Zavirite ispod haube ChatGPT-ja: Kako OpenAI koristi programski jezik Python za razvoj najnovijih modela veštačke inteligencije

Ako ga već niste koristili, sigurno ste čuli za ChatGPT – najpoznatiji model veštačke inteligencije koji kreira tekstove, odgovara na pitanja, pomaže programerima u proveravanju koda, radi domaće zadatke i još mnogo uzbudljivih i korisnih stvari.

Podeli
Foto: LINK group/Promo
Foto: LINK group/Promo

Ono što ne znaju svi jeste da je prilikom treniranja i implementiranja ovog softvera istraživačka laboratorija OpenAI koristila jedan od najpopularnijih programskih jezika – Python.

Reč je o široko korišćenoj tehnologiji koja je sjajna za razvoj veštačke inteligencije zbog svoje jednostavne sintakse, bogatih biblioteka i fleksibilnih funkcija. Takođe, radi se o programskom jeziku koji je veoma lak za učenje, pa tako i potpuni početnici u IT-ju za 12 meseci mogu da ovladaju njime.

To znači da ekspanzija veštačke inteligencije i sve šira upotreba Pythona, koji je glavni jezik za njen razvoj, predstavljaju sjajnu priliku za sve one koji žele da započnu IT karijeru.

Pitali smo "lično" ChatGPT kako je trenirao da bi postao ovako dobar

Jedna od sjajnih karakteristika ovog pametnog bota jeste njegova sposobnost da vodi zanimljivu konverzaciju i odgovara na vaša pitanja. Kako bismo dobili odgovore na ono što nas zanima, rešili smo da pitamo ChatGPT kako je tekao proces njegovog treninga korišćenjem programskog jezika Python.

Odmah treba istaći da se Python koristi ne samo za ChatGPT već i za ostale tipove veštačke inteligencije. Evo na koji način:

1) Prikupljanje podataka

Prvi korak u treniranju jezičkih modela, kakav je ChatGPT, predstavlja prikupljanje ogromne količine podataka iz različitih izvora kao što su knjige, članci i veb-stranice. Ovi podaci predstavljaju građu na osnovu koje se ChatGPT trenira. Python sadrži alate i biblioteke koji ovo sakupljanje podataka čine jednostavnim, efikasnim i automatizovanim.

2) Predobrada podataka

Prikupljeni podaci se prvo pripremaju za obradu tako što se „čiste”, odnosno razbijaju na manje jedinice poput reči i formatiraju u strukturu pogodnu za obuku. Ovaj proces obavlja se pomoću Python biblioteka, kao što su NLTK (Natural Language ToolKit) i spaCy.

3) Definisanje „arhitekture”

Arhitektura na kojoj ChatGPT počiva definisana je upravo pomoću Pythona i okvira za deep learning, kao što su TensorFlow ili PyTorch. Zahvaljujući njima, ChatGPT je u stanju da izvršava komplikovane machine learning zadatke.

4) Trening

Za ovu fazu posebno su važne Python skripte, koje se koriste za unos prethodno obrađenih podataka u model neuronske mreže. Suština treninga je da se ChatGPT osposobi da prepoznaje reči na osnovu konteksta i nizova u kojima se javljaju.

5) Optimizacija i fina podešavanja

Pomoću već pominjanih Python biblioteka, kao što su TensorFlow i PyTorch, ChatGPT se fino podešava kako bi se poboljšala njegova preciznost.

6) Upotreba

Nakon napornih treninga i finih podešavanja, ChatGPT konačno postaje spreman za upotrebu. Pomoć Python skripti model se implementira u različite aplikacije, veb-sajtove i druge platforme na kojima korisnici mogu da komuniciraju sa njim.

Dakle, programski jezik Python je nezaobilazan za prikupljanje podataka, razvoj modela, trening i primenu ChatGPT-ja i drugih sličnih programa, što ga čini osnovnim jezikom za mašinsko učenje i razvoj veštačke inteligencije.

Zabavna i veoma perspektivna tehnologija

Foto: LINK group/Promo
Foto: LINK group/Promo

Činjenica da je svoje ime Python dobio od klasične britanske humorističke serije "Monty Python’s Flying Circus" upućuje na to da je u pitanju tehnologija koja ne samo da je laka za korišćenje već i zabavna.

Reč je o jeziku koji se brzo uči i potpuno je besplatan za instaliranje na većini operativnih sistema. Njegova sintaksa je jednostavna i lako čitljiva po uzoru na engleski jezik, a sam program sadrži svega nekoliko funkcija.

Python je i u svetu i kod nas jedna od najpopularnijih i najplaćenijih tehnologija. Na osnovu podataka sa sajta infoplate.rs, zarade u našoj zemlji prelaze čak 260.000 dinara mesečno, dok se u inostranstvu kreću oko 100.000 dolara godišnje.

Sa ekspanzijom AI tehnologije, Python je dobio nove mogućnosti primene, pa samim tim potražnja za ovim programerima izuzetno raste, a prati je i povećanje zarada.

Stoga je Python možda i najbolji jezik za ulazak u IT svet.

Ne čekajte da vas budućnost prestigne, krenite joj u susret

Već sada je jasno da će AI tehnologija značajno uticati na brojne poslovne sfere, a jedan od najsigurnijih načina da se pripremite za ono što nas čeka jeste da naučite da radite sa njom. Kao programer za veštačku inteligenciju imaćete priliku da budete deo ove značajne revolucije i da sebi osigurate uspešnu profesionalnu budućnost.

Sve što je potrebno za to jeste da naučite programiranje u Pythonu. A zahvaljujući ITAcademy, na kojoj 1. novembra počinje nastava na jedinstvenom programu za AI & Python Development, to sada možete uraditi i u našoj zemlji, i to za samo 12 meseci.

Školovanje na ovoj ustanovi odvija se iz učionice ili od kuće, a polaznici ovog programa posebno se spremaju za rad u profitabilnim oblastima kao što su veštačka inteligencija (AI), veb i API development, data science, automatizacija sistema, machine learning, robotika, kreiranje igrica i još mnogo toga.

Mesta na programu AI & Python Development uveliko se popunjavaju, pa ukoliko želite da postanete dobro plaćeni trener veštačke inteligencije, prijavite se odmah.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.