“Creative Commons” u Srbiji

U subotu, 15. decembra javnosti će biti zvanično predstavljen preveden i za naše pravo adaptiran set "Creative Commons" licenci. O projektu lokalizacije ovih licenci sa nama je razgovarao Vladimir Jerić Vlidi, public lead tima "Creative Commons Srbija".

Autor: Ivan Jelić

Tehnopolis

Izvor: B92

Petak, 14.12.2007.

17:34

Default images

Organizacije i pojedinci okupljeni oko drugačijeg viđenja problema poštovanja autorskih prava koji se povremeno pojavljuje u domaćoj javnosti uspeli su da privedu kraju lokalizaciju i prilagođavanje "Creative Commons" licenci. Ovaj set pravnih dokumenata trebalo bi da obezbedi brzo i lako licenciranje sadržaja, kompatibilno sa domaćom pravnom regulativom.

Koliko je prevođenje "Creative Commons" licenci i njihovo prilagođavanje domaćem pravnom sistemu uopšte komplikovan poduhvat? Ko stoji iza organizacije i realizacije takve inicijative?

Proces lokalizacije licenci u naš pravni i jezički sistem nije jednostavan poduhvat - organizacija "Creative Commons" ima višegodišnje iskustvo i ekspertizu u uvođenju licenci u lokalne sredine, kao i u prilagođavanju licenci konkretnom pravnom sistemu jednog društva. Naša zemlja će biti, ako se ne varam, 42. zemlja u kojoj je proces lokalizacije licenci završen. Od 15. decembra će ovi autorski ugovori-licence biti dostupni na našem jeziku i prilagođeni svim specifičnostima i definicijama relevantnih zakona Republike Srbije."

Da ništa nije prepušteno slučaju najbolje zna naš pravni stručnjak Nevenka Antić, koja je vodila proces prevođenja i prilagođavanja licenci, kao i adekvatnu diskusiju, na lokalnom i međunarodnom nivou. Organizacije koje su podržale i pomogle lokalizaciju licenci u našoj sredini su brojne. Osim onih okupljenih kroz neformalnu platformu slobodnakultura.org, a ima ih zaista mnogo (ističem Vikimediju i kuda.org kao formalne nosioce ugovora sa "Creative Commons International", i Biro za kulturu i komunikaciju Beograd kao realizatora faze završavanja i lansiranja licenci), tu su i Fond za otvoreno društvo, Dom omladine Beograda i mnogi drugi. Uostalom, mislim da spisak gostiju na samom CC (Creative Commons) lansiranju najpreciznije govori o prirodi i širini interesovanja različitih društvenih grupa koje su uključene u proces.

Ono što je verovatno najvažnija karakteristika ove inicijative i procesa lokalizacije licenci jeste princip po kojem je sama mreža autora i budućih korisnika licenci prepoznala i artikulisala potrebu za revizijom postojećeg sistema, i zatim se samo-organizovala i preduzela sve korake da se projekat u potpunosti realizuje. Verujemo da će ovakvi principi biti osnova buduće participacije u organizaciji društva na svakom, pa i na legislativnom nivou.

Koji su razlozi zbog kojih bi neki autor izabrao neku od "Creative Commons" licenci za licenciranje svog stvaralastva?

"Creative Commons" je ime za drugačiji način licenciranja autorskih dela i medijskog sadržaja, a istovremeno i ime međunarodne mreže organizacija koje se bave kreiranjem, lokalizovanjem i diskusijom pomenutih licenci. U širem smislu, pokret "Creative Commons" se bavi debatom oko pojma i legislacije intelektualnog vlasništva danas, i uvođenjem pravnog okvira za praksu zasnovanu na mogućnostima proučavanja i korišćenja postojećih dela i radova kao osnove za kontinuitet i nadogradnju kulturne produkcije, pre svega. Ove dve stvari, licence i mreža, odnosno pokret koji se bavi licencama, predstavljaju najradikalniju formalnu reviziju tradicionalnog sistema zaštite autorskih prava do sada, uz izuzetak GNU GPL (General Public Licence/ Opšta javna licenca) kao sistema licenciranja koji koristi slobodan i open/source softver. Na ovom softveru su zasnovane i "Creative Commons" licence.
Za razliku od GPL licenci, na kojima se bazira ogroman deo softverske infrastrukture Intereta, CC licence su dizajnirane za korišćenje na veb sajtovima, u muzici, filmu, fotografiji, književnosti i izdavaštvu, obrazovanju itd. Koliko je ovaj sistem licenciranja danas alternativan, a koliko predstavlja savremenu realnost, procenite sami – "Google" pretraživač pokazuje preko 200 000 000 pogodaka kada ukucate "creative commons". Kakva je potencijalna pozicija CC licenci u bliskoj budućnosti, najlakše možemo da razumemo ako pogledamo stranicu http://support.creativecommons.org/supporters - ovu inicijativu i sistem licenciranja podržavaju "Google", "Flickr", "Yahoo", "Red Hat", "Mozilla", "Second Life", "Microsoft"...

Većina okupljenih oko projekta "Creative Commons" licenci jesu ljudi koji su već duže vreme orijentisani na rad u digitalnim mrežama - retko ko se neće složiti sa tim da je Internet danas osnova za većinu komunikacija, zamena za sve tradicionalne medije, najveći obrazovni sistem, izvor najunosnijih biznis modela - a digitalizovane umrežene arhive igraju presudnu ulogu u svakom od scenarija razvoja bilo kog društva. Svi se slažemo u vezi uticaja koji takva promena ima na život i rad ljudi, naročito u odnosu na ono na šta smo navikli da je do sada bila praksa, i iz takve pozicije nije teško razumeti da je potrebno prilagoditi ceo skup različitih društvenih mehanizama novonastaloj situaciji. U nekim sredinama se to događa brže, u nekima, zavisno od tehnološkog i drugog razvoja, sporije; tradicionalno, svako društvo na svoj način i sopstvenim ritmom dolazi do rešenja, koja se kasnije usvajaju ili demantuju kroz samu praksu. Sada su takvi procesi naglo i jako ubrzani i sve je ređe presedan da praksa bude brža od teorije i legislacije koja je prati kao neka vrsta društvenog okvira. Danas pravila najčešće dolaze konsekventno iz same prakse kao već testirani i artikulisani paketi jednostavnih odgovora na kompleksna pitanja koja digitalne mreže postavljaju ispred nas. To je, konkretno, i slučaj sa licenciranjem onoga što se u poslednje vreme naziva "sadržajem", pod čime se podrazumeva svaki oblik digitalizovanog teksta, slike, video materijala i šire (čak ne i isključivo primenjeno na digitalizovane sadržaje) - pravila koja su bila karakteristična za svet tradicionalnih komunikacija i odnosa jednostavno nisu radila u svetu digitalnih mreža.

Neka od osnovnih pitanja kroz koja otkrivamo disfunkciju tradicionalnog pojma o vlasništvu su: da li autor treba da ima kontrolu nad time kako će se distribuirati njegovo autorsko delo, da li korisnici digitalnih mreža treba da snose odgovornost za korišćenje sadržaja koji im je putem mreže ponuđen, da li priznajemo činjenicu da su svi veliki naučni, filozofski i umetnički radovi zasnovani na prethodnoj istoriji i radu drugih stvaralaca kroz istoriju, i kako ukloniti prepreke nesmetanoj saradnji između ljudi u trenutku kada digitalne mreže poništavaju geopolitička ograničenja? Takođe, pitanja su i da li digitalizovane arhive i biblioteke treba da budu zajednički rezervoar znanja i iskustava, i kako najbolje sačuvati arhive, da li brojne institucije koje su finansirane iz budžeta poreskih obveznika imaju pravo da proizvod svog rada otuđe od investitora ili imaju obavezu da taj proizvod stave na raspolaganje javnosti, i kako olakšati, ubrzati i učiniti što transparentnijom saradnju i razmenu između različitih sektora u društvu?

U svetu digitalnih mreža postoje odgovori na sva ova pitanja, već potvrđeni kroz praksu - posao koji nam predstoji jeste da takav okvir usvojimo i ugradimo u naše zakone, i napravimo tranzicioni pravni okvir koji prepoznaje i priznaje transformaciju društva. Ova transformacija nije samo tehničke ili praktične prirode - kao i uvek do sada, tehnologija oblikuje društvo kako društvo oblikuje tehnologiju, i na taj način dolazimo i do drugačijih rešenja koja se uobičajeno smeštaju u domen politike jednog društva. U ovom slučaju možemo da razgovaramo i o politici mreže povezanih društava, i neke vrste novih globalnih protokola... Naravno, niko ne tvrdi (što jeste razlika u odnosu na većinu prethodnih sistema) da "Creative Commons" licence moraju biti jedino rešenje, i da mora postojati bilo kakva obaveza da se licence koriste. Takođe, niko ne kaže da ove licence nemaju svoje uočene nedostatke - ali to je nešto u čemu su zajednice bazirane na digitalnim mrežama zaista dobre, jer se svi problemi diskutuju i ispravljaju u širokom krugu svih zainteresovanih, javno i na najefikasniji mogući način. Zato su licence za svega 5 godina došle do verzije broj 3, i naravno da će nastaviti da se dalje razvijaju kako se bude razvijala i tehnologija i ljudska inventivnost u korišćenju tehnologija. Vreme zakona pisanih u kamenu je prošlo.
Da li postoje neki primeri inicijativa za korišćenja CC licenci u svetu koje biste izdvojili? Kakva je situacija kod nas?

Vladimir Jerić: Već smo pomenuli da "Yahoo" na upit "creative commons" daje preko 200 miliona odgovora, pa je teško izdvojiti određene primere. Upravo smo usred procesa transformacije koji je takav da je počeo odozdo, iz kruga korisnika i autora, pre svega, i polako se institucionalizuje. Trenutno su najveći krupni korisnici veb sajtovi kao što je "Flickr", sa oko 45 miliona fotografija, ali je zanimljivo da postoji primetan porast interesovanja za korišćenje licenci u radovima i arhivima koji se bave tradicionalnim medijima (na primer Britanska biblioteka, koja u svom manifestu navodi da je otvoreno licenciranje jedini način da se arhivi sačuvaju). Muzičkoj i filmskoj industriji postaje jasno da je ovakav način licenciranja mnogo bolji nego nedostatak bilo kakve pozicije po tom pitanju (tradicionalan copyright prosto ne radi), pa dobijamo servise kao sto su "Magnatune", "Jamendo" ili "Revver". Državna uprava je oduvek imala rešenje koje se zove "javni domen", ali je tumačenje toga šta je u javnom domenu, a šta se štiti punim autorskim pravom oduvek bilo diskutabilno. Otvorene licence nude upotrebljiv kompromis. "Creative Commons" licence se zapravo oslanjaju na postojanje tradicionalnih zakona o autorskim pravima i sličnoj vrsti legislacije - ove vrste ugovora vrše reviziju unutar tih zakona, i ni na jedan način ih ne negiraju. Naravno da postoji ozbiljna kritika na račun "Creative Commons" inicijative, i mnogi kažu da nikakvo usklađivanje postojećih zakona ne može biti dovoljno - zahteva se pisanje novih protokola od početka. Međutim, velika većina autora, iako svesna novih pozicija i odnosa koji su postali vidljivi kroz sisteme digitalnih mreža, želi i dalje da zaštiti svoja osnovna prava.

Generalno, CC licence danas koriste svi koji i dalje veruju u pravnu regulaciju odnosa između ljudi, ali žele da tu regulaciju upotrebe kao niz dozvola radije nego kao apsolutnu zabranu. Koriste ih autori koji razumeju da su oni ti koji imaju pravo da precizno definišu uslove pod kojima će svoj rad ponuditi drugima - modularan pristup u izboru krajnjih uslova licence otvara prostor da se one prilagode različitim potrebama. Ovo je i velika novost za ljude koji se prvu put sreću sa "CC" licencama, jer su navikli na tradicionalan pristup koji podrazumeva sve ili ništa. Više nije tako - bez problema možete da definišete da li dozvoljavate (ili ne) komercijalne upotrebe svog rada, obrade i prerade, da li insistirate da se rad deli pod istim uslovima pod kojima ga i dajete - i vaša atribucija, odnosno autorstvo nad radom, naravno da ostaje neodvojiva i nepovrediva, zaštićena svim relevantnim zakonima. U svetu nauke sistem otvorenih licenci nikada nije ni mogao da bude u pitanju - zato kroz ovu ponudu vidimo i formiranje novog pokreta, "Science Commons". Licence koriste svi koji su shvatili da se buduća ekonomija zasniva na mogućnosti da se privuče interesovanje ljudi, ne na restriktivnim principima koji tu pažnju odbijaju.

Šta nas očekuje u subotu?

U subotu, 15.decembra i zvanično postajemo 43. zemlja koja u svojem pravnom sistemu dobija "Creative Commons" način licenciranja.Tom prilikom možete prisustvovati zanimljivoj kritičkoj debati posvećenoj pitanjima regulacije intelektualnog vlasništva i autorskih prava koja će uzeti u obzir brojne oblasti ljudskog intelektualnog i kreativnog rada. U subotu možete videti i kako je 5. rođendan CC-a proslavljen u svetu, pozdravne poruke članova borda "Creative Commons International", kao i neke od ozbiljnih radova iz naše sredine koji su već na ovaj način licencirani. Možete uživati u specijalnom muzičkom programu u klubu "Andergraund". Program detaljno možete pogledati na creativecommons.org.yu. Dobrodošli!

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: