Kako je Golden Stejt "prepisivao" od Ranka Žeravice i postao najjači?

Gospodin Kosta Jankov, skaut Golden Stejt Voriorsa bio je gost redakcije B92.net.

Izvor: Stefan Nikoliæ

Subota, 02.01.2021.

11:22

Kako je Golden Stejt
EPA-EFE/LARRY W. SMITH SHUTTERSTOCK OUT

U subotu je bio objavljen prvi deo intervjua sa gospodinom Kostom Jankovim i njega možete pročitati OVDE ukoliko ste propustili.

Taj prvi deo je bio baziran na srpskoj košarci, a ovaj drugi je malo više okrenut ka NBA ligi, iako je i ovde tema potencijal srpske košarke.

I vi ste rano otišli u Ameriku, bili ste sedam meseci u Finiksu i to kao apsolvent naučili posao od legendarnog Boba Vajnhauera, a uključeni su bili i Bil Vol i Radomir Šaper da biste se po povratku priključili stručnom štabu još jedne legende – Ranka Žeravice u Crvenoj zvezdi.

"Sve zasluge pripadaju mom komšiji Ranku Žeravici. Rođen sam u Bočaru i od Rankove do moje rodne kuće ima četiri kilometra. Moj otac Milan i moja majka Vidosava su se iz škole znali sa Rankom. Ni ovom prilikom ne bih o mojim nesvršenim studijama. Još uvek sam apsolvent na Višoj mašinskoj školi i na Višoj trenerskoj školi. Odluku da idem u trenere nisam doneo lako jer sam znao da nemam odgovor na pitanje kako mogu da živim od tog zanimanja. Brzo sam shvatio da moram da uradim nešto nesvakidašnje što bi skremulo pažnju na mene. Ranko Žeravica je u to vreme dao intervju "Sportu" u kome je govorio o utiscima sa jedne svoje turneje po Americi. Sada to vidim kao srećnu slučajnost koja mi je pomogla da osmislim plan za svoj odlazak u Ameriku da učim trenerski zanat. Mama Vidosava kontaktirala je svog školskog druga Ranka. On je bio presrećan da po ko zna koji put može da učini dobro delo. Uključili su se gospoda Radomir Šaper, Bil Vol (direktor ABA USA) i Bob Vajnhauer (trener Arizona Stejt). Trebalo je "samo" kupiti povratnu kartu. Nije moj otac Milan mnogo razmišljao. Prodao je poveliki komad zemlje, odložio kupovinu traktora na neodređeno vreme, i kupio sinu povratnu kartu za Ameriku. Insistiram na ovom "povratna", jer sam od prvog dana znao da ću se vratiti. Nikada me nije zanimala Amerika. Zanimala me je samo američka košarka". Kako ste vi došli do NBA lige i Golden Stejt Voriorsa?

"Moj prvi ugovor je bio sa Portlandom. Već sledeće, 2003. godine, se dogodio ni malo slučajan kontakt sa Krisom Malinom, tadašnjim generalnim menadžerom Golden Stejt Voriorsa. Tada sam krenuo na putovanje koje još uvek traje i koje je prelepo. Sve tadašnje zasluge kao i današnja zahvalnost pripadaju agenciji BDA i njihovim agentima Bilu Dafiju i Radetu Filipoviću. Oni su mi omogućili prvu godinu ugovora, a za preostale godine sam se sam izborio. Samostalan sam i nezavisan".

Koja je vaša "tajna" kod procene igrača? Na šta posebno obraćate pažnju?

"Uraditi procenu trenutnog stanja igrača kojeg gledamo na utakmici je vrlo jednostavno. Analitički i hronološki se naparavi opis onog što smo videli i to je to. Prvu konfuziju donosi veći broj utakmica, posebno onih u kojima igrač ne pokazuje konstantu. Takvih utakmica je mnogo i one su karakteristične za mlade igrače. Konačnu konfuziju donosi trenutak kada treba uporediti dva igrača i dati prognozu njihovih krajnjih dometa. Kada u svojim izveštajima zastranim i počnem suviše da se bavim brojevima, kažem sebi da su to brojevi koji imaju značaj ali na njih treba gledati samo kroz prizmu tehničkog umeća. Sudnji izveštaj nisu samo brojevi. Sudnji izveštaj treba gledati kroz zbir opusa kojim se odredi autentično umeće kojim vršim procenu perspektive igrača. Volim osećaj kroz koji prolazim pišući svoj konačan izveštaj. Za mene je svaki od njih delo koji sadrži oko sto pisanih strana. Igrač koji zasluži da o njemu toliko pišem, definitivno će biti izabran na sledećem draftu. Ako ostane zdrav i prijavi se. Moj izveštaji moraju svakodnevno da me podsećaju da i dalje moram da idem toliko daleko i da se i dalje oslanjam na unutrašnji osećaj gde, kada vraćam filmove tog igrača iz svojih memorija iz perioda od nekoliko godina u nazad i kada naiđe utakmica u kojoj sam osetio da taj mladi čovek ima nešto u sebi što ga razlikuje od ostalih, svesno osluškujem ubrzavanje otkucaja sopstvenog srca i pratim da li ću ponovo imati povećanje sopstvenog krvnog pritiska. Tako ja slažem mozaik kojim procenjujem domete koje će igrač imati". Sve češće možemo čuti da je NBA liga postala kopirnica. Kao primer ćemo uzeti vaš tim: Golden Stejt Voriorse. Oni svoju trenutnu koncepciju "guraju" više od dve decenije, kada je na klupi još sedeo čuveni Don Nelson i sada se konačno sve poklopilo za "run n gun" košarku. Atlanta Hoksi su javno rekli da žele da kopiraju taj sistem igre, tako su draftovali, takve su agente potpisivali, a setimo se da su isto tako pokušali da iskopirali San Antonio Sparse i to neuspešno.

"Trči i šutiraj je napadački segment i on je sastavni deo koncepta "slobodne igre" u napadu. Moram napomenuti da je pretpostavka ovakvom načinu igranja u napadu sposobnost igrača da igraju dugo u anaerobnom tempu i odbranu sa mogućnošću višestrukog preuzimanja i višestrukog rasparivanja. Vrlo zahtevan koncept koji je početkom osamdesetih godina prošlog veka uspostavio Ranko Žeravica. Malo ljudi zna da su svi potonji pokušaji dolazili nakon studija Rankove postavke. Uključujući i Golden Stejt Voriorse i naše sledbenike. Ranko je uveo ovaj koncept kao odgovor na pitanje koji način igre daje najbolje mogućnosti za razvoj mladog igrača. On nije bio zadovoljan samo razvojem igrača po standardnim okvirima. Njega je vuklo i to kako da omogući razvoj onih skrivenih kapaciteta koje je igrač posedovao, a koji nisu mogli da se izraze zbog ograničavajućih okolnosti koje su se nalazile u standardnoj metodologiji. Ranko je svojom metodologijom razbio postojeći kliše i doveo čitav proces do toga da su utakmice služile za stvaranje takmičarskog rezultata ali i igračkom razvoju upravo zbog toga što je koncept omogućavao da isti igrač gradi rezultat i istovremeno izgradjuje sebe". Kako su Voriorsi postali toliko jaki? Koje su ključne stavke u stvaranju "Dinastije"?

"NBA liga je najpravednija od svih košarkaških liga koje ja znam. Razlog je pre svega u tome što postoji "salary cap" koji sve NBA timove dovodi u ujednačenu poziciju. Dugogodišnja analiza NBA nedvosmisleno ukazuje da se razlika u timovima pre svega stvara kvalitetnim odlukama kojima se istovremeno deluje na pet najbitniih segmenata:

– Stvaranje višegodišnjeg jezgra oko kojeg će se graditi budući tim.

– Odabir igrača na draftu koji će biti kompaktibilni sa postojećim jezgrom.

– Odabir slobodnih igrača koji će biti kompaktibilni sa postojećim jezgrom.

– Veština kojom se manipuliše sa novcem koji je na raspolaganju unutar strogo poštovanih limita.

– Odabir trenerskog osoblja koje će voditi tim.


Kada se sve to poklopi, uspostavili su se uslovi za stvaranje takmičarskog rezultata. Tako je Golden Stejt krenuo 2008. godine, a prva NBA titula je osvojena u sezoni 2015/2016. Osam godina se gradilo prvo jezgro, pa onda tim koji je u poslednjih šest sezona osvojio tri NBA titule i igrao dva finala. Zbog povreda se prekinuo niz. Šta čeka Golden Stejt ove sezone? Ništa drugačije nego što je čekalo i sve prethodne manje ili veće dinastije. Nijedna NBA dinastija nije bila večna pa tako nije ni ova naša. Želja svih klubova je da i sledeća sezona bude bolja od predhodne. Istovremeno su svi svesni toga da i drugi timovi imaju kvalitet da budu NBA šampioni. Upravo na tome se bazira višedecenijska opšta profitabilnost čitavog NBA sistema. Za mene lično neće biti nikakvo iznenađenje da neki od timova koji do sada nisu osvajali titule na kraju bude šampion. Jedna od draži čitavog NBA sistema je ravnopravna mogućnost za sve učesnike da osvoje titulu. Treba znati da je do sada više od trećine NBA timova osvajalo ligu. Kako prošle sezone tako i ove ćemo da tumbamo sve u potrazi za formulom kako da ponovo iznenadimo protivnike i što bolje se plasiramo. Imamo to što imamo i nosimo se sa tim. NBA je mešavina fizičke i emotivne energije koju igrači donose na utakmicu. To je potrošan materijal koji ima svoje kapacitete. Rezervoari su se godinama praznili. Istovremeno, niko sa sigurnošću ne može da kaže da li se energija u međuvremeno regenerisala i, ako jeste, da li je to dovoljno. Ono što ostaje i što ne nestaje jeste interesovanje javnosti za Golden Stejt Voriorse. Bilo je godina kada smo bili najlošije plasirani tim lige. Kako god, postoji detalj koji se nije menjao niti će se menjati. Poslednjih petnaest godina dvorana je još u predsezoni bila rasprodata. Sa novom dvoranom unutar novog biznis i šoping centra, počeli smo da stvaramo uslove za novi zalet". Zbog čega nisu nešto značajnije uradili Nemanja Nedović i Ognjen Kuzmić kada su igrali za Golden Stejt?

"NBA je poznat po tome da ne propušta da dovodi najtalentovanije svetske talente. Mi ne pravimo greške u proceni košarkaških, motoričkih, atletskih i fizioločkih sposobnosti. Problem nastaje kada igrači treba da pokažu postojanost u svojim umnim sposobnostima. One se ogledaju kroz četiri osnovna sektora. Moralne vrednosti, karakterne vrednosti, radna etika i pobednički mentalitet. Svaki sektor sadrži pet različitih faktora. Nedostatak jednog ili više faktora iz bilo kog sektora vrlo često znači rastanak sa NBA karijerom. NBA je davno prestao da veruje u verbalna obraćanja. Činimo sve da gubitke svedemo na minimu. Zbog toga nas interesuju samo dela".

Kako možemo sa njima da uporedimo Alena Smailagića? Koliko se tu računa na njega?

"Ništa Alen nije ni u boljoj ni u goroj situaciji od svih ostalih igrača u njegovim godinama i u njegovoj situaciji. Svi njegovi vršnjaci su dovedeni kao talentovani igrači. Alenu je sve do u detalje objašnjeno. Ako i pored toga on ne bude shvatio u kom smeru treba da se kreće njegov razvojni put, vrlo brzo će se vratiti na početak".

Trenutno je veliki broj srpskih igrača u NBA. Jokić se nekako izdvaja kao superzvezda, ali tu su i Bogdanović, Bjelica, Marjanović, Pokuševski, pa i pomenuti Smailagić. Koliko je to dobro za srpsku košarku?

"Definitivno, NBA je liga koja najviše razvija igrača. Siguran sam da je to i iz srpskog ugla dobro. U NBA-u ima mesta samo za najtalentovanije i igrači koji zasluže priliku će je i dobiti. Mi, nažalost, nemamo više talentovanih mladića. Ipak, bar nemamo toliko brige šta će biti onim najvrednijim. Problem je šta činiti sa velikom grupom talentovanih igrača koji nemaju taj potencijal za NBA, a istovremeno im mi u Srbiji ne nudimo rešenje. Mnogi će ukazati na lošu ulogu roditelja i menadžera. Ja sam na totalno suprotnoj strani. Kada vidimo kako se kod nas svi odgovorni staraju o njima, ništa drugo ne preostaje nego da se neko drugi pobrine da spase svu tu košarkašku mladost od propasti". Može li Jokić do prstena? Kako će se Bogdan snaći u Atlanti? Pokuđevski u OKC?

"Kao i svugde i kao i uvek, biti šampion bilo gde i bilo kada je dovođenje u skladan spoj ogromnog broja okolnosti na koje na neke može da se utiče više, na neke manje, a na neke nikako. Pazite, u pitanju je čitav aparat koji opslužuje tim. NBA je na tom nivou da svih trideset timova imaju vrlo sličnu startnu poziciju, uključujući i onu možda najbitniju, finansijsku. Onda se dođe do detalja u kojem se prepoznaju umetnici u svom zanimanju. Tu se radi o funkcionisanju tima koji trasira put i šalje raketu na Mars. Mesec je već osvojen. Da li će ga Nikola osvojiti? Kada budu imali klub u koji će igrači bez ugovora radije dolaziti nego u neki od velikana, tada može to da se dogodi. Jokić sigurno predstavlja bitan razlog da ga odlični igrači žele za saigrača. Ali, to može da ode i u suprotnom pravcu. Bogdan se već dokazao kao igrač za dela. Za koliko velika dela, Atlanta će to pokazati. Travis Šlenk, osam godina moj predpostavljeni, poseduje sve što treba da ima jedan avangardni Generalni menadžer. On će sigurno znati da Bogdanu sa svojim trenerskim timom otvori najbolje mogućnosti. Posle toga, sve će biti do Bogdana. Avdiju, za mene je i on 'naš' i Pokuševskog vidim samo kao izuzetno talentovane igrače. Njima za njihove godine ništa ne nedostaje. Ipak, trebaće mnogo vremena da oni svoj potencijal pretvore u kvalitet koji će u kontinuitetu uspeti da svakodnevno demonstriraju. Prilika je tu. Nadam se da će i oni i svi oko njih imati dovoljno strpljenja, motiva i sreće".

Priredio: Stefan Nikolić

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

30 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: