Predstavljamo vam apneu

Ronjenje na dah predstavlja svaki boravak pod vodom koji obuhvata obavljanje sportskih ili drugih aktivnosti sa samo jednim udahom vazduha ili apneom i to je najraširenija vrsta ronjenja od postanka čoveka do danas...

Izvor: B92

Utorak, 05.04.2011.

23:17

Default images

Ljudi su savladali veštinu ronjenja još u davnim vremenima u potrazi za resursima ili novim saznanjima, a kako se veština razvijala, a rizik bolje shvatao, pojavile su se i rekreativne discipline. Najzanimljivije discipline koje su se razvile do danas su podvodni hokej, fotografija ili ribolov, dubinsko ronjenje, ronjenje na dah ili u vodenim strujanjima.

Apnea u sportu podrazumeva zadržavanje daha i ronjenje čija dužina i dubina zavise od različitih faktora. Neki od njih su: vitalni kapacitet, trening, zamor, motivisanost, strah, pritisak i temperatura. Za taj sport je potrebno mnogo volje i predanosti. Svako može da roni na dah, ako je zdrav, a poželjno je da za to ima i lekarsko odobrenje, radi sigurnosti.

Kako postoje razni kursevi ronjenja tu su i određeni aspekti treniranja za poboljšanje ličnih performansi u apnei. Osim tehnike disanja, za pravilan zaron i dužu apneu poželjno je primenjivati neke elemente joge, vežbe istezanja, tzv. aerobne i anaerobne vežbe, kao i meditaciju, radi boljeg opuštanja tela i uma.
Prva Svetska asocijacija za razvoj ronjenja na dah u sigurnosti osnovana je 1994. godine sa nazivom ”AIDA International”, sa sedištem u Lozani. Ta organizacija se bavi i edukacijom slobodnih ronilaca na dah (freedivera). 2004. godine u Srbiji je osnovana AIDA Srbija, udruženje ronilaca na dah, kao ogranak internacionalne organizacije.

U okviru tog udruženja postoje ovlašćeni instruktori koji drže kurseve za slobodne ronioce. Organizuju se individualna takmičenja na regionalnom i međunarodnom nivou i postoje posebna pravila ponašanja i bodovanja utvrđena pravilnikom, kao i discipline u kojima se priznaju postignuti rezultati.

Discipline su podeljene na dve velike grupe: bazenske i discipline u moru. U bazenskim disciplinama meri se pređena dužina i vreme trajanja apnee, dok se u morskim disciplinama mere i postignute dubine. Posebno se takmiče žene i muškarci, a postoji i ekipno takmičenje.

Od ukupno osam disciplina koje su razvijene u toj vrsti ronjenja, najzanimljivija i svakako najekstremnija je takozvana ‘no limit’ disciplina koja spada u morske. Kod nje, ronilac zaranja pomoću balastnog tega, a izranja metodom koji sam izabere (najčešće pomoću balona ili specijalnih vazdušnih prsluka). Takvim zaranjanjem dostižu se ekstremne dubine i preko 200 metara.
Koliko je taj sport rizičan, pored dubina koje se dostižu, govori i činjenica da ronilac mora da se oslanja na opremu koja će ga vratiti na površinu. Na metalnu sajlu uz koju se vertikalno spušta prikačena je boca sa vazduhom pod pritiskom, na koju je namontiran balon. Povlačenjem sigurnosne ručice opušta se ventil na boci i balon se puni vazduhom, koji katapultira ronioca na površinu. To jeste najbrži i najsigurniji način da se dokopate površine, ali ako nešto krene naopako sa opremom na dubini od 200 metara smrt je zagarantovana.

‘No limit’ disciplina govori koliko je važna oprema za taj sport. Neophodni delovi opreme su maska i peraja, a dodatni: odela, olovni pojasevi i drugi. S obzirom da naša zemlja nema more istaknute su bazenske discipline, a u apnei možete se oprobate u samom Beogradu uz adekvatne instruktore.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare

6 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: