere imali priliku učestvovati u jednoj ovakvoj radionici I čuti sve o čemu je bilo reči?

Vladimir Trifunović: Kada konkretno govorimo o delu radionice koji se odnosi na Design Thinking sigurno bi mi uštedelo mnogo vremena provedenog u traženju pouzdanog metoda i procesa u radu. Nakon ove radionice pozvao bih mlade stručnjake, koji su na početku karijere, da kritički pristupe ovom metodu i provere ga na realnim primerima u praksi.

Nikola Zagorac: Sigurno bi mi pomoglo. Tek što sam diplomirao, nakon intervjua za posao sam primljen na poziciju Tester-a (QA inženjer) u jednom startup-u. Kada su mi saopštili da sam dobio posao, rekli su mi „tvoj posao će u početku biti testiranje“, a ja toliko nisam znao o tome koje sve pozicije postoje u softverskoj industriji da sam mislio da će oni mene da testiraju, a ne da ja treba da testiram softver. Ovo je bilo 2006. godine, a verujem da se danas sa fakulteta izlazi sa više svesti o industriji. Ipak, uveren sam da se na fakultetima ne uči dovoljno o tome kako teče kompletan proces razvoja softvera, koji su izazovi, mogućnosti razvoja karijere, itd. Mislio sam da ću celog života da se bavim programiranjem, pa sam imao velike dileme kada su mi ponudili da promenim zvanje i opis posla. Tada sam prihvatio skok u polupoznato i ispostavilo se kao dobar korak, ali sam iz neznanja mogao i da odbijem. Drugim rečima, šire znanje o softverskoj i IT industriji je uvek poželjno i rekao bih da je to vrednost ovakvih radionica.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: