Koliko je Rusija spremna za Svetsko prvenstvo?

Prvi put u svojoj istoriji površinski najveća država na planeti biće domaćin Svetskog prvenstva u fudbalu. Najbolje reprezentacije će se od 14. juna do 15. jula sledeće godine u Rusiji boriti za najprestižniji trofej u ovom sportu, a među njima će, posle osam godina pauze, biti i Srbija.

Izvor: Nikola Ðukiæ

Petak, 13.10.2017.

11:30

Koliko je Rusija spremna za Svetsko prvenstvo?
EPA/SERGEI ILNITSKY

Naslednica velikog Sovjetskog saveza, zvanični nosilac uspeha iz doba SSSR (evropski šampion 1960. i četvrtoplasirani tim na SP u Engleskoj 1966) i trenutno jedna od najvećih svetskih sila, zaslužila je da pod vođstvom Vladimira Putina, koji je za više od 20 godina koliko je na vlasti doveo u sam vrh svetskog poretka, dobije organizaciju jednog ovakvog turnira.

Proces konkurisanja za domaćina svetskih prvenstava 2018. i 2022. godine počeo je krajem prošle decenije, kada su svi zainteresovani fudbalski savezi imali mesec dana da pošalju aplikaciju. Prvobitno, devet država je konkurisalo, ali je potom Meksiko odustao, dok je 2010. Indonezija odbijena jer vlada te zemlje nije poslala pismo podrške nacionalnom savezu.

Vremenom, preostala tri konkurenta koja ne pripadaju UEFA su se povukla (Australija, Japan i Sjedinjene Američke Države), pa je bilo jasno da će domaćin Mundijala, prvi put od 2006. i Nemačke, biti zemlja sa 'Starog kontinenta'.

Pojedinačne zahteve poslali su Rusija i Engleska, dok su Španija i Portugal, odnosno Belgija i Holandija, želele da zajednički organizuju svetsku smotru fudbala.

Upravo je Putin bio jedan od pokretača inicijative da 'Zbornaja' konačno ugosti najbolje selekcije sveta, naredivši tadašnjem predsedniku FS Rusije Vitaliju Mutku da učini sve kako bi dobili domaćinstvo turnira. Mutko, koji je garantovao da je država spremna da izdvoji 10 milijardi dolara, predvodio je delegaciju koju su činili izvršni direktor saveza Aleksej Sorokin, kao i Aleksander Đorđadzem direktor planiranja i operacija za ponudu domaćinstva Mundijala.
Photo by Dennis Grombkowski/Getty Images
"Razvoj fudbala je jedan od osnovnih razloga za dodelu prava domaćina Svetskog prvenstva državama, koje i dalje imaju prostora za napredak i podizanje lestvice kada je u pitanju razvoj fudbala i sporta", rekao je Putin.

Kao zaštitno lice kampanje uzet je Andrej Aršavin, nekadašnji reprezentativac i član Zenita i Arsenala, a Rusija je u oktobru odustala od 2022. i dva meseca kasnije joj je zvanično dodeljeno domaćinstvo Svetskog prvenstva 2018.

Drugog decembra Izvršni komitet Svetske fudbalske federacije (FIFA) koju je činilo 22 predstavnika glasalo je za izbor i Rusija je pobedila u drugom krugu. U prvom krugu glasanja dobila je devet glasova, ispred Španije i Portugala, dok je u drugom rezultat bio 13:7.

Međutim, ni ovaj proces nije mogao da prođe bez kontroverzi, pošto je, u okviru velike istrage Sepa Blatera i korupcionaškog skandala u kojem se našao, Rusija optužena da je bila u "dosluhu" sa FIFA i da je imala prednost prilikom dodeljivanja domaćinstva. Isti slučaj je i sa Katarom koji će organizovati Svetsko prvenstvo četiri godine kasnije.

"Ruska ponuda je bila otvorena i transparentna, potpuno u skladu sa najboljim međunarodnim praksama i imala je potpunu podršku ruske vlade", stoji u saopštenju Organizacionog komiteta, koji je podržala Moskva.

"Rusija nije bila u dosluhu ni sa kim. To je potpuna laž. Zasluženo smo dobili Svetski kup", rekao je Mutko, koji je u međuvremenu postao ministar sporta i vicepremijer.

Infrastruktura

Photo by Laurence Griffiths/Getty Images
Još tokom Mundijala u Brazilu Putin je naveo da će vlasti uraditi sve što je potrebno kako bi ceo svet video "nezaboravnu proslavu fudbala i istinsko rusko gostoprimstvo", a to je potvrdio ukidanjem viza za sve učesnike.

"Rusija planira da ode korak dalje u organizaciji Svetskog prvenstva. Usvojili smo federalni zakon kojim se reguliše vizni režim i omogućava strancima koji pomažu organizaciju Mundijala, ali i sportistima, trenerima, navijačima i fudbalskim zvaničnicima da pre početka i za vreme turnira u Rusiju uđu bez viza".

Početni plan bio je da se takmičenje održi na 16 stadiona u 13 gradova – tri objekta bi bila renovirana za Svetsko prvenstvo, dok bi Rusija dobila 13 novih, savremenih fudbalskih stadiona.

Ipak, kako to obično biva, vremenom su organizatori tražili optimalan broj objekata, pa je posle više skraćivanja liste odlučeno da će se 21. po redu Mundijal igrati na 12 stadiona u 11 gradova – Moskva, Sankt Peterburg, Kalinjingrad, Kazanj, Nižnij Novgorod, Samara, Volgograd, Saransk, Rostov na Donu, Soči i Jekaterinburg.

Rusija će na stadionu 'Lužnjiki' svečano otvoriti Mundijal duelom u okviru grupe A, na istom mestu će biti održano i finale mesec dana kasnije, dok je jedna od najvećih zanimljivosti vezana upravo za Jekaterinburg. Rekonstrukcija'Centralnog stadiona' u gradu na zapadu Rusije, koji je izgrađen 1957, učinjena je iz dva navrata i trajala je čitavih 10 godina, ali je neposredno pred SP napravljena najveća izmena. "Arhitektonsko čudo", kako su ga mnogi nazvali, prvobitno nije ispunilo FIFA standarde po broju mesta za gledaoce, pošto je imalo kapacitet od 27.000.

Zbog toga su organizatori Mundijala morali da sruše deo objekta kako bi izgradili dodatnu tribinu, pa su podigli kapacitet na 45.000 mesta. Gledaoci će imati utisak kao da utakmicu prate sa ogromnog ekrana, pošto će dešavanja na terenu biti uokvirena krovom, ali i bočnim ivicama.

Da sve bude još zanimljivije, privremena tribina koja se nalazi potpuno van stadiona, biće srušena nakon što se prvenstvo završi.

U Volgogradu se za potrebe prvenstva se rekonstruiše aerodrom i svi terminali koje će korisititi navijači i posetioci će biti potpuno operativni od aprila sledeće godine, neposredno uoči takmičenja. U skladu sa zahtevima FIFA, kapacitet će biti 1.450 putnika po satu.

Otvaraju se nova autobuska stanica, ali se pravi i potpuno nova saobraćajnica koja će ići uz obalu kako bi povezala sve gradove u toj regiji. Na taj način će, kažu iz organizacionog odbora, i plaže biti dostupne svima.
EPA/TATYANA ZENKOVICH
"Volgograd je grad na Volgi i zato je važno da infrastruktura omogućava ljudima da dođu do reke. To je svrha ove obilaznice", poručio je Mutko

Novi put će olakšati dolazak i do 'Volgograd arene' koja će biti izgrađena do kraja godine i imaće kapacitet 45.000 mesta, a trenutno je u fazi postavljanja podloge. Unutar regiona se već pripremaju i baze za nacionalne timove.

Tokom Kupa konfederacije koji je osvojila Nemačka, akutelni svetski šampion, 'Zbornaja' je prikazala četiri stadiona – 'Krestovskij' stadion, 'Kazanj arenu', moskovsku 'Okritje arenu' i 'Olimpijski stadion Fišt' u Sočiju.

Komitet FIFA za inspekciju stadiona na čelu sa Krisom Ungerom, obavio je prvu zvaničnu posetu Rusiji u oktobru 2014. i bio zadovoljan učinjenim na stadionima u Sankt Peterburgu, Sočiju i Kazanju, kao i na oba moskovska.

Ali…

Problemi

EPA/SRDJAN SUKI
"Ako se opustimo, nećemo završiti posao do kraja", rekao je Putin prilikom ovogodišnjeg obilaska, kada je ustanovljeno da se kasni sa radovima na nekim objektima.

Putin, koji je početkom septembra označio i početak zvanične turneje trofeja namenjenog pobedniku, uverio se da situacija nekoliko meseci pre početka nije baš tako sjajna kako se očekivalo. Predsednik Rusije nije bio zadovoljan jer su kašnjenja očigledna, ali veruje da će sve biti gotovo na vreme.

"Ova odlaganja nisu kritična, nije ništa strašno, ali kako sam uvek govorio – najteže je rešavati probleme u poslednjem trenutku", dodao je.

Pavel Kolobkov, proslavljeni ruski mačevalac, a sada zamenik ministra sporta, otkrio je da najviše problema ima oko izgradnje stadiona u Samari, kapaciteta 45.000 mesta. Proces je ispresecan odlaganjima koji su uticali na raspored, pa je tako kompanija za igradnju u avgustu saopštila da se kasni punih 30 dana, ali da nema potrebe za panikom.

"Postoje kašnjenja u različitim fazama izgradnje u Samari. Napravljen je plan i svakodnevno se prati šta je na stadionu urađeno", istakao je Kolobkov.

Takođe, već se sada razmatra o "posledicama" koje donosi nicanje tako velikih objekata – u nekim gradovima domaćinima ne postoje prvoligaški klubovi, zbog čega je potrebno napraviti dobar i održiv finansijski plan.

Anton Alikhanov, guverner Kalinjingradske regije, zamolio je Putina da država "barem nekim regionima" obezbedi finansijska sredstva, kako bi mogli da zadrže izuzetno skupe stadione.

"Za Kalinjingrad, u kojem za sada ne postoji klub koji igra u Premijer ligi, održavanje stadiona od 35.000 mesta je poprilično teško", naveo je Alikhanov.

Rasizam, huligani, doping, Krim…

Photo by Alex Livesey/Getty Images
Celokupan organizacijski bord bio bi prezadovoljan da su spomenuti problemi jedini sa kojima su se susretali i sa kojima se susreću tokom procesa pripreme. Tokom Evropskog prvenstva u Francuskoj vlasti su danonoćno vodile borbu sa huliganima, tri dana smo bili svedoci krvavih pirova sa ulica Marseja, pa postoji opravdani strah da će se oni ponoviti u 11 ruskih gradova.

"Ulje na vatru" dodao je britanski "BBC" koji je na svom drugom kanalu emitovao dokumentarni film pod nazivom "Ruska armija huligana" (Russia's Holigan Army) u kojem je huligan pod nadimkom "Ubica" Vasili, vođa navijačke grupe 'Gladijatori' moskovskog Spartaka, navodno otkrio da su nerede u Francuskoj organizovale ruske vlasti iz Kremlja.

"Bilo je članova specijalnih jedinica među huliganima koje je poslao Vladimir Putin da osvoje Evropu", rekao je Vasili, a na njegovu priču se nadovezao drugi huligan Denis, vođa grupe 'Orel mesari'.

"Postoje određene taktike ulične borbe koje vežbamo često prilikom tuča u gradovima".

"BBC2" je u opisu dokumentarca naznačio kako je u pitanju "šokantan osvrt na ruske 'firme' – od razbojnika koji su terorisali Marsej, do sledeće generacije koja se sprema za Svetsko prvenstvo 2018. godine i organizuje brutalne tuče po šumama".

Međutim, uoči objavljivanja filma "Ubica" je za "Raša tudej" kazao da su njegove reči pogrešno interpretirane.
Photo by Carl Court/Getty Images
Iz Ruske ambasade u Londonu istakli su da su šokirani filmom najveće medijske kompanije u Velikoj Britaniji i dodaju da je cilj sejanje straha u britanskom društvu.

"Film pod nazivom 'Russia's Holigan Army' koji je objavljen na drugom kanalu BBC je šokantan jer predstavlja domaćina Svetskog prvenstva 2018. u takvom svetlu. Stiče se utisak da je cilj da se seje strah u britanskom društvu i upozore navijači da ne putuju u Rusiju", stoji u saopštenju ambasade.

Prema njihovim navodima, film je zasnovan na "dorađenim snimcima" sukoba "nasilnih ruskih navijača" u Marseju.

"Kreatori sa kanala koji finansira vlada uradili su sve kako bi diskreditovali Rusiju i predstojeći Mundijal 2018. godina", stoji u saopštenju, uz naznaku da je slično učinjeno i pre nekoliko godina, pred Zimske olimpijske igre u Sočiju 2014.

Kao rezultat sukoba, UEFA je kaznila Rusiju sa 150.000 evra i upozorila je da će biti izbačena sa takmičenja ukoliko se problemi nastave, dok je Englezima takođe priprećeno diskvalifikacijom zbog navijačkog nasilja, ali Evropska kuća fudbala ih nije formalno kaznila.

Ruske vlasti temeljno se pripremaju za dolazak stranih navijača, svaku utakmicu na prvenstvu obezbeđivaće veliki broj oklopnih snaga, uvedene su visoke novčane kazne za učesnike bilo kakvih sukoba u blizini stadiona, a tokom Kupa konfederacija isproban je novi sistem za kontrolu i praćenje huligana.
Stara mapa Sevastopolja tokom Krimskog rata (Photo by Hulton Archive/Getty Images)
"Na tom turniru isproban je sistem pod nazivom 'Fan ID'. On nam omogućava da identifikujemo ljude na utakmicama i biće korišćen tokom Svetskog prvenstva", rekao je Andrej Zakarov, zamenik šefa ruske policije, a potom i otkrio na koji način će pokušati da smanje nasilje u gradovima, obično pojedinaca ili grupa u alkoholisanom stanju.

"U centru Moskve, gde će biti većina navijača, imaćemo posebnu jedinicu Moskovske policije koju smo nazvali turistička policija. Naši oficiri koji će biti angažovani u toj jedinici dobro govore strane jezike i moći će prisutnima da objasne koja su pravila ponašanja".

Ni predsednik FIFA Đani Infantino nije previše zabrinut zbog huligana, ali bi mogao da bude ukoliko na površinu izbije ono što je sa navedenim usko povezano – rasizam.

Rusi su u više navrata pokazivali da im ova vrsta netrpeljivosti nije strana i čovek po imenu Rafal Pankovski, doktor na čelu UEFA centra za monitoring, istog trenutka kada je ova zemlja dobila domaćinstvo, optužio je Ruski fudbalski savez da ne sankcioniše rasističke pesme na tribinama.

U martu 2015. generalni sekretar saveza Anatolij Vorobjov izjavio je da ne ide "sve tako glatko" u borbi protiv "virusa zvanog rasizam", dok je Vjačeslav Kološkov, nekadašnji potpredsednik FIFA, dodao potpuno suprotno – "mnogo se uradilo na tom polju i pevanje i imitiranje majmunskih zvukova ne bi trebalo smatrati rasizmom".
EPA/SERGEI ILNITSKY
"Predsednik Blater je uložio mnogo napora da bi se suočio sa društvenim problemima i mi se nadamo da će pripreme za šampionat dodatno doprineti tom zadatku, poput borbe sa narkomanijom, rasizmom i drugim izazovima sa kojima se susrećemo", naveo je Putin jednom prilikom.

Međutim, velika opasnost leži u tome kako i koliko će se sami igrači osećati ugroženima – najdrastičniji primer viđen je pre nekoliko godina, kada su tokom duela CSKA i Mančester sitija, domaći navijači vređali Jaju Turea.

Zvezda engleskog kluba i reprezentacije Obale Slonovače je na kasnijoj konferenciji za medije pozvao sve tamnopute fudbalere da bojkotuju Mundijal u Rusiji.

Ni tu nije bio kraj optužbama – doping skandal u kojem su učestvovale vlada i Ruska antidoping agencija pokrenuo je niz peticija za oduzimanje Svetskog prvenstva, vlasti su kritikovane i zbog manjka tolerancije prema LGBT populaciji, kao i dvema ne baš prijatnim temama – pada malezijskog aviona MH17/MAS17 za čije obaranje je optužena Rusija, kao i čitave situacije oko prisvajanja Krima i uplitanja u ukrajinski građanski rat.

Upravo je prisvajanje ovog poluosrtva Ruskoj federaciji učinilo da nas dvojica američkih senatora podsete na ne tako davne, ali crne dane fudbala na ovim prostorima. Den Kouts i Mark Kirk napisali su zajedničko pismo tadašnjem prvom čoveku FIFA Sepu Blateru i tražili od njega da spreči održavanje SP, kao i samo učešće Rusije, baš kao što je to bio slučaj sa Jugoslavijom, koja je zbog međunarodnih sankcija bila suspendovana sa EURO 1992. i Mundijala dve godine kasnije.

Učesnici

Photo by Srdjan Stevanovic/Getty Images
Posle više od godinu dana kvalifikacija poznata je većina reprezentacija koja će učestvovati na Svetskom prvenstvu, a spomenuli smo da je među njima Srbija. 'Orlovi' su kao prvi u grupi, ispred Republike Irske, Velsa i Austrije, završili grupu D, pritom ostvarivši šest pobeda, uz tri remija i samo jedan poraz.

Naša selekcija je na putu do Rusije postigla 20 i primila 10 golova, i potpuno zasluženo prekinula niz od osam godina bez velikog takmičenja. Poslednji put ekipa koju je tada vodio Radomir Antić takmičenje na Mundijalu je završila u grupi, pa se sada očekuje možda i korak više.

"Godinu i po dana smo zajedno, radili smo naporno sve vreme i mislim da smo zaslužili plasman. Uspeli smo, ponosan sam na njih, jer je ovo njihov uspeh, oni sada ulaze u istoriju. Posle toliko godina smo na Mundijalu. Ako budemo igrali kao na početku kvalifikacija, možemo da očekujemo nešto. Na Svetskom prvenstvu su najbolje ekipe", rekao je selektor Slavoljub Muslin.

Za sada, poznato je da će širom najprostranije zemlje sveta, osim domaćina Rusije, Srbiji društvo praviti Brazil, Iran, Japan, Meksiko, Belgija, Južna Koreja, Saudijska Arabija, Nemačka, Engleska, Španija, Nigerija, Kostarika, Poljska, Egipat, Island, Portugal, Francuska, Urugvaj, Argentina, Kolumbija i Panama.
EPA-EFE/ERNESTO ARIAS
Ostalih šest učesnika biće određeno baražima koji će biti organizovani do kraja godine – iz evropskih kvalifikacija "kartu" za Rusiju tražiće drugoplasirane ekipe koje čine nosioci Švajcarcka, Italija, Hrvatska, Danska, kao i Severna Irska, Švedska, Grčka i Republika Irska, a žreb je zakazan za 17. oktobar.

Prve utakmice baraža igraće se između 9. i 11. novembra, a revanši su na programu od 12. do 14. istog meseca. Otprilike u istom terminu na programu će biti međunarodni plej-of u kojem se sastaju Peru – Novi Zeland, odnosno Australija – Honduras.

Polako ulazimo u završnicu ciklusa i 21. Svetsko prvenstvo je "odmah iza ćoška" – mnoge ekipe su maltene spremne, organizator nije još, ali ne treba sumnjati da će 14. juna početi spektakl koji će na 32 dana potpuno zaustaviti planetu.

"Mnogo se radi na popularizaciji fudbala i SP, mislim da će biti jedno od bolje organizovanih jer mnogo pažnje posvećuju pripremi. Stadioni su novi, veoma lepi, nadam se da će biti svi spremni na vreme Mundijal", zaključio je kapiten Srbije Branislav Ivanović.

До встречи в России! Nikola Đukić (@NikolaDjukic43)

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

28 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: